3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

017Tijekom vikenda 28. veljače do 2. ožujka u hotelu Sol Garden Istra održavao se 3. međunarodni Kongres autohtone kuhinje IAGI (Intenational Art of gastronomy in Istria). Već sam naziv manifestacije sugerira koje su poveznice s pčelarstvom, odnosno proizvodnjom meda. Znatiželjan po prirodi otkako se bavim ovim pozivom i svim u vezi njega obišao sam mnoge simpozije, kongrese i slična događanja gdje bih redovno slušao vrsne predavače, redom ljude iz struke o važnosti autohtone gastronomije kao dijela tradicije, kulture i prepoznatljive turističke ponude jednog kraja. I ovaj je kongres čija je glavna tema «Autohtona kuhinja i gastronomska baština u profiliranju nacionalne i svjetske gastronomije» bila prigoda da se prezentiraju istarske delicije i potvrdi ugled koji Istra ima među turistima. Ako uistinu želimo da u budućnosti naša regija bude prepoznatljiva i u gastronomskom smislu, onda je poželjno još ovakvih susreta kuhara, ali i konobara i sommeliera iz različitih zemalja kako bi svi jedni od drugih kroz predavanja, prezentacije i degustacije naučili nešto novo i prenijeli to u praksu na dobrobit gosta od kojeg žive svi u turizmu.

Iako je zbližavanje kuhara iz čitavog svijeta, bez obzira na rasu, vjeru i političku pripadnost dovoljno lijep prizor sam po sebi, ovaj će mi kongres ostati u sjećanju iz više razloga. Jedan je izvrsno predavanje «Tradicionalna hrvatska jela u funkciji promidžbe hrvatskog turizma»  prof. dr. sc. Slobodana Ivanovića, predstojnika Zavoda za ugostiteljstvo na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Predavač nas je upozorio na krivu interpretaciju termina «autohtono» koji se (pre)često koristi u javnosti i medijima i da je ispravno reći «autentično» ili «tradicionalno». Autohtono znači da je samorodno, tj. da nema predhodnika, a autohtonih jela – nema (čak i pizza kao dio imidža talijanske kuhinje podrijelom je iz Palestine!) Po čemu je prepoznatljiva Lijepa naša nažalost nismo dobili odgovor, jer Hrvatska još uvijek nema svoj gastro-brand. Može li bogatstvo raznolikosti biti odgovor na to pitanje, jer će turist u našoj zemlji putovanjem od Slavonije i Podravine preko Zagorja i Gorskog kotara do Istre, Dalmacije i otoka imati priliku isprobati tisuće raznih okusa, mirisa kojima je zajedničko jedno: da se dugo pamti i da mu se želi vratiti i dogodine! Uz bojazan da ćemo zbog asimilacije s Europom izgubiti dio identiteta (način pripreme i čuvanja hrane, ali i prodaja na tržnicama) profesor Ivanović je iskazao nadu da nikad nećemo zaboraviti kako su kuhale naše bake i prabake, jer to je ono čime se trebamo ponositi i što nam treba osigurati međunarodni ugled.

041

Ništa manje zanimljivo bilo je i predavanje «Spoj autohtone kuhinje i kulture u turizmu» Doris Cerin Otočan, chefa i restoratera, članice Udruge kuhara istarske županije u kojem je iznesena kritika na račun turizma sunca i mora utemeljenom na boravak gosta u kampovima i hotelima bez dodatnih sadržaja i dan naglasak na kreativnost kao glavnog pokretača razvitka  turizma. Turizam u kojem se međusobno prožimaju gastronomska, zdravstvena, sportska i kulturna komponenta nije samo trenutni trend, već budućnost ove djelatnosti i tko se prije prilagodi ovim novim vjetrovima bit će konkurentniji i privlačniji na globalnom tržištu. Više kvantiteta nema glavnu ulogu, daje se prednost širini ponude, u igri su nove forme marketinga, promocije i prezentacije.

Nedostaju li med i pčelari na ovakvom kongresu?

U tom kontekstu spomenut je i tzv. turizam doživljaja u koji se savršeno uklapa vizija o pčelarskom turizmu u Istri. Nemojte pomisliti da je o tome bilo riječi na ovom ili nekom drugom predavanju na Kongresu – niti slova, ali je formula za turistički paket koji spaja tradiciju i turizam u maslinicima podjednako primjenjiv u našoj grani. Povezujući aktivni turizam (posjet masliniku i sudjelovanje u berbi maslina), kulturni turizam (izložba ili koncert u sklopu razgleda) i enogastronomski turizam (piknik na otvorenom s tipičnim istarskim proizvodima uz degustaciju extradjevičanskih maslinovih ulja sa sommelierima za ulja) stvoren je nov proizvod koji u sebi njeguje tradicionalno i moderno na zadovoljstvo i gostiju, i domaćina. U završnoj riječi predavačica s bogatim iskustvom u ovoj branši (a ne tek suhoparni teoretičar!) naglasila je nužnost komercijalizacije proizvoda: od stvaranja, oblikovanja, dizajna, marketinga i prodaje i njegovoj dodanoj vrijednosti koja će pojačati cjelokupni doživljaj. Upravo ta komercijalizacija je poanta zbog čega bi pčelar morali posjećivati manifestacije ovog tipa, bez obzira da li kao izlagači ili publika. O unaprjeđivanju prodaje meda i drugih pčelinjih proizvoda dakako ovdje nije bilo riječi, ali da je ova formula itekako primjenjiva u našoj branši, dokazao je i naš kolega Ivan Kovač, ekološki pčelar iz Radoši kod Poreča, jedan od izlagača – sponzora ove manifestacije promovirajući svoj novi proizvod.

