DAMIR ROGULJA: NOSEMA CERANA – KAKO JU PREVLADATI

Nosema cerana – kako ju prevladati?! PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   / www.pcelinjak.hr
Četvrtak, 14 Siječanj 2016 20:14
nosema_ceranaeNeki ugledni veterinari, pa i oni čija je doktorska disertacija rađena na temu nozeme, još uvijek tvrde da na osnovu vizuelnog pregleda pčelinjih društava i pčela ne mogu  dati niti ozbiljnu sumnju a kamo li ozbiljnu tvrdnju da li je u pitanju nozema cerana. Po njima to još manje možemo mi pčelari praktičari i činjenica je da se nozema cerana može pouzdano utvrditi isključivo laboratorijskim pregledom  pod jakim elektronskim mikroskopom, ali…

Sve veći broj zabrinutih kolega se javlja jer im se broj pčela, krajem vegetacije, znatno smanjio. Neki su pribjegli spajanju takvih zajednica, ali i broj pčela u tim spojenim zajednicama se i dalje nastavio smanjivati, da bi na kraju košnice ostale bez pčela s nešto meda.

I što tad?

Oni uglednici s početka priče sliježu ramenima jer oni ne znaju kako nam pomoći, a mi pčelari praktičari smo prepušteni sami sebi. Mnogi od nas za gubitak pčela krive neadekvatno sredstvo protiv varoe koje smo koristili tijekom sezone. Pribjegavamo opakim otrovima trujući sebe i kupce svojih proizvoda, a obnovljeni pčelinjaci i dalje slabe i propadaju, unatoč tomu što su u košnicama pobijene sve varoe. Znači da ipak varoa nije glavni neprijatelj naših pčela.

Velika većina analiziranih mrtvih pčela, zadnjih godina, pokazala je da je uz varou i ogromna prisutnost nozeme cerane. Taj opaki i podmukli ubojica uvukao se u nebrojne pčelinjake diljem Europe, a njegov pogubni utjecaj okusili smo mnogi. Naravno da samo jedan pogled na pčelinje društvo ne može otkriti gotovo ništa, ali iskusnom pčelarevom oku, koji živi sa svojim pčelama kroz godine, svakako nije promaklo određeno znakovito ponašanje njegovih pčelinjih zajednica u slučajevima znatnih gubitaka ili čak i višekratnih potpunih gubitaka pčela.

orjentacijski_izletbrood-pattern-5-excellentRazgovarajući početkom prosinca prošle godine s jednim od naših najuglednijih pčelara iznio samsvoja zapažanja koja sam uočio u sezoni u kojoj sam izgubio pčele sumnjajući da mi ih je odnijela nozema cerana – što je kasnija laboratorijska analiza i potvrdila. Opisao sam mu da sam tijekom glavne paše primijetio izuzetno velik broj mladih pčela na orijentacijskim izletima, imao sam izuzetno puno legla, Zagorci bi rekli „od ve do ve”, primjetio sam nesklad između veličine legla i broja pčela. Leglo, koje je pokrivalo veliku površinu saća i izgledalo zdravo, zaposjedao je samo mali broj pčela, a unatoč promjenjivim vremenskim prilikama u košnici je bilo izuzetno malo meda. Dolaskom jeseni zajednice su počele rapidnoslabjeti, a od četrdesetak zajednica uspio sam sačuvati samo dvije i to s po šakom pčela. Uvjeren sam da su te dvije zajednice preživjele jer sam ih počeo intenzivno tretirati rastvorom efektivnih m2015-11-21_11.11.19img_7980ikroorganizama (EM probiotik). Vrlo zanimljiv je i podatak da su se obje preživjele zajednice više nego dobro razvile do kraja bagremove paše, a poslije kestena sam vrcao po dvadeset kilograma iz svake, a uz to da sam im ostavio barem još toliko za zimu i nisam ih uopće prihranjivao.

Dva tri dana nakon tog našeg razgovora došao mi je kolega sa svojom pričom – kaže da je dobro promislio o sadržaju našeg prethodnog razgovora i da je došao do zaključka da i on ima sličnu situaciju na svom pčelinjaku. Četrdesetak zajednica mu je jako oslabilo i sve ih je spojio po dvije. No i tih dvadesetak su mu ponovno oslabile na po šaku pčela i izrazio je svoju bojazan da će do kraja zime ostati bez svih pčela!

Situacija u kojoj smo trebali reagirati odmah i kako se kaže „iz svog oružja”. Nazvali smo direktora tvrtke EM tehnologija Rijeka gospodina Nedjeljka Jovanovića i zamolili ga da mu hitno pošalje bocu od 3 l EM probiotika, a kolegi sam savjetovao slijedeće:

Zimi nakapavati rastvor EM probiotika u omjeru 1:50 kod temperatura oko 10°C, a jača gustoća (do 1:20) kod nižih temperatura, uz dodatak od 5-6 žlica šećera na 1 litru otopine i 5-6 kapi nozevita na istu količinu. Otopinu zamlačiti do 30- tak stupnjeva C. Taