APITERA 2016.

215

Iza nas je Drugi međunarodni sajam pčelarstva, pčelarske opreme i pčelinjih proizvoda „APItera“ održan od 29. rujna do 2. listopada 2016. u prostorima Zagrebačkog velesajma u sklopu Sajmova zdravog življenja uz ostale priredbe: 7. Sajam zdrave hrane Organica i Kronoplja, 7. Sajam alternative MYSTIC, 1. Sajam županija, izvornih proizvoda, običaja i manifestacija IZVOR. I ove su godine organizatori uložili mnogo truda i energije u programske sadržaje i popratna događanja, od kojih posebno mjesto pripada izložbi fotografija s natječaja „Čuvajmo pčele“ koji je organizirala naša Udruga, a koja je održala u Kušaonici meda na samom ulazu u paviljon 8A gdje je dr. sc. Dragan Bubalo držao Školu kušanja meda. Za pohvalu je angažman predstavnika HPS-a, HPA i drugih institucionalnih pokrovitelja ove priredbe, no ne smijemo zaboraviti ni volonterski rad zagrebačkih pčelara.

U četiri su se dana sajma nizala stručna predavanja, okrugli stolovi, promocije i demonstracije, degustacije i savjetovališta, toliko toga zanimljivog za oči i uši, a nama – koji smo organizirano doputovali iz Istre – na raspolaganju svega pola dana. Nedovoljno za priredbu takvog obima, pogotovo što je bilo nemoguće biti istovremeno na dva mjesta. Naime, dok se u dvorani „Cres“ u Kongresnom centru održavao simpozij o očuvanju zdravlja pčelinjim proizvodima, prvi stručni skup na temu apiterapije u našoj zemlji namijenjen liječnicima i farmaceutima, ali i pčelarima zainteresiranim za ovo područje, istodobno su se u velikoj dvorani u paviljonu 8A održavala stručna predavanja namijenjena isključivo pčelarima.

LIDIJA BARUŠIĆ,dipl. san.ing.

LIDIJA BARUŠIĆ,dipl. san.ing.

Po riječima onih koji su na Apiteri bili sva četiri dana, svi su stručni skupovi bili izuzetno dobro posjećeni što dokazuje ispravan odabir predavača i tema. Kako sam osobno prisustvovao samo simpoziju „Apiterapija – očuvanje zdravlja pčelinjim proizvodima“, mogu samo uputiti riječi pohvale organizatorima (Hrvatsko apiterapijsko društvo, Geromar d.o.o., ZV). Osobno me najviše dojmilo predavanje dr. med. Zrinke Franić sa Odjela za klinička istraživanja Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu na temu „Apiterapija kod bolesti dišnih organa“, jer je sve svoje navode potkrijepila medicinskom argumentacijom, dijagnostikom i dokumentacijom, a konkretne recepte za apiterapeutske pripravke u liječenju oboljenja organa za disanje i upute za njihovu primjenu nizom međunarodno relevantnih znanstvenih radova i vlastitim iskustvima. O novoj zakonskoj regulativi vezanoj za proizvodnju, distribuciju i prodaju apikozmetike sam puno doznao na predavanju Lidije Barušić, dipl. san. ing. – voditeljice laboratorija Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ iz Zagreba, a o apiinhalacijama u liječenju niza bolesti na predavanju „Apiterapija u pčelinjaku“ koje je održala mag. Mirjam Toporiš Božnik, apiterapeutkinja iz Križe u Sloveniji.

prof. dr. sc. Nada Oršolić

prof. dr. sc. Nada Oršolić

Prof. dr. sc. Nada Oršolić sa Zavoda za animalnu fiziologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu održala je predavanje pod naslovom „Oksidacijski stres i kronične bolesti: djelotvornost propolisa i njegovih polifenolnih/flavonoidnih sastavnica“ u trajanju dužim od 2 i pol sata, no više decenija kontinuiranog istraživanja propolisa, te mogućnosti njegove primjene u medicini jednostavno je bilo nemoguće suziti na protokolom predviđeno vrijeme. Posebna gošća na simpoziju je bila prof. dr.sc. Anica Jušić, umirovljena sveučilišna profesorica neuropsihijatrije i utemeljiteljica Hrvatskog društva za hospicij/palijativnu skrb koju je u ime organizatora skupa pozdravila dr. sc. Gordana Hegić, koja je bila i moderatorica. Važno je istaknuti  da je Skup bodovan od strane Hrvatske liječničke komore što ovom događaju daje poseban značaj, a apiterapiji kao dodatnoj i potpornoj metodi liječenja niza zdravstvenih tegoba i bolesti – znatno širi farmakološke i medicinske obzore.

 

dr.sc.

dr.sc. Gordana Hegić i prof.dr.sc. Anica Jušić

Naravno da mi je žao što nisam mogao prisustvovati i drugim predavanjima, kao što nisam stigao obići štandove na drugim Sajmovima dobrog življenja. Od pčelara sam čuo pohvale na račun stručnih predavanja u onoj drugoj dvorani: „Pčelarstvo kroz mjeru MO2“ (Zlatko Tomljanović, dr. vet. med.), „Ishrana pčelinje zajednice“ (Igor Petrović, dipl. ing. agr.), „Jesu li pčelinji proizvodi sigurni na tržištu RH?“ (doc. dr. sc. Dražen Lušić), „Utjecaj patvorenja satnih osnova na sastav i kakvoću pčelinjeg voska“ (dr. sc. Lidija Svečnjak), a vjerujem da su pun pogodak bila i predavanja u nedjelju (prof. dr. sc. Zlatko Puškadija, dipl. ing. Miroslav Antolčić, dr. sc. Maja Dražić i prof. dr. sc. Nikola Kezić). Osobno mi je drago da je ovogodišnja „APItera“ protekla u znaku apiterapije, namjenjena najosjetljivijem segmentu potrošača – bolesnima koji  žele zdravlje i onima koji teže pravilnoj ishrani i što sam ponovo imao prigodu kušati proizvode OPG-a Kovač iz Radoši kod Poreča i tvrtke „Biorad“ iz Zagreba, a žao mi je što nisam prisustvovao Školi kušanja meda dr. sc. Dragana Bubala, kao ni drugim događajima tijekom sajma, no možda će o njima nešto napisati moje kolege, kojih je iz Istre za razliku od prošle godine ovaj put u Zagreb stiglo čak tridesetak: iz Pule, Buzeta, Poreča, Umaga i Labina. Sve pohvale organizatorima izleta uz jednu sitnu zamjerku: nedostajao je zajednički ručak ili večera gdje bi se putnici malo odmorili od trčanja od štanda do štanda i s predavanja na predavanje.

226203 211 212 214 231 Jadranka Luketa

 

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

APITERA 2016.

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.