DAMIR ROGULJA: NOSEMA CERANA – KAKO JU PREVLADATI

Nosema cerana – kako ju prevladati?! PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   / www.pcelinjak.hr
Četvrtak, 14 Siječanj 2016 20:14
nosema_ceranaeNeki ugledni veterinari, pa i oni čija je doktorska disertacija rađena na temu nozeme, još uvijek tvrde da na osnovu vizuelnog pregleda pčelinjih društava i pčela ne mogu  dati niti ozbiljnu sumnju a kamo li ozbiljnu tvrdnju da li je u pitanju nozema cerana. Po njima to još manje možemo mi pčelari praktičari i činjenica je da se nozema cerana može pouzdano utvrditi isključivo laboratorijskim pregledom  pod jakim elektronskim mikroskopom, ali…

Sve veći broj zabrinutih kolega se javlja jer im se broj pčela, krajem vegetacije, znatno smanjio. Neki su pribjegli spajanju takvih zajednica, ali i broj pčela u tim spojenim zajednicama se i dalje nastavio smanjivati, da bi na kraju košnice ostale bez pčela s nešto meda.

I što tad?

Oni uglednici s početka priče sliježu ramenima jer oni ne znaju kako nam pomoći, a mi pčelari praktičari smo prepušteni sami sebi. Mnogi od nas za gubitak pčela krive neadekvatno sredstvo protiv varoe koje smo koristili tijekom sezone. Pribjegavamo opakim otrovima trujući sebe i kupce svojih proizvoda, a obnovljeni pčelinjaci i dalje slabe i propadaju, unatoč tomu što su u košnicama pobijene sve varoe. Znači da ipak varoa nije glavni neprijatelj naših pčela.

Velika većina analiziranih mrtvih pčela, zadnjih godina, pokazala je da je uz varou i ogromna prisutnost nozeme cerane. Taj opaki i podmukli ubojica uvukao se u nebrojne pčelinjake diljem Europe, a njegov pogubni utjecaj okusili smo mnogi. Naravno da samo jedan pogled na pčelinje društvo ne može otkriti gotovo ništa, ali iskusnom pčelarevom oku, koji živi sa svojim pčelama kroz godine, svakako nije promaklo određeno znakovito ponašanje njegovih pčelinjih zajednica u slučajevima znatnih gubitaka ili čak i višekratnih potpunih gubitaka pčela.

orjentacijski_izletbrood-pattern-5-excellentRazgovarajući početkom prosinca prošle godine s jednim od naših najuglednijih pčelara iznio samsvoja zapažanja koja sam uočio u sezoni u kojoj sam izgubio pčele sumnjajući da mi ih je odnijela nozema cerana – što je kasnija laboratorijska analiza i potvrdila. Opisao sam mu da sam tijekom glavne paše primijetio izuzetno velik broj mladih pčela na orijentacijskim izletima, imao sam izuzetno puno legla, Zagorci bi rekli „od ve do ve”, primjetio sam nesklad između veličine legla i broja pčela. Leglo, koje je pokrivalo veliku površinu saća i izgledalo zdravo, zaposjedao je samo mali broj pčela, a unatoč promjenjivim vremenskim prilikama u košnici je bilo izuzetno malo meda. Dolaskom jeseni zajednice su počele rapidnoslabjeti, a od četrdesetak zajednica uspio sam sačuvati samo dvije i to s po šakom pčela. Uvjeren sam da su te dvije zajednice preživjele jer sam ih počeo intenzivno tretirati rastvorom efektivnih m2015-11-21_11.11.19img_7980ikroorganizama (EM probiotik). Vrlo zanimljiv je i podatak da su se obje preživjele zajednice više nego dobro razvile do kraja bagremove paše, a poslije kestena sam vrcao po dvadeset kilograma iz svake, a uz to da sam im ostavio barem još toliko za zimu i nisam ih uopće prihranjivao.

