3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

017Tijekom vikenda 28. veljače do 2. ožujka u hotelu Sol Garden Istra održavao se 3. međunarodni Kongres autohtone kuhinje IAGI (Intenational Art of gastronomy in Istria). Već sam naziv manifestacije sugerira koje su poveznice s pčelarstvom, odnosno proizvodnjom meda. Znatiželjan po prirodi otkako se bavim ovim pozivom i svim u vezi njega obišao sam mnoge simpozije, kongrese i slična događanja gdje bih redovno slušao vrsne predavače, redom ljude iz struke o važnosti autohtone gastronomije kao dijela tradicije, kulture i prepoznatljive turističke ponude jednog kraja. I ovaj je kongres čija je glavna tema «Autohtona kuhinja i gastronomska baština u profiliranju nacionalne i svjetske gastronomije» bila prigoda da se prezentiraju istarske delicije i potvrdi ugled koji Istra ima među turistima. Ako uistinu želimo da u budućnosti naša regija bude prepoznatljiva i u gastronomskom smislu, onda je poželjno još ovakvih susreta kuhara, ali i konobara i sommeliera iz različitih zemalja kako bi svi jedni od drugih kroz predavanja, prezentacije i degustacije naučili nešto novo i prenijeli to u praksu na dobrobit gosta od kojeg žive svi u turizmu.

Iako je zbližavanje kuhara iz čitavog svijeta, bez obzira na rasu, vjeru i političku pripadnost dovoljno lijep prizor sam po sebi, ovaj će mi kongres ostati u sjećanju iz više razloga. Jedan je izvrsno predavanje «Tradicionalna hrvatska jela u funkciji promidžbe hrvatskog turizma»  prof. dr. sc. Slobodana Ivanovića, predstojnika Zavoda za ugostiteljstvo na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Predavač nas je upozorio na krivu interpretaciju termina «autohtono» koji se (pre)često koristi u javnosti i medijima i da je ispravno reći «autentično» ili «tradicionalno». Autohtono znači da je samorodno, tj. da nema predhodnika, a autohtonih jela – nema (čak i pizza kao dio imidža talijanske kuhinje podrijelom je iz Palestine!) Po čemu je prepoznatljiva Lijepa naša nažalost nismo dobili odgovor, jer Hrvatska još uvijek nema svoj gastro-brand. Može li bogatstvo raznolikosti biti odgovor na to pitanje, jer će turist u našoj zemlji putovanjem od Slavonije i Podravine preko Zagorja i Gorskog kotara do Istre, Dalmacije i otoka imati priliku isprobati tisuće raznih okusa, mirisa kojima je zajedničko jedno: da se dugo pamti i da mu se želi vratiti i dogodine! Uz bojazan da ćemo zbog asimilacije s Europom izgubiti dio identiteta (način pripreme i čuvanja hrane, ali i prodaja na tržnicama) profesor Ivanović je iskazao nadu da nikad nećemo zaboraviti kako su kuhale naše bake i prabake, jer to je ono čime se trebamo ponositi i što nam treba osigurati međunarodni ugled.

041

Ništa manje zanimljivo bilo je i predavanje «Spoj autohtone kuhinje i kulture u turizmu» Doris Cerin Otočan, chefa i restoratera, članice Udruge kuhara istarske županije u kojem je iznesena kritika na račun turizma sunca i mora utemeljenom na boravak gosta u kampovima i hotelima bez dodatnih sadržaja i dan naglasak na kreativnost kao glavnog pokretača razvitka  turizma. Turizam u kojem se međusobno prožimaju gastronomska, zdravstvena, sportska i kulturna komponenta nije samo trenutni trend, već budućnost ove djelatnosti i tko se prije prilagodi ovim novim vjetrovima bit će konkurentniji i privlačniji na globalnom tržištu. Više kvantiteta nema glavnu ulogu, daje se prednost širini ponude, u igri su nove forme marketinga, promocije i prezentacije.

Nedostaju li med i pčelari na ovakvom kongresu?

U tom kontekstu spomenut je i tzv. turizam doživljaja u koji se savršeno uklapa vizija o pčelarskom turizmu u Istri. Nemojte pomisliti da je o tome bilo riječi na ovom ili nekom drugom predavanju na Kongresu – niti slova, ali je formula za turistički paket koji spaja tradiciju i turizam u maslinicima podjednako primjenjiv u našoj grani. Povezujući aktivni turizam (posjet masliniku i sudjelovanje u berbi maslina), kulturni turizam (izložba ili koncert u sklopu razgleda) i enogastronomski turizam (piknik na otvorenom s tipičnim istarskim proizvodima uz degustaciju extradjevičanskih maslinovih ulja sa sommelierima za ulja) stvoren je nov proizvod koji u sebi njeguje tradicionalno i moderno na zadovoljstvo i gostiju, i domaćina. U završnoj riječi predavačica s bogatim iskustvom u ovoj branši (a ne tek suhoparni teoretičar!) naglasila je nužnost komercijalizacije proizvoda: od stvaranja, oblikovanja, dizajna, marketinga i prodaje i njegovoj dodanoj vrijednosti koja će pojačati cjelokupni doživljaj. Upravo ta komercijalizacija je poanta zbog čega bi pčelar morali posjećivati manifestacije ovog tipa, bez obzira da li kao izlagači ili publika. O unaprjeđivanju prodaje meda i drugih pčelinjih proizvoda dakako ovdje nije bilo riječi, ali da je ova formula itekako primjenjiva u našoj branši, dokazao je i naš kolega Ivan Kovač, ekološki pčelar iz Radoši kod Poreča, jedan od izlagača – sponzora ove manifestacije promovirajući svoj novi proizvod.

034031

 

 

Tekst i foto:

Damir Gregurić

03/03/2014 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.