Moto svih novinara i foto-reportera, bili oni profesionalci ili mali amateri poput mene je «zabilježeno – zapamćeno; nezabilježeno – zaboravljeno». Jedan od događaja u Istri koji ne bi smio biti zaboravljen je predavanje inž. Brune Mavrinca, pčelara – inovatora iz Jadranova «Moja tehnologija pčelarenja» za članove Udruge pčelara Bujštine 6. listopada
2013. upriličeno u Maloj dvorani POU Buje.

      Bruno Marvinac, inženjer elektronike i pčelar, inovator i predavač iz Jadranova je nadasve dobronamjerna osoba širokog znanja, uvijek spremna da to isto znanje i iskustvo bez predomišljanja prenese na druge, ali isto tako osoba kojoj ni najmanje nije stalo do publiciteta u javnosti, odnosno eksponiranosti u medijima. Skromnost i samozatajnost (osobine su koje i inače volim isticati kao prve i osnovne u pčelara s bilo koje strane svijeta) odlike su samo velikih ljudi, a jedan od njih je zasigurno i inženjer Bruno. Čovjek koji se pčelarstvom počeo baviti kako bi lakše prebrodio tragediju u obitelji u domovinskom je ratu djelom izgubio vid, ali ne i entuzijazam, za razliku od većine nas koji  gledamo samo svoje poslove, nije ni jednog trenutka izgubio volju da, naravno u okvirima svoje prve struke – elektronike, učini nešto za napredak pčelarstva. Poput svih pčelara – inovatora Bruno je i te kako dobar poznavatelj tajni i zakonitosti pčelinje zajednice, ali i vrhunski stručnjak po pitanju tehnologije pčelarenja, jer se ovim pozivom bavi od 1984. godine i sve to vrijeme ne provodi uz svojih 80 košnica kako bi iz njih izvukao što više meda, pa time i što više zarade, već svemu tome pristupa na jedan opsežniji, stručniji i inovativniji način.

VANJSKA HRANILICA

       Vanjska hranilica je jedna od inovacija inž. Mavrinca koja najviše plijeni pažnju kod publike, prije svega zbog svoje jednostavnosti i praktičnosti.  Primjenjiva za sve tipove košnica uz uvjet da je na nastavku probušena rupa promjera 25 mm koja služi kao lulica za prihvat posude sa sirupom (ljeti s vodom). Ideja za ovo pomagalo u podražajnom prihranjivanju gospodinu Bruni je došla tijekom vodoinstalaterskih radova u kući, kada je od plastičnih cijevi promjera 25 mm, redukcije fi 25 na fi 32 mm i koljena promjera 32 mm lemljenjem napravio nosač PVC-boce od 0,5 l ili staklene bočice od 0,2 l (sok «Pago») s čepom probušenim na 9 mjesta rupicama fi 1,5 – 2 mm. Montaža i zamjena bočica je stvarno lagana i s vremenom postaje rutinska, a prednosti vanjske hranilice su brojne: krov košnice se ne diže, pa se zajednica ne rashlađuje, nema utapanja pčela, a mogućnost grabeža je posve uklonjena. Koristan i jeftin proizvod  u isto vrijeme pobudio je znatiželju na pčelarskim forumima još prije 5 godina, članci o njemu su objavljeni u specijaliziranim časopisima, no stručnu valorizaciju ovo pomagalo ipak još nije doživjelo.