Dva tri dana nakon tog našeg razgovora došao mi je kolega sa svojom pričom – kaže da je dobro promislio o sadržaju našeg prethodnog razgovora i da je došao do zaključka da i on ima sličnu situaciju na svom pčelinjaku. Četrdesetak zajednica mu je jako oslabilo i sve ih je spojio po dvije. No i tih dvadesetak su mu ponovno oslabile na po šaku pčela i izrazio je svoju bojazan da će do kraja zime ostati bez svih pčela!

Situacija u kojoj smo trebali reagirati odmah i kako se kaže „iz svog oružja”. Nazvali smo direktora tvrtke EM tehnologija Rijeka gospodina Nedjeljka Jovanovića i zamolili ga da mu hitno pošalje bocu od 3 l EM probiotika, a kolegi sam savjetovao slijedeće:

Zimi nakapavati rastvor EM probiotika u omjeru 1:50 kod temperatura oko 10°C, a jača gustoća (do 1:20) kod nižih temperatura, uz dodatak od 5-6 žlica šećera na 1 litru otopine i 5-6 kapi nozevita na istu količinu. Otopinu zamlačiti do 30- tak stupnjeva C. Taj pripravak se nakapava uzduž ulica s pčelama svakih 8-10 dana do prvog pregleda i otvaranja košnica. Nakapavati se može iz bilo koje plastične boce gdje se na čepu napravi mala rupica i tankim mlazom se unosi pripravak duž ulica.

em_primjenaNakon tog zimskog perioda, kod pojave prvih proljetnih paša, prelazi se na standardno prskanje zajednica s EM rastvorom u omjeru 1:100 do 1:200. Prska se po pčelama, kod otvaranja košnica za smirivanje, prska se po cijeloj unutrašnjosti košnice i saću – ne škodi niti leglu. Prska se obavezno po letu i ispod košnica, a barem jednom u mjesecu i oko košnica u smjeru koridora barem 10- tak metara. Tretman se ponavlja svakih 8-10 dana je su dobre bakterije živi organizmi koji „daju svoj život” u srazu s patogenima i njihov broj u košnici i uokolo košnice treba stalno obnavljati.

Na taj način se bitno smanjuje pritisak varoe, te uklanjaju uzročnici američke gnjiloće legla, krečnog legla i nozeme cerane. Pčele izvrsno napreduju i bitno im se povećava otpornost na sve druge bolesti virusnog i gljivičnog porijekla. Iako EM djeluju i na bitno smanjivanje broja varoa u košnici, dobro je zimi kad nema legla, a zajednice su dovoljno jake, provesti jedan tretman Beevitalom ili oksalnom kiselinom – nakapavnjem ili sublimacijom.

Od tada me je nazvalo petnaestak drugih kolega sa sličnim problemima i kojima sam proslijedio isti savjet, a vrijedi za sve kojima su zajednice spale na po šaku pčela – svakako pčele treba što prije podvrći ovom postupku. U cijeloj toj prići Nozevit je dobro došao saveznik ali u koliko ga se ne može nabaviti dobri rezultati neće izostati i bez njegovog dodavanja u otopinu.

Da smo na dobrom putu svjedoči i razgovor koji sam s uglednim kolegom pčelarem, s početka priče, ponovno imao sredinom siječnja ove godine (2016.). Do sada je svojih dvadeset zajednica tretirao, na predloženi način, tri puta. Sve zajednice su žive i ne opada im dalje broj pčela.

Na našoj stranici objavili smo više članaka o efektivnim mikroorganizmima:

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Bolesti-prevencija-i-suzbijanje/nozema-cerana-moje-iskustvo.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Vijesti-i-obavijesti/pele-medarice-i-em-efektivni-mikroorganizmi.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Vijesti-i-obavijesti/efektivni-mikroorganizmi-u-standardnoj-opremi-zagrebakih-pelara-i-u-prodavaonicama-pip-a.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Vijesti-i-obavijesti/efektivni-mikrooraginizmi-em-uspjeni-za-pele.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Nove-tehnologije/prijateljski-mikroorganizimi-i-u-pelarstvu.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Vijesti-i-obavijesti/ostali-smo-bez-meda-hoemo-li-i-bez-pela.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Nove-tehnologije/uzgoj-pela-uz-primjenu-em-tehnologije.html

ili smo upozorili na tuđa iskustva:

http://emtehnologija.com/index.php/10-pocetna/15-em-tehnologija-u-pcelarstvu#.Vpe-JPkrK71

no nismo u dovoljnoj mjeri objasnili što je to EM tehnologija, od kuda potječe i gdje se sve koristi.

