DAMIR ROGULJA: NOSEMA CERANA – KAKO JU PREVLADATI
Nosema cerana – kako ju prevladati?! | ![]() |
![]() |
![]() |
Autor Damir Rogulja / www.pcelinjak.hr |
Četvrtak, 14 Siječanj 2016 20:14 |
![]() Sve veći broj zabrinutih kolega se javlja jer im se broj pčela, krajem vegetacije, znatno smanjio. Neki su pribjegli spajanju takvih zajednica, ali i broj pčela u tim spojenim zajednicama se i dalje nastavio smanjivati, da bi na kraju košnice ostale bez pčela s nešto meda. I što tad? Oni uglednici s početka priče sliježu ramenima jer oni ne znaju kako nam pomoći, a mi pčelari praktičari smo prepušteni sami sebi. Mnogi od nas za gubitak pčela krive neadekvatno sredstvo protiv varoe koje smo koristili tijekom sezone. Pribjegavamo opakim otrovima trujući sebe i kupce svojih proizvoda, a obnovljeni pčelinjaci i dalje slabe i propadaju, unatoč tomu što su u košnicama pobijene sve varoe. Znači da ipak varoa nije glavni neprijatelj naših pčela. Velika većina analiziranih mrtvih pčela, zadnjih godina, pokazala je da je uz varou i ogromna prisutnost nozeme cerane. Taj opaki i podmukli ubojica uvukao se u nebrojne pčelinjake diljem Europe, a njegov pogubni utjecaj okusili smo mnogi. Naravno da samo jedan pogled na pčelinje društvo ne može otkriti gotovo ništa, ali iskusnom pčelarevom oku, koji živi sa svojim pčelama kroz godine, svakako nije promaklo određeno znakovito ponašanje njegovih pčelinjih zajednica u slučajevima znatnih gubitaka ili čak i višekratnih potpunih gubitaka pčela.
Dva tri dana nakon tog našeg razgovora došao mi je kolega sa svojom pričom – kaže da je dobro promislio o sadržaju našeg prethodnog razgovora i da je došao do zaključka da i on ima sličnu situaciju na svom pčelinjaku. Četrdesetak zajednica mu je jako oslabilo i sve ih je spojio po dvije. No i tih dvadesetak su mu ponovno oslabile na po šaku pčela i izrazio je svoju bojazan da će do kraja zime ostati bez svih pčela! Situacija u kojoj smo trebali reagirati odmah i kako se kaže „iz svog oružja”. Nazvali smo direktora tvrtke EM tehnologija Rijeka gospodina Nedjeljka Jovanovića i zamolili ga da mu hitno pošalje bocu od 3 l EM probiotika, a kolegi sam savjetovao slijedeće: Zimi nakapavati rastvor EM probiotika u omjeru 1:50 kod temperatura oko 10°C, a jača gustoća (do 1:20) kod nižih temperatura, uz dodatak od 5-6 žlica šećera na 1 litru otopine i 5-6 kapi nozevita na istu količinu. Otopinu zamlačiti do 30- tak stupnjeva C. Taj pripravak se nakapava uzduž ulica s pčelama svakih 8-10 dana do prvog pregleda i otvaranja košnica. Nakapavati se može iz bilo koje plastične boce gdje se na čepu napravi mala rupica i tankim mlazom se unosi pripravak duž ulica.