034031

 

 

Tekst i foto:

Damir Gregurić

03/03/2014 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

Nakon 3 vrlo uspješna Fotonatječaja Udruga pčelara Bujštine po četvrti put pokreće projekt “ Čuvajmo pčele “ i fotonatječaj pod istim nazivom. Želimo da skrenemo pozornost javnosti na probleme nestanka pčela, s apelom svim korisnicima pesticida u poljoprivredi: „Budite pažljivi i oprezni, čuvajmo pčele jer ih svi mi trebamo!“ Veseli nas i objava našeg zastupnika u EU parlamentu Davora Škrleca da se konačno počelo razmišljati o važnosti i opstanku pčela koju prenosimo sa njegove web stranice: http://www.davor-skrlec.eu/eu-zabranjuje-neonikotinoide-koji-dokazano-stete-pcelama/ Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela.” Ove godine tema fotonatječaja se širi i na pčelare bez kojih trenutno pčele ne bi mogle nikako preživjeti.

Stoga pozivamo sve fotografe, foto-amatere, svu djecu i njihove roditelje da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih. Fotografirajte pčele, pčelinjake, pčelare, crtajte... sve na temu "Pčele i pčelari"

  Foto natječaj “ Čuvajmo pčele ” je otvoren od 03.05.2018. do 15.08.2018. kad ćemo pregledati sve fotografije, zajedno sa profesionalnim fotografima, te objaviti pobjednike na našim stranicama najkasnije do 15.09.2018. Pravila natječaja:
  1. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe koje se profesionalno ili amaterski bave fotografijom, sva djeca i njihovi roditelji, sa područja Republike Hrvatske.
  2. Tema “ ČUVAJMO PČELE ” može biti interpretirana na svoj način bilo da se radi o fotografiji ili montaži sa vlastitim fotografijama, crtežu u bilo kojoj tehnici, a da se s takvom fotografijom može promovirati uloga pčela u životu ljudi.
  3. Svaki sudionik može poslati do 3 pojedinačne fotografije. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dozvoljena je predaja obrađenih fotografija, a ukoliko se radi o montaži, autor mora koristiti isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni broj fotografija će nakon selektiranja i ocjenjivanja od strane stručnog žirija biti reproduciran na foto-papiru, koje će biti namjenjene za izložbe, a postoji mogućnost objavljivanja i na jumbo plakatima.
  4. Svi zainteresirani mogu poslati fotografije, te obavezno navesti svoje osobne podatke: ime, prezime, datum rođenja, adresu i broj mobitela.
  5. Način prijave za fotografije: mailom na: [email protected], a svaka će fotografija biti objavljena i na našoj Facebook stranici: Pcelari-bujstine.
  6. Način prijave za crteže: poštom ili osobno na adresu: Udruga pčelara bujštine (kod Blažević), Barboj 36, 52470 Umag. Svaki će crtež biti skeniran i objavljen na našoj Facebook stranici: Pcelari-bujstine.
  7. Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova.
  8. Prijave traju od 03.05.2018. do 15.07.2018
  9. Format fotografije može biti max. 3000 piksela po široj stranici i 2000 piksela po kraćoj, s gustoćom do 300 dpi. Fotografija ne smije biti manja od 1 MB niti veća od 5MB i treba biti u formatu .jpg (jpeg).
  10. Fotografije slati s nazivom po vlastitom izboru, s isključenim dijakritičkim znakovima (đ,š,ž,ć,č) te ‘specijalnim’ znakovima (npr. ()/&%$#“!?*’+¸¨;,\ i sl.). .
  11. Naziv fotografije opcionalno može biti naveden. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora.
  12. Format crteža bi trebao biti veličine A4, a crteži trebaju biti nacrtani vlastoručno.
  13. Za sudjelovanje u natječaju nema kotizacije.
  14. Stručni žiri: pčelari i fotografi odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade.
  15. Objava rezultata bit će 15.09.2018.g. na našim web (pcelari-bujstine.com) i facebook stranicama. Nagrade ćemo dodjeliti na druženju pčelara bujštine u rujnu 2017.g., a ukoliko nagrađeni ne budu mogli prisustvovati druženju poslat ćemo ih poštom na adresu koja bude navedena u prijavi.
  16. Radovi koji ne podliježu propozicijama (tehničke karakteristike), neće biti prihvaćeni, samim time niti ocjenjivani ni selektirani.
  17. Rad stručnog žirija je neovisan. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. bez podataka o autoru. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika i otvaranju izložbe selektiranih radova.
  18. Svaki sudionik zadržava autorska prava nad svojim fotografijama.
  19. Svi selektirani radovi, a ne samo oni nagrađeni, bit će prezentirani na primjeren način na izložbama.
  20. Organizator pridržava pravo reprodukcije fotografija u nekomercijalne svrhe u smislu promocije uloge pčela u životu ljudi, a imena i prezimena autora bit će navedena.
  21. Svaka autorica/autor snosi osobnu odgovornost za ono što predstavljaju njegova djela.
  22. Otisnuti radovi ostaju u vlasništvu organizatora.
NAGRADE ZA FOTOGRAFIJE: nagrada: VELIKI MEDENI PAKET  nagrada: SREDNJI MEDENI PAKET  nagrada: MALI MEDENI PAKET  NAGRADE ZA CRTEŽE: 1./  2. / 3. nagrada: SLATKI MEDENI PAKET (donacije pčelara Bujštine)