Pa da krenemo redom:

dr_higaEM tehnologiju osmislio je i razvio prof. dr. Teruo Higa sa Sveučilišta u Ryukyusu na Okinawi u Japanu početkom 1980-tih godina. Tehnologija je razvijana s prvenstvenom namjenom ubrzanja pretvorbe biološkog otpada u hranjive tvari.  No vremenom se pokazala izuzetno učinkovita u čišćenju prirode od brojnih zagađivača kako tla tako i vode i vodotoka. Proširila se u više od 140 država svijeta. Važno je znati da je u cijelosti neinvazivna i da sadrži sigurne i ljudima prijateljske mikroorganizme, od kojih su glavne tri grupe i to bakterije mliječne kiseline (Lactobacillus casei), fotosintetske bakterije (Rhodopseudomonas palustris) i kvasac (Saccharomyces ceravisiae). Uz njih dolaze i drugi korisni mikroorganizmi koji i inače žive u prirodi uokolo nas. triOvu jedinstvenu tehnologiju dr. Higa je učinio, svojom cijenom, dostupnom i najsiromašnijim zemljama svijeta. I upravo radi tako niske cijene mnogi su se dohvatili da ga kopiraju. Na žalost bezuspješno. Surogati i kopije su slaboučinkoviti ili gotovo bez učinka što čini neprocjenjivu štetu samoj ideji i još široj primjeni. Stoga svakako treba paziti koje se EM proizvode kupuje i od koga, ako se želi imati prekrasan vrt, zdrave kokoši, krave, konje, sve ostale domaće životinje i naravno pčele.

ravnoteaSinergijski učinak ove tri grupe mikroorganizama omogućava primjenu preparata ugotovo svim aspektima ljudske djelatnosti. Bakterije mliječne kiseline razgrađuju organske tvari vrenjem i sprječavaju razvoj štetnih mikroorganizama; fotosintetske bakterije razgrađuju štetne plinove, kao što su amonijak i sumporovodik i mijenjaju ih u plinove ugodnog mirisa što posebno dolazi do izražaja na prikupljalištima komunalnog otpada, stočnim i peradarskim farmama, septičkim jamama i drugim sanitarnim objektima, kvasci razgrađuju organske tvari vrenjem i proizvode bioaktivne tvari kao što su hormoni i enzimi. Drugi korisni mikroorganizmi, koji i inače žive oko nas, sinergijski djeluju s prethodne tri skupine, dajući specifične učinke za pojedine primjene i proizvode neponovljivi EM učinak.

Koncept učinka EM tehnologije dr. Hige zasniva se na prirodnoj ravnotežipozitivni_balansbakterija u prirodi. Oko nas živi ogromna količina oportunističkih mikroba koji ni na koji način ne utječu na zdrav okoliš. Uz njih žive i štetni i nama prijateljski ili blagotvorni mikrobi, no ako dođe do poremećaja i poveća se broj štetnih mikroba velika većina oportunističkih mikroorganizama će prevagnuti na stranu štetnih i tad dolazi do poremećaje prirodne ravnoteže koja vodi k razvoju raznih bolesti i bolesnih stanja. Unosom dobrih bakterija uspostavlja se prirodna ravnoteža, a povećanjem broja „prijateljskih” bakterija dolazi do zdravog okruženja poticajnog za zdrav i bujan rast flore i faune kako na suhu – na kopnu, tako i u vodi, potocima, jezerima, rezervoarima, moru…

Osnovni EM proizvod je EM-1 koji se dodaje melasi i vodi u kojoj otopini se aktiviraju mikroorganizmi, a  mogu se dodati i druge bakterije ili prirodni sokovi drugog bilja kako bi se dobili neki posebni učinci i zadovoljili neki posebni zahtjevi u zaštiti ili poticanju rasta. EM-1 se može i miješati s organskim materijalima kako bi se dobilo bio-fermentirano gnojivo tzv. EM Bokashi.