Na taj način se bitno smanjuje pritisak varoe, te uklanjaju uzročnici američke gnjiloće legla, krečnog legla i nozeme cerane. Pčele izvrsno napreduju i bitno im se povećava otpornost na sve druge bolesti virusnog i gljivičnog porijekla. Iako EM djeluju i na bitno smanjivanje broja varoa u košnici, dobro je zimi kad nema legla, a zajednice su dovoljno jake, provesti jedan tretman Beevitalom ili oksalnom kiselinom – nakapavnjem ili sublimacijom. Od tada me je nazvalo petnaestak drugih kolega sa sličnim problemima i kojima sam proslijedio isti savjet, a vrijedi za sve kojima su zajednice spale na po šaku pčela – svakako pčele treba što prije podvrći ovom postupku. U cijeloj toj prići Nozevit je dobro došao saveznik ali u koliko ga se ne može nabaviti dobri rezultati neće izostati i bez njegovog dodavanja u otopinu. Da smo na dobrom putu svjedoči i razgovor koji sam s uglednim kolegom pčelarem, s početka priče, ponovno imao sredinom siječnja ove godine (2016.). Do sada je svojih dvadeset zajednica tretirao, na predloženi način, tri puta. Sve zajednice su žive i ne opada im dalje broj pčela. Na našoj stranici objavili smo više članaka o efektivnim mikroorganizmima: http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Nove-tehnologije/uzgoj-pela-uz-primjenu-em-tehnologije.html ili smo upozorili na tuđa iskustva: http://emtehnologija.com/index.php/10-pocetna/15-em-tehnologija-u-pcelarstvu#.Vpe-JPkrK71 no nismo u dovoljnoj mjeri objasnili što je to EM tehnologija, od kuda potječe i gdje se sve koristi. Pa da krenemo redom:
Koncept učinka EM tehnologije dr. Hige zasniva se na prirodnoj ravnoteži Osnovni EM proizvod je EM-1 koji se dodaje melasi i vodi u kojoj otopini se aktiviraju mikroorganizmi, a mogu se dodati i druge bakterije ili prirodni sokovi drugog bilja kako bi se dobili neki posebni učinci i zadovoljili neki posebni zahtjevi u zaštiti ili poticanju rasta. EM-1 se može i miješati s organskim materijalima kako bi se dobilo bio-fermentirano gnojivo tzv. EM Bokashi. Primjena EM proizvoda je zaista raznolika i koriste se u uzgoju riba i svih domaćih životinja, a posebice u intenzivnom uzgoju peradi, pri tretiranju kuhinjskog otpada i u domaćinstvu, u graditeljstvu, u saniranju zagađenja vodotoka i stajačica, komunalnim smetlištima, proizvodnji komposta, čišćenju i revitalizaciji sjetvenih i vrtnih zemljišta, voćarstvu, intenzivnoj poljoprivredi i raznim segmentima biljne proizvodnje…
U pčelarstvu EM proizvodima postižemo zdravu mikrobnu floru probavnog trakta pčele, jačamo imunološki sustav pčele, a EM ima i dezinfekcijsko djelovanje, u košnici i u okolici pčelinjaka, smanjivanjem svih patogena i dovođenje njihova broja u količinu s kojem se pčele mogu nesmetano nositi. Korištenjem EM-a pčele su produktivnije, mirnije i u svakom pogledu zdravije. EM probiotik se dodaje u vodu u higijenskim pojilicama u šećerne i medne pogače, a rastvorom se prskaju pčele, okviri sa saćem i leglom, košnice iznutra i izvana, ispred košnica i duž koridora barem desetak metara svakih 8-10 dana tijekom sezone. Za kondicioniranje vode za pčele dodaje se oko 20 ml EM Probiotika u 10 litara vode tijekom cijele godine, a kod prihrane u šećernu pogaču ili šećerni sirup dodaje se oko 2,5% EM Probiotika.
U Hrvatskoj se već duže vrijeme koriste EM proizvodi u saniranju odlagališta komunalnog otpada gdje je dobar primjer riječkog odlagališta na Marišćini ili pak u saniranju mulja na uvalama otoka Paga. Ove proizvode koriste i brojni hoteli te veći ugostiteljski objekti u tretiranju „mastolova” u svojim kuhinjama, a koriste ga i veliki proizvođači komposta koji su svoje kompostane locirali usred gradske sredine i na koje se više ne žale građani zbog neugodnih mirisa koji su se širili iz takovih objekata prije primjene EM proizvoda. Na žalost u hrvatskom pčelarstvu još mnogi nisu prepoznali nevjerojatni potencijal koji nam nude EM proizvodi u opstanku naših pčela i očuvanju njihova zdravlja, u proizvodnji vrhunskih plodova pčelinje košnice – izvrsnih i prepoznatljivih bioloških proizvoda u rukama sretnog potrošača. Moja molba svima koji ste pročitali ovaj tekst – proslijedite ga svojim kolegama – možda će ih potaknuti da prestanu koristi opake otrove kao što su kumafos, amitraz, rotenon, klorfenvinfos i druge opasne insekticide i akaricide i okrenu su prirodi u korist vlastitog zdravlja, zdravlja svoje djece i kupaca svojih proizvoda. Damir Rogulja |
Ažurirano Subota, 16 Siječanj 2016 09:46 |
Komentari
Nema komentara.