3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

017Tijekom vikenda 28. veljače do 2. ožujka u hotelu Sol Garden Istra održavao se 3. međunarodni Kongres autohtone kuhinje IAGI (Intenational Art of gastronomy in Istria). Već sam naziv manifestacije sugerira koje su poveznice s pčelarstvom, odnosno proizvodnjom meda. Znatiželjan po prirodi otkako se bavim ovim pozivom i svim u vezi njega obišao sam mnoge simpozije, kongrese i slična događanja gdje bih redovno slušao vrsne predavače, redom ljude iz struke o važnosti autohtone gastronomije kao dijela tradicije, kulture i prepoznatljive turističke ponude jednog kraja. I ovaj je kongres čija je glavna tema «Autohtona kuhinja i gastronomska baština u profiliranju nacionalne i svjetske gastronomije» bila prigoda da se prezentiraju istarske delicije i potvrdi ugled koji Istra ima među turistima. Ako uistinu želimo da u budućnosti naša regija bude prepoznatljiva i u gastronomskom smislu, onda je poželjno još ovakvih susreta kuhara, ali i konobara i sommeliera iz različitih zemalja kako bi svi jedni od drugih kroz predavanja, prezentacije i degustacije naučili nešto novo i prenijeli to u praksu na dobrobit gosta od kojeg žive svi u turizmu.

Iako je zbližavanje kuhara iz čitavog svijeta, bez obzira na rasu, vjeru i političku pripadnost dovoljno lijep prizor sam po sebi, ovaj će mi kongres ostati u sjećanju iz više razloga. Jedan je izvrsno predavanje «Tradicionalna hrvatska jela u funkciji promidžbe hrvatskog turizma»  prof. dr. sc. Slobodana Ivanovića, predstojnika Zavoda za ugostiteljstvo na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Predavač nas je upozorio na krivu interpretaciju termina «autohtono» koji se (pre)često koristi u javnosti i medijima i da je ispravno reći «autentično» ili «tradicionalno». Autohtono znači da je samorodno, tj. da nema predhodnika, a autohtonih jela – nema (čak i pizza kao dio imidža talijanske kuhinje podrijelom je iz Palestine!) Po čemu je prepoznatljiva Lijepa naša nažalost nismo dobili odgovor, jer Hrvatska još uvijek nema svoj gastro-brand. Može li bogatstvo raznolikosti biti odgovor na to pitanje, jer će turist u našoj zemlji putovanjem od Slavonije i Podravine preko Zagorja i Gorskog kotara do Istre, Dalmacije i otoka imati priliku isprobati tisuće raznih okusa, mirisa kojima je zajedničko jedno: da se dugo pamti i da mu se želi vratiti i dogodine! Uz bojazan da ćemo zbog asimilacije s Europom izgubiti dio identiteta (način pripreme i čuvanja hrane, ali i prodaja na tržnicama) profesor Ivanović je iskazao nadu da nikad nećemo zaboraviti kako su kuhale naše bake i prabake, jer to je ono čime se trebamo ponositi i što nam treba osigurati međunarodni ugled.

041

Ništa manje zanimljivo bilo je i predavanje «Spoj autohtone kuhinje i kulture u turizmu» Doris Cerin Otočan, chefa i restoratera, članice Udruge kuhara istarske županije u kojem je iznesena kritika na račun turizma sunca i mora utemeljenom na boravak gosta u kampovima i hotelima bez dodatnih sadržaja i dan naglasak na kreativnost kao glavnog pokretača razvitka  turizma. Turizam u kojem se međusobno prožimaju gastronomska, zdravstvena, sportska i kulturna komponenta nije samo trenutni trend, već budućnost ove djelatnosti i tko se prije prilagodi ovim novim vjetrovima bit će konkurentniji i privlačniji na globalnom tržištu. Više kvantiteta nema glavnu ulogu, daje se prednost širini ponude, u igri su nove forme marketinga, promocije i prezentacije.

Nedostaju li med i pčelari na ovakvom kongresu?

