3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

017Tijekom vikenda 28. veljače do 2. ožujka u hotelu Sol Garden Istra održavao se 3. međunarodni Kongres autohtone kuhinje IAGI (Intenational Art of gastronomy in Istria). Već sam naziv manifestacije sugerira koje su poveznice s pčelarstvom, odnosno proizvodnjom meda. Znatiželjan po prirodi otkako se bavim ovim pozivom i svim u vezi njega obišao sam mnoge simpozije, kongrese i slična događanja gdje bih redovno slušao vrsne predavače, redom ljude iz struke o važnosti autohtone gastronomije kao dijela tradicije, kulture i prepoznatljive turističke ponude jednog kraja. I ovaj je kongres čija je glavna tema «Autohtona kuhinja i gastronomska baština u profiliranju nacionalne i svjetske gastronomije» bila prigoda da se prezentiraju istarske delicije i potvrdi ugled koji Istra ima među turistima. Ako uistinu želimo da u budućnosti naša regija bude prepoznatljiva i u gastronomskom smislu, onda je poželjno još ovakvih susreta kuhara, ali i konobara i sommeliera iz različitih zemalja kako bi svi jedni od drugih kroz predavanja, prezentacije i degustacije naučili nešto novo i prenijeli to u praksu na dobrobit gosta od kojeg žive svi u turizmu.

Iako je zbližavanje kuhara iz čitavog svijeta, bez obzira na rasu, vjeru i političku pripadnost dovoljno lijep prizor sam po sebi, ovaj će mi kongres ostati u sjećanju iz više razloga. Jedan je izvrsno predavanje «Tradicionalna hrvatska jela u funkciji promidžbe hrvatskog turizma»  prof. dr. sc. Slobodana Ivanovića, predstojnika Zavoda za ugostiteljstvo na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Predavač nas je upozorio na krivu interpretaciju termina «autohtono» koji se (pre)često koristi u javnosti i medijima i da je ispravno reći «autentično» ili «tradicionalno». Autohtono znači da je samorodno, tj. da nema predhodnika, a autohtonih jela – nema (čak i pizza kao dio imidža talijanske kuhinje podrijelom je iz Palestine!) Po čemu je prepoznatljiva Lijepa naša nažalost nismo dobili odgovor, jer Hrvatska još uvijek nema svoj gastro-brand. Može li bogatstvo raznolikosti biti odgovor na to pitanje, jer će turist u našoj zemlji putovanjem od Slavonije i Podravine preko Zagorja i Gorskog kotara do Istre, Dalmacije i otoka imati priliku isprobati tisuće raznih okusa, mirisa kojima je zajedničko jedno: da se dugo pamti i da mu se želi vratiti i dogodine! Uz bojazan da ćemo zbog asimilacije s Europom izgubiti dio identiteta (način pripreme i čuvanja hrane, ali i prodaja na tržnicama) profesor Ivanović je iskazao nadu da nikad nećemo zaboraviti kako su kuhale naše bake i prabake, jer to je ono čime se trebamo ponositi i što nam treba osigurati međunarodni ugled.

041

Ništa manje zanimljivo bilo je i predavanje «Spoj autohtone kuhinje i kulture u turizmu» Doris Cerin Otočan, chefa i restoratera, članice Udruge kuhara istarske županije u kojem je iznesena kritika na račun turizma sunca i mora utemeljenom na boravak gosta u kampovima i hotelima bez dodatnih sadržaja i dan naglasak na kreativnost kao glavnog pokretača razvitka  turizma. Turizam u kojem se međusobno prožimaju gastronomska, zdravstvena, sportska i kulturna komponenta nije samo trenutni trend, već budućnost ove djelatnosti i tko se prije prilagodi ovim novim vjetrovima bit će konkurentniji i privlačniji na globalnom tržištu. Više kvantiteta nema glavnu ulogu, daje se prednost širini ponude, u igri su nove forme marketinga, promocije i prezentacije.

Nedostaju li med i pčelari na ovakvom kongresu?

U tom kontekstu spomenut je i tzv. turizam doživljaja u koji se savršeno uklapa vizija o pčelarskom turizmu u Istri. Nemojte pomisliti da je o tome bilo riječi na ovom ili nekom drugom predavanju na Kongresu – niti slova, ali je formula za turistički paket koji spaja tradiciju i turizam u maslinicima podjednako primjenjiv u našoj grani. Povezujući aktivni turizam (posjet masliniku i sudjelovanje u berbi maslina), kulturni turizam (izložba ili koncert u sklopu razgleda) i enogastronomski turizam (piknik na otvorenom s tipičnim istarskim proizvodima uz degustaciju extradjevičanskih maslinovih ulja sa sommelierima za ulja) stvoren je nov proizvod koji u sebi njeguje tradicionalno i moderno na zadovoljstvo i gostiju, i domaćina. U završnoj riječi predavačica s bogatim iskustvom u ovoj branši (a ne tek suhoparni teoretičar!) naglasila je nužnost komercijalizacije proizvoda: od stvaranja, oblikovanja, dizajna, marketinga i prodaje i njegovoj dodanoj vrijednosti koja će pojačati cjelokupni doživljaj. Upravo ta komercijalizacija je poanta zbog čega bi pčelar morali posjećivati manifestacije ovog tipa, bez obzira da li kao izlagači ili publika. O unaprjeđivanju prodaje meda i drugih pčelinjih proizvoda dakako ovdje nije bilo riječi, ali da je ova formula itekako primjenjiva u našoj branši, dokazao je i naš kolega Ivan Kovač, ekološki pčelar iz Radoši kod Poreča, jedan od izlagača – sponzora ove manifestacije promovirajući svoj novi proizvod.

