APITERA 2016.

215

Iza nas je Drugi međunarodni sajam pčelarstva, pčelarske opreme i pčelinjih proizvoda „APItera“ održan od 29. rujna do 2. listopada 2016. u prostorima Zagrebačkog velesajma u sklopu Sajmova zdravog življenja uz ostale priredbe: 7. Sajam zdrave hrane Organica i Kronoplja, 7. Sajam alternative MYSTIC, 1. Sajam županija, izvornih proizvoda, običaja i manifestacija IZVOR. I ove su godine organizatori uložili mnogo truda i energije u programske sadržaje i popratna događanja, od kojih posebno mjesto pripada izložbi fotografija s natječaja „Čuvajmo pčele“ koji je organizirala naša Udruga, a koja je održala u Kušaonici meda na samom ulazu u paviljon 8A gdje je dr. sc. Dragan Bubalo držao Školu kušanja meda. Za pohvalu je angažman predstavnika HPS-a, HPA i drugih institucionalnih pokrovitelja ove priredbe, no ne smijemo zaboraviti ni volonterski rad zagrebačkih pčelara.

U četiri su se dana sajma nizala stručna predavanja, okrugli stolovi, promocije i demonstracije, degustacije i savjetovališta, toliko toga zanimljivog za oči i uši, a nama – koji smo organizirano doputovali iz Istre – na raspolaganju svega pola dana. Nedovoljno za priredbu takvog obima, pogotovo što je bilo nemoguće biti istovremeno na dva mjesta. Naime, dok se u dvorani „Cres“ u Kongresnom centru održavao simpozij o očuvanju zdravlja pčelinjim proizvodima, prvi stručni skup na temu apiterapije u našoj zemlji namijenjen liječnicima i farmaceutima, ali i pčelarima zainteresiranim za ovo područje, istodobno su se u velikoj dvorani u paviljonu 8A održavala stručna predavanja namijenjena isključivo pčelarima.

LIDIJA BARUŠIĆ,dipl. san.ing.

LIDIJA BARUŠIĆ,dipl. san.ing.

Po riječima onih koji su na Apiteri bili sva četiri dana, svi su stručni skupovi bili izuzetno dobro posjećeni što dokazuje ispravan odabir predavača i tema. Kako sam osobno prisustvovao samo simpoziju „Apiterapija – očuvanje zdravlja pčelinjim proizvodima“, mogu samo uputiti riječi pohvale organizatorima (Hrvatsko apiterapijsko društvo, Geromar d.o.o., ZV). Osobno me najviše dojmilo predavanje dr. med. Zrinke Franić sa Odjela za klinička istraživanja Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu na temu „Apiterapija kod bolesti dišnih organa“, jer je sve svoje navode potkrijepila medicinskom argumentacijom, dijagnostikom i dokumentacijom, a konkretne recepte za apiterapeutske pripravke u liječenju oboljenja organa za disanje i upute za njihovu primjenu nizom međunarodno relevantnih znanstvenih radova i vlastitim iskustvima. O novoj zakonskoj regulativi vezanoj za proizvodnju, distribuciju i prodaju apikozmetike sam puno doznao na predavanju Lidije Barušić, dipl. san. ing. – voditeljice laboratorija Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ iz Zagreba, a o apiinhalacijama u liječenju niza bolesti na predavanju „Apiterapija u pčelinjaku“ koje je održala mag. Mirjam Toporiš Božnik, apiterapeutkinja iz Križe u Sloveniji.

prof. dr. sc. Nada Oršolić

prof. dr. sc. Nada Oršolić

Prof. dr. sc. Nada Oršolić sa Zavoda za animalnu fiziologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu održala je predavanje pod naslovom „Oksidacijski stres i kronične bolesti: djelotvornost propolisa i njegovih polifenolnih/flavonoidnih sastavnica“ u trajanju dužim od 2 i pol sata, no više decenija kontinuiranog istraživanja propolisa, te mogućnosti njegove primjene u medicini jednostavno je bilo nemoguće suziti na protokolom predviđeno vrijeme. Posebna gošća na simpoziju je bila prof. dr.sc. Anica Jušić, umirovljena sveučilišna profesorica neuropsihijatrije i utemeljiteljica Hrvatskog društva za hospicij/palijativnu skrb koju je u ime organizatora skupa pozdravila dr. sc. Gordana Hegić, koja je bila i moderatorica. Važno je istaknuti  da je Skup bodovan od strane Hrvatske liječničke komore što ovom događaju daje poseban značaj, a apiterapiji kao dodatnoj i potpornoj metodi liječenja niza zdravstvenih tegoba i bolesti – znatno širi farmakološke i medicinske obzore.