U tom kontekstu spomenut je i tzv. turizam doživljaja u koji se savršeno uklapa vizija o pčelarskom turizmu u Istri. Nemojte pomisliti da je o tome bilo riječi na ovom ili nekom drugom predavanju na Kongresu – niti slova, ali je formula za turistički paket koji spaja tradiciju i turizam u maslinicima podjednako primjenjiv u našoj grani. Povezujući aktivni turizam (posjet masliniku i sudjelovanje u berbi maslina), kulturni turizam (izložba ili koncert u sklopu razgleda) i enogastronomski turizam (piknik na otvorenom s tipičnim istarskim proizvodima uz degustaciju extradjevičanskih maslinovih ulja sa sommelierima za ulja) stvoren je nov proizvod koji u sebi njeguje tradicionalno i moderno na zadovoljstvo i gostiju, i domaćina. U završnoj riječi predavačica s bogatim iskustvom u ovoj branši (a ne tek suhoparni teoretičar!) naglasila je nužnost komercijalizacije proizvoda: od stvaranja, oblikovanja, dizajna, marketinga i prodaje i njegovoj dodanoj vrijednosti koja će pojačati cjelokupni doživljaj. Upravo ta komercijalizacija je poanta zbog čega bi pčelar morali posjećivati manifestacije ovog tipa, bez obzira da li kao izlagači ili publika. O unaprjeđivanju prodaje meda i drugih pčelinjih proizvoda dakako ovdje nije bilo riječi, ali da je ova formula itekako primjenjiva u našoj branši, dokazao je i naš kolega Ivan Kovač, ekološki pčelar iz Radoši kod Poreča, jedan od izlagača – sponzora ove manifestacije promovirajući svoj novi proizvod.

034031

 

 

Tekst i foto:

Damir Gregurić

03/03/2014 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

Udruga pčelara Bujštine u petak, 15. studenog 2019. s početkom u 18:00 sati u Pučkom otvorenom učilištu Buje organizira dva stručna predavanja za pčelare i građanstvo.

dr.sc.Nediljko Landeka

Prvo predavanje pod nazivom: „Borba protiv stršljena, osa i komaraca“ će održati dr. sc. Nediljko Landeka, dipl. ing. sanit. voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u Puli, aktivan član PU Pula i predstavnik istarskih pčelara u Hrvatskom pčelarskom savezu. Bit će riječi o rezultatima nedavno završenog monitoringa stršljena na području Poreštine i Bujštine s ciljem ranog otkrivanja azijskog stršljena i načinu suzbijanja prirodnih neprijatelja pčele medarice. Nakon ove teme dr. sc. Landeka će se dotaknuti teme "Kako umanjiti rizik stradavanja pčela zbog korištenja pesticida" kako bi još jednom upozorili nesavjesne poljoprivrednike koji unatoč reguliranim propisima o načinu korištenja pesticida i dalje prskaju svoje kulture u vrijeme cvjetanja i na taj način ugrožavaju pčele, ali i druge korisnike pesticida, prije svih stručne službe za suzbijanje invazivnih vrsta komaraca metodom zamagljivanja štetnom za kukce oprašivače.

Oliver Novosel

Drugo predavanje pod nazivom „Problematika i izazovi u pčelarstvu danas“ će održati Oliver Novosel, pčelar iz Zagreba s dugogodišnjim iskustvom u stacionarnom i selećem pčelarstvu, član UO HAD-a, član UO županijskog saveza, član UO udruge za kreativni socijalni rad-voditelj urbano-edukativnog pčelinjaka u Zagrebu, dugogodišnji tajnik i aktivan član Pčelarske udruge Samobora i Svete Nedelje, suradnik u nizu stručnih projekata i istraživanja u pčelarskoj domeni, te mentor mnogim mladim pčelarima u svojoj županiji. Gospodin Novosel izlaže i promovira pčelarstvo i pčelinje proizvode na pčelarskim sajmovima u Samoboru, Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj, sam ili u tandemu s dr. sc. Gordanom Hegić, predsjednicom Hrvatskog apiterapijskog društva uz koju - osim pčelinjih proizvoda - nude apiterapijske i apikozmetičke pripravke. Pošto je Oliver pčelar širokih pogleda i jedan od istaknutih promotora pčelarstva u Zagrebačkoj županiji, ali i šire, svojim će se predavanjem osvrnut na pčelarsku probleme i izazove tijekom pčelarske sezone i dati svoje odgovore na pitanja: Kako povećati kvalitetu i količine pčelinjih proizvoda? Koji su najbitniji uvjeti za održavanje zdravlja i jačine pčelinjih zajednica? Održavamo li naše pčelinjake na najbolji način? Predavanje je zamišljeno kao panel-diskusija u koju se slobodno mogu uključiti i drugi pčelari sa svojim iskustvima i prijedlozima za bolje proizvodne rezultate na svom pčelinjaku, kao i za unaprjeđenje pčelarstva u svom kraju. Cilj organizatora predavanja je približiti navedene teme ne samo kolegama pčelarima, već i ostalom građanstvu, posebice vinogradarima, maslinarima i drugim poljoprivrednicima, kao i tvrtkama koje vrše dezinsekciju, savjetodavnim službama i poljoprivrednim inspekcijama kako bi svi zajedno iznašli najefikasnije načine kako pomoći pčelama da prežive u sve težim uvjetima za opstanak.