Primjena EM proizvoda je zaista raznolika i koriste se u uzgoju riba i svih domaćih životinja, a posebice u intenzivnom uzgoju peradi, pri tretiranju kuhinjskog otpada i u domaćinstvu, u graditeljstvu, u saniranju zagađenja vodotoka i stajačica, komunalnim smetlištima, proizvodnji komposta, čišćenju i revitalizaciji sjetvenih i vrtnih zemljišta, voćarstvu, intenzivnoj poljoprivredi i raznim segmentima biljne proizvodnje…

u_hrvatskojU stočarstvu se EM preparati dodaju u vodu i u hranu, a EM rastvorom se prskaju staništa kao što su staje i obori, košnice, volijere i pašnjaci. Redovitom primjenom uklanjaju se neugodni mirisi, smanjuje broj muha, poboljšava imunološko stanje blaga, poboljšava kvaliteta proizvoda (jaja, mlijeka, mesa, meda…), smanjuju troškovi otpada kroz kompostiranje i poboljšanje kvalitete otpadnih voda.

U pčelarstvu EM proizvodima postižemo zdravu mikrobnu floru probavnog trakta pčele, jačamo imunološki sustav pčele, a EM ima i dezinfekcijsko djelovanje, u košnici i u okolici pčelinjaka, smanjivanjem svih patogena i dovođenje njihova broja u količinu s kojem se pčele mogu nesmetano nositi. Korištenjem EM-a pčele su produktivnije, mirnije i u svakom pogledu zdravije. EM probiotik se dodaje u vodu u higijenskim pojilicama u šećerne i medne pogače, a rastvorom se prskaju pčele, okviri sa saćem i leglom, košnice iznutra i izvana, ispred košnica i duž koridora barem desetak metara svakih 8-10 dana tijekom sezone. Za kondicioniranje vode za pčele dodaje se oko 20 ml EM Probiotika u 10 litara vode tijekom cijele godine, a kod prihrane u šećernu pogaču ili šećerni sirup dodaje se oko 2,5% EM Probiotika.

12038160_1043896115642952_6451523671453044159_nEM tehnologija povećava prinose i poboljšava kvalitetu poljoprivrednih proizvoda bez ikakvih štetnih rezidua ili nuspojava. Organski otpad pretvara u gnojivo i poboljšava tlo. EM može revitalizirati samočisteću funkciju prirode, vraćajući joj onemoćalu vitalnost (oranice, vodotoci)

12039235_1043896228976274_6040468833280246229_nMoje osobno iskustvo govori da mi je vrtna zemlja prošle godine, kad sam počeo primjenjivati EM u svom vrtu, znatno podatnija i prhkija, a sve što smo u vrtu sijali i sadili bilo je izuzetne kvalitete i u dosad nedobivenim količinama.

U Hrvatskoj se već duže vrijeme koriste EM proizvodi u saniranju odlagališta komunalnog otpada gdje je dobar primjer riječkog odlagališta na Marišćini ili pak u saniranju mulja na uvalama otoka Paga. Ove proizvode koriste i brojni hoteli te veći ugostiteljski objekti u tretiranju „mastolova” u svojim kuhinjama, a koriste ga i veliki proizvođači komposta koji su svoje kompostane locirali usred gradske sredine i na koje se više ne žale građani zbog neugodnih mirisa koji su se širili iz takovih objekata prije primjene EM proizvoda.

Na žalost u hrvatskom pčelarstvu još mnogi nisu prepoznali nevjerojatni potencijal koji nam nude EM proizvodi u opstanku naših pčela i očuvanju njihova zdravlja, u proizvodnji vrhunskih plodova pčelinje košnice – izvrsnih i prepoznatljivih bioloških proizvoda u rukama sretnog potrošača.