 

dr.sc.

dr.sc. Gordana Hegić i prof.dr.sc. Anica Jušić

Naravno da mi je žao što nisam mogao prisustvovati i drugim predavanjima, kao što nisam stigao obići štandove na drugim Sajmovima dobrog življenja. Od pčelara sam čuo pohvale na račun stručnih predavanja u onoj drugoj dvorani: „Pčelarstvo kroz mjeru MO2“ (Zlatko Tomljanović, dr. vet. med.), „Ishrana pčelinje zajednice“ (Igor Petrović, dipl. ing. agr.), „Jesu li pčelinji proizvodi sigurni na tržištu RH?“ (doc. dr. sc. Dražen Lušić), „Utjecaj patvorenja satnih osnova na sastav i kakvoću pčelinjeg voska“ (dr. sc. Lidija Svečnjak), a vjerujem da su pun pogodak bila i predavanja u nedjelju (prof. dr. sc. Zlatko Puškadija, dipl. ing. Miroslav Antolčić, dr. sc. Maja Dražić i prof. dr. sc. Nikola Kezić). Osobno mi je drago da je ovogodišnja „APItera“ protekla u znaku apiterapije, namjenjena najosjetljivijem segmentu potrošača – bolesnima koji  žele zdravlje i onima koji teže pravilnoj ishrani i što sam ponovo imao prigodu kušati proizvode OPG-a Kovač iz Radoši kod Poreča i tvrtke „Biorad“ iz Zagreba, a žao mi je što nisam prisustvovao Školi kušanja meda dr. sc. Dragana Bubala, kao ni drugim događajima tijekom sajma, no možda će o njima nešto napisati moje kolege, kojih je iz Istre za razliku od prošle godine ovaj put u Zagreb stiglo čak tridesetak: iz Pule, Buzeta, Poreča, Umaga i Labina. Sve pohvale organizatorima izleta uz jednu sitnu zamjerku: nedostajao je zajednički ručak ili večera gdje bi se putnici malo odmorili od trčanja od štanda do štanda i s predavanja na predavanje.

226203 211 212 214 231 Jadranka Luketa

 

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

APITERA 2016.

      Autora knjige koja je pred vama, gospodina Josipa Križa imao sam prigodu više puta slušati u formalnim i manje neformalnim prigodama i uvijek je na mene ostavljao isti dojam. Strastven je to čovjek pun ljubavi prema pčelama. Rođen da živi za svoje ideje i da svoje stavove brani iskreno, ponekad i preburno, ali uvijek potkrijepljeno spoznajama iz bogate pčelarske prakse koje nikad nije čuvao samo za sebe, već ih je prvog dana pčelarenja nesebično dijelio svojim kolegama. Nikad do kraja shvaćen i još uvijek nedovoljno priznat za trud i kontinuiran rad na unapređivanju pčelarstva u Hrvatskoj, Josip se u tim trenucima vraća svojim ljubimicama, jer: „Pčele ne donose pčelaru samo med, propolis i druge materijalne koristi, već duševni i fizički mir, pobuđuju tolerantnost koja rađa životno zadovoljstvo, sreću i radost pčelaru i njegovoj obitelji.“

Plemenita dužnost - pčelar    

 Iz svake rečenice njegovog novog djela „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ očita je njegova ogromna intelektualna i duševna energija, želja za znanjem, a isto toliko i ljubav prema pčelarima. Iako ih nastavlja kritizirati zbog loše pčelarske prakse, upozoravajući ih da su nepoznavanje biologije i fiziologije pčela, primjena nepravilne tehnologije, pretjerana samouvjerenost i egoizam i dalje česti uzroci slabosti zajednica, širenja bolesti i na kraju i njihova ugibanja. Nemojmo se igrati pčelara, već tu plemenitu dužnost obavimo kako treba!“ Zato ne treba čuditi da je Josip Križ na čelu pčelarskog društva „Lipa“ iz Zagreba od njenog osnutka i da se zajedno sa svojim kolegama može ponositi brojnim aktivnostima, inicijativama i projektima, kao i na istupima u medijima gdje populariziraju pčelarsku struku i čine sve kako bi unaprijedili pčelarstvo - ne samo na području djelovanja Udruge, već u čitavoj Hrvatskoj.