034031

 

 

Tekst i foto:

Damir Gregurić

03/03/2014 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

 
FOTO-NATJEČAJ „ČUVAJMO PČELE“ 2020 Već 5 godina radimo na očuvanju pčela kao važnog dijela globalnog lanca oprašivanja i opstanka biljaka na planeti Zemlji. Ove godine je virus Covid-19 pokazao da je Zemlja živo biće i da se vrlo brzo oporavi, samo ako je mi prestanemo uništavati. Zato ćemo i dalje raditi na tome da se što manje upotrebljavaju pesticidi, insekticidi i ostala kemijska sredstva koja ubijaju pčele i ostale korisne kukce. Sigurni smo da možemo smanjiti upotrebu kemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji. Iznenađeni smo velikim neznanjem od strane ljudi, malih poljoprivrednika, koji prskaju u bilo koje doba, danju, dok biljka cvjeta. Pčele i drugi oprašivači od ključnog su značaja za globalni lanac ishrane cjelokupnog svjetskog stanovništva, odnosno poljoprivredu, te imaju nemjerljiv utjecaj na bioraznolikost. Pčele su odličan indikator stanja zdravlja ekosistema. Stoga, i ovom prigodom pozivamo sve fotografe i foto-amatere iz Hrvatske da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih, jer sve su fotografije zračile ljubavlju i brigom za pčele i svi su autori bili puni pozitivne energije, a upravo to je uspjeh natječaja! Foto natječaj “Čuvajmo pčele” je otvoren od 26.05.2020. do 20.08.2020. kad ćemo pregledati sve fotografije, zajedno sa profesionalnim fotografima, te objaviti pobjednike na našim stranicama najkasnije do 20.09.2020. Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova. Pravila natječaja:
  1. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe koje se profesionalno ili amaterski bave fotografijom iz Hrvatske i susjednih zemalja.
    • Nagrade se šalju samo unutar Hrvatske, a ostali dobitnici mogu nagradu preuzeti sami ili je namjeniti nekome iz Hrvatske :) 
    •  
  2. Autori, sudionici natječaja, slanjem fotografija potvrđuju autentičnost snimljenih fotografija te preuzimaju odgovornost za sadržaj prijavljenih fotografija.
  3. Autori, sudionici natječaja, daju suglasnost organizatoru natječaja da bez naknade može objaviti zaprimljene fotografije uz jasan potpis autoraISKLJUČIVO u svrhu promocije i postavljanja izložbe.
  4. Svaki autor šalje najviše 3 originalne fotografije. Obrada fotografije u programima za uređivanje fotografije dopuštena je do mjere koja ne narušava i ne mijenja osnovni smisao snimljenog sadržaja.
  5. Fotografije se isključivo šalju u digitalnom formatu na e-mail  pcelari.bujstine@gmail.com s naslovom “ZA FOTO NATJEČAJ” u .jpg /.jpeg/ formatu, pojedinačne veličine fotografije /datoteke/ najmanje veličine 4000 pixela po dužoj strani i rezolucije od 300 dpi.
  6. Datoteku /fotografiju/ treba imenovati /spremiti/: Ime i prezime_Naziv fotografije_Godina nastanka.JPG. (Primjer: 1_Marko_Marković_Pčela_2020.JPG.)
  7. Fotografije mogu biti u boji /B/, monokromatske /M/ i crno-bijele /CB/.
  8. Osim najljepše fotografije svake godine biramo i fotografiju koja se izlaže na jumbo plakatima diljem Hrvatske (primjer: fotografija na dnu objave)
  9. Način prijave autora: Putem e-maila.
  10. U mailu upisati: Ime, prezime, adresu stanovanja.
    • Vaše osobne podatke prikupljamo i obrađujemo u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, EC 2016/679.Prikupljene podatke ćemo čuvati na primjeren način i osigurati njihovu povjerljivost.Prikupljene podatke nećemo prosljeđivati trećim osobama bez vašeg izričitog dopuštenja.
  11. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora.
  12. Za sudjelovanje u natječaju nema kotizacije.
  13. Stručni žiri: pčelari i fotografi odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade.
  14. Fotonatječaj traje od 26.05.2020. do 15.08.2020.
  15. Objava rezultata bit će 20.09.2020.g. na našim web (www.pcelari-bujstine.com) i facebook stranicama (https://www.facebook.com/PcelariBujstine?ref=hl
Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova. 
  • Nagrade ćemo poslati poštom na adresu koja je navedena u mailu.
  • Radovi koji ne podliježu propozicijama (tehničke karakteristike), neće biti prihvaćeni, samim time niti ocjenjivani ni selektirani.
  • Rad stručnog žirija je neovisan. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. bez podataka o autoru. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika i otvaranju izložbe selektiranih radova.
  • Svi selektirani radovi, a ne samo oni nagrađeni, bit će prezentirani na primjeren način na izložbama.
  • Otisnuti radovi ostaju u vlasništvu organizatora.
  NAGRADE: 1.nagrada: VELIKI MEDENI PAKET ( 3kg meda, proizvodi od meda) 2.nagrada: SREDNJI MEDENI PAKET ( 2kg meda, proizvodi od meda) 3.nagrada: MALI MEDENI PAKET ( 1kg meda) 4.nagrada: tisak jumbo plakata za fotografiju koja bude odabrana u tu svrhu.   Autor slike na zaglavlju: Antonija Kodžoman Autori slika sa jumbo plakata 2020: Maja Kraljik (pozadina), Dragica Drašković (u krugu)