Moja molba svima koji ste pročitali ovaj tekst – proslijedite ga svojim kolegama – možda će ih potaknuti da prestanu koristi opake otrove kao što su kumafos, amitraz, rotenon, klorfenvinfos i druge opasne insekticide i akaricide i okrenu su prirodi u korist vlastitog zdravlja, zdravlja svoje djece i kupaca svojih proizvoda.

Damir Rogulja

Ažurirano Subota, 16 Siječanj 2016 09:46

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

DAMIR ROGULJA: NOSEMA CERANA – KAKO JU PREVLADATI

STUDIJSKO PUTOVANJE ISTARSKIH PČELARA U BIH   P1100378     Dvadeset i devet pčelara iz Istre u organizaciji Udruge pčelara Bujštine, a pod pokroviteljstvom Županije Istarske za vikend 14. – 16. rujna 2018. godine posjetilo je dr. Gorana Mirjanića, vrhunskog poznavatelja pčela i pčelarstva, uvaženog profesora na Univerzitetu u Banja Luci, koji nije samo znanstvenik – teoretičar  s nizom objavljenih naučnih, stručnih i revijalnih radova, nositelj i suradnik u nizu istraživačkih i razvojnih projekata, već i niz godina uspješan pčelar - praktičar s pčelinjacima na više lokacija u blizini Gradiške i uspješan poduzetnik. Dr. Mirjanić je pčelarima s Bujštine stručna predavanja održao u dva navrata (2016. i 2017.)  pa je ovo bila idealna prilika za prezentaciju dobre pčelarske prakse na licu mjesta i utvrđivanje gradiva, ali i uvid u specifičnosti uzgoja pčela u drugom kraju. Prenoćili smo u Gradiškoj, centru sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu koji broji pedesetak tisuća stanovnika. Povoljan geografski položaj i klimatski uvjeti, veliko šumsko bogatstvo sa  okolnih planina i plodno tlo utjecali su na razvitak poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije na području ove općine, a livade i brežuljci puni medonosnog bilja ponukali su dio ovdašnjeg stanovništva da se tradicijski bavi i uzgojem pčela. Plan za subotu je bio u prijepodnevnim satima obići Banja Luku, poslije podne posjetiti pčelinjak u Srpcu, selu udaljenom tridesetak kilometara od Gradiške, a večer je bila rezervirana za nešto opušteniju atmosferu uz domaće gastronomske specijalitete, dobro vino i narodnu glazbu. P1100405Banja Luka, drugi grad po veličini u BiH (broji preko 220.000 stanovnika) osim na predivne parkove i niz sve ljepše od ljepših kulturno-povijesnih znamenitosti, posebno je ponosan na svoj Univerzitetski grad u sklopu kojeg je i Poljoprivredni fakultet na kojem dr. Mirjanić vrši funkciju voditelja studijskog programa Animalna proizvodnja. Na fakultetu smo se upoznali s poviješću i značenjem Univerziteta za ovu regiju, nakon toga smo poslušali kraće predavanje o uzimljavanju i zimovanju pčela, a nešto kasnije na oglednom pčelinjaku raspravljali o toj i drugim pčelarskim temama i zadržali se u neformalnom druženju. Potom je uslijedila šetnja po Banja Luci kroz koju nas je vodio naš neumorni i uvijek dobro raspoložen profesor, odlično se snašavši i u ulozi turističkog vodiča. U svega par sati sa Goranom smo obišli najzanimljivije punktove u gradu: tvrđavu Kastel, Banski dvor, Ferhat-pašinu džamiju, Pravoslavni Hram Hrista Spasitelja, katedralu Svetog Bonaventure, Narodno pozorište, Palatu Republike, Krivi sat i spomenike Petru Kočiću i Banu Tisi Milosavljeviću. Iza svakog njegovog komentara, bez obzira da li je riječ o prirodnim ljepotama ili povijesnim ličnostima, jasno se vidjelo koliko domaćin voli svoj zavičaj i koliko želi gostima približiti ovo podneblje, mentalitet