DIGITALNA PČELARSKA VAGA 

      «Svi mi pčelari imamo neke svoje ideje koje više-manje držimo za sebe…» – svojevremeno je konstatirao ovu ne baš pohvalnu činjenicu inž. Mavrinac na jednom od pčelarskih foruma, a baš u inat njima, a za dobrobit svih pčelara izradio je još jedno korisno pomagalo: digitalnu pčelarsku vagu. Više o njoj možete pročitati u časopisu «Hrvatska pčela» br. 2 od 2008. godine u članku «Osobna digitalna vaga kao pčelarska vaga», a slijedom toga će Bruno Mavrinac ostati upisan među imenima zaslužnim za napredak pčelarstva u indeksu Hrvatskog entomološkog društva Zagreb. Rad na ovom izumu inž. Mavrinac je započeo 2005. godine kada je u obližnjem trgovačkom centru za nešto više od 100 kuna kupio osobnu digitalnu vagu CAMRY EB 9171. Uz nužne modifikacije na elektronici i prilagodbe podnice za prihvat vage, 2 prekidača uz displej (aktiviranje i vaganje), senzore na podnici, par konektora, puno stručnosti i strpljanja, te još malo silikona Bruno je uspio napraviti izuzetno praktičnu i jeftinu pčelarsku vagu. Svima nam je poznato da je vaga veoma korisna u profesionalnom pčelarenju, jer nam daje informaciju o dnevnom unosu nektara, količini zaliha meda i potrošnji hrane bez nepotrebnog otvaranja košnice i uzbunjivanja pčela. Podaci s displeja vage inž. Mavrinca bit će od posebne važnosti uoči seljenja košnica, pomoću nje možemo lako izračunati i udio pčela sakupljačica u ukupnom broju pčela u košnici, što će nam pomoći u procjeni proizvodnog kapaciteta po pčelinjaku u tekućoj sezoni.

DEKRISTALIZATOR MEDA

Iako skromne veličine (poput duboke podnice), ovaj je uređaj izuzetno praktičan. Zbog senzorske kontrole grijača, nemoguće je prijeći toplotni prag – temperaturu (40 *C). Senzori topline elektronski upravljaju sijalicama, a one griju med do željene temperature. Kapacitet dekristalizatora je 20 staklenki od 720 ml po jednom redu unutar LR-nastavka kojim

ih držimo na okupu ili posuda od 60 do 80 kg meda. Istim se uređajem može zagrijati med za potrebe izrade mednih likera ili kao inkubator u uzgoju matica. Dekristalizator meda Brune Mavrinca detaljnije je opisan u istoimenom članku časopisa «Hrvatska pčela» br. 4 od 2009. godine.

OSTALI IZUMI I TEHNOLOŠKA RJEŠENJA 

     Uz navedene izume pred tek 20-tak članova Udruge pčelara Bujštine i kolega iz drugih istarskih udruga gospodin Bruno je prezentirao svoj otklapač voštanih poklopaca (tzv. «Hrvatski nož»), kao i električnog pastira (zbog sve brojnijih upada medvjeda u pčelinjake nažalost jedan od najtraženijih pomagala), te nam otkrio još par tehničko-tehnoloških detalja specifičnih za njegov način pčelarenja – na prvi pogled malih sitnica, ali koje i te kako mogu puno pomoći pčelarima, kako profesionalcima, tako i početnicima: drvene ispune kao spojnice nastavaka  za sigurniji transport, dodatne letve kao pomoćni držači na podnici, modificirani krov LR-košnice.

VRIJEDNO SPOMENA

Iako van okvira zadane teme, vrijedno je spomenuti još neke zanimljivosti o Bruni Marvincu, jer čisto sumnjam da je kontinentalnom dijelu Hrvatske poznato da je naš kolega pčelar aktivan i na drugim poljima i udrugama: ŠRD «Zubatac» Lovran, ŠRD «Tunera» Jadranovo, HVIDRA Crikvenica). Bruno je višestruki europski prvak u udičarenju iz usidrene brodice, a na Svjetskom prvenstvu je dobitnik srebrnog odličja. Zna sudjelovati i u veslanju u drvenim i plastičnim barkama, ali je ipak sportski ribolov njegova prva ljubav, pa je prošle godine proglašen i najboljim trenerom u općini Lovran.

Tekst i foto: Damir Gregurić
buy levothyroxine
terbinafine tablets
order cipro