Uzgoj matica   

Knjiga „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ ima 120 stranica i gotovo isti broj pomno odabranih fotografija koje dopunjavaju edukaciju budućih uzgajivača matica pčela, kojima je prvenstveno namijenjeno ovo štivo. Sigurno je da ne može škoditi ni onima koji se uzgojem pčela i matica profesionalno bave - kako bi obnovili svoje znanje ili naučili nešto novo i potvrdili ono što već znaju. Autor često ponavlja rečenicu: „Pčelinja zajednica vrijedi onoliko koliko vrijedi njezina matica!“ što dovoljno govori o važnosti ove knjige. Iako već u predgovoru pomalo rezignirano kaže: „Danas je doba digitalizacije i internetizacije, ali pčele ne poznaju ljudski tehnološki napredak, već žive u zajednici koju čovjek do današnjeg dana nije i neće nikada do kraja istražiti.“  Upravo iz tog razloga Križ naglašava: „Zato svi oni koji se bave ovim plemenitim poslom moraju učiti od pčela i raditi samo ono što one žele i kako žele.“ A tko bolje razumije pčele od Josipa koji se njihovim proučavanjem bavi od rane mladosti, a uzgojem matica više od dva i pol desetljeća? Svatko tko se bavi pčelama iz ljubavi, a ne zbog profita, zna da pčelarstvo nije posao, već - poziv! Josip se tom pozivu odazvao još kao dječak uz svoju baku, a isti žar ga drži i danas i to ga je i navelo da napiše još jednu knjigu posvećenu kraljici pčela – matici.

  Kako zamijeniti maticu?

 U ovoj će knjizi svi pčelari, pogotovo početnici i amateri, naći odgovore na pitanja kao: Zašto uzgoj i odabiranje matica? Što je to starter, a što su oplodnjaci? Kako uzgojiti maticu za svoje potrebe? Što je to feromon praznog saća? Kako se matica pari s trutom prirodno, a kako se vrši umjetno osjemenjivanje? Koja je uloga trutova u pčelinjoj zajednici? Kada mijenjati maticu? Kako se pravilno vrši dodavanje i zamjena matice? Kako čuvati neoplođene, a kako oplođene matice? Osim toga autor skreće pozornost na najčešće greške pčelara u radu s maticama, ali i općenito u uzgoju pčela i proizvodnji meda. U pčelarskoj praksi danas postoji niz tehnika i tehnologija koje početnike zbunjuju, no kako naglašava i sam Josip: „Početnicima treba nesebična pomoć i ne treba im zamjerati na tome, već ih savjetovati i pokazati kako se treba ispravno raditi.“ No, zato je oštar prema pojedincima s dugogodišnjom (lošom) pčelarskom praksom, jer ih je gotovo nemoguće odviknuti od nekih posve pogrešnih metoda rada. „Ništa se ne smije raditi napamet!“ jer uzrok slabim proizvodnim rezultatima najčešće nije negdje vani, već u samom pčelaru, prvenstveno njegovom nepoznavanju biologije pčela i funkcioniranja pčelinje zajednice, odnosno tvrdoglavom nepoštivanju prirodnih zakona koji vladaju unutar košnice. 

Knjiga za svaku preporuku    

Možda Josip Križ ne može govoriti o molekularno-genetičkim teorijama jer za to nema formalnog obrazovanja, no nakon više od tri i pol desetljeća bavljenja uzgojem pčela ispunjenih proučavanjem, nizom pokusa i eksperimenata, on je usavršio tehničko-tehnološki i biotehnološki proces uzgoja matica od jajeta do izlaska matice iz matičnjaka do te mjere da njegova kompetencija ne samo nije upitna, već je itekako respektabilna. S druge strane, njegov je stil pisanja jednostavan i lako razumljiv svima kojima je namijenjen, što je dodatna vrijednost koju trebaju cijeniti i oni koji ga podržavaju i oni koji ga kritiziraju.     Knjigu „Uzgoj i odabiranje matica pčela“  toplo preporučujemo svima koji su tek ušli u pčelarstvo, kao i onim poduzetnijeg duha kojima će ova knjiga pomoći da rasplamsaju svoju inventivnost i kreativnost da učine korak naprijed i uzgojem pčelinjih matica se počnu baviti profesionalno. Osim autora, pohvalu zaslužuje i nakladnik (PD „Lipa“), lektor (Ivana Berg Divald), autori fotografija (Marko Križ, Milanko Barać, Krešimir Caba, Oliver Novosel, Darko Vukašinović, Orosman Burgueno), kao i sponzori (Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, Tamburaški sastav Gazde, te tvrtke Apivita iz Varaždina i Galamed iz Obrovca Sinjskog).