ljudi i njihove običaje. Slušali bi ga mi i do ponoći, no kako temeljit razgled grada s tako bogatom poviješću kao što je banjalučka, iziskuje mnogo više vremena nego što smo mi imali na raspolaganju, ubrzali smo tempo i požurili na ručak u restoran „Kod Muje“ da na miru možemo uživati u čuvenim banjalučkim ćevapima. Odmah potom smo se uputili prema malom mjestu Srbac nedaleko Gradiške na pčelinjak i voćnjak obitelji Mačinković. Domaćin pčelar Ranko nas je dočekao kao stare prijatelje, ugostio i opisao svoj način pčelarenja s košnicama Rodna Voja. Nakon kraće rasprave i druženja, oprostili smo se s domaćinom i uputili na večeru u etno-restoran „Kod Lukića“ u Donjim Podgradcima uz narodnu glazbu i ples do kasno u noć.   20180916_095137  I nedjelja je bila podjednako zanimljiva i iz pčelarskog i iz turističkog aspekta:  imali smo prigodu uživati u predivnim pejzažima, pogledu na rijeku, šume, voćnjake i Goranove pčelinjake na tri lokacije u blizini Gradiške. Jedan od pčelinjaka stacioniran je u Gornjim Podgradcima u blizini rodne kuće domaćina, gdje nas je kao najbolje prijatelje dočekala i ugostila njegova obitelj. I tako nas je s jedne strane oduševila gostoljubivost i srdačnost domaćina, a s druge strane - kao i sve do sada pridošle pčelare, ma otkuda bili - više nego ugodno nas je iznenadila mirnoća pčela za koju su najzaslužnije selekcionirane matice. Naš domaćin nije propustio ni ovu prigodu da nam prenese još koji savjet iz svog bogatog stručnog i praktičnog iskustva, uvijek uz neku anegdotu ili šalu iako njegov životni put nije bio lagan, ali se - uz potporu svoje obitelji, djelatnika i naravno svojih pčela, odvažio upustiti i u poduzetničke vode, ne umanjujući tempo zbog novih obaveza i ne zanemarujući edukaciju kolega pčelara u regiji i šire, te je nastavio u svim svojim izlaganjima propagirati primjenu novih tehnologija pčelarenja, kako bi i oni u što skorijoj budućnosti postali rentabilni i respektabilni uzgajivači pčela i proizvođači meda i mednih prerađevina. 20180916_160326Nakon obilaska njegovih pčelinjaka i zajedničkog ručka, došla je na red i Goranova trgovina pčelarskom opremom, hranom i lijekovima za pčele i ostalim potrepštinama za pčelare, odnedavno smještena u nov, još veći i funkcionalniji prostor u kojem ljubazno osoblje na čelu s njegovom suprugom nudi i med, propolis, matičnu mliječ, vosak i druge prerađevine iz vlastite proizvodnje. Tvrtka „Košnica“ d.o.o.  je prisutna na svim važnijim pčelarskim sajmovima u regiji, a njen najveći uspjeh je implementacija na razvojne projekte  koje financiraju najveće svjetske organizacije u ovom područjuSvi do jednog su istarski pčelari bili izuzetno zadovoljni ovim studijskim putovanjem - ne samo zato što su imali priliku „iz prve ruke“ nešto više naučiti o aktualnim radovima u pčelinjaku u ovo doba godine, dvomatičnom pčelarenju, prihrani pogačama i sirupom, te sazrijevanju meda, već i o mnogim drugim zanimljivim temama sa aspekta pčelara teoretičara i praktičara, ali i znanstvenika istraživača i poduzetnika. Koristim i ovu priliku još jednom zahvaliti prije svih našem domaćinu, njegovoj obitelji i zaposlenicima na više nego ugodnom vikendu prepunom pozitivnih vibracija, zatim Istarskoj županiji kao pokrovitelju ovog studijskog putovanja i na kraju organizatorima Dragani i Marinku iz Udruge pčelara Bujštine.     Pogledajte galeriju fotografija ... klikni OVDJE 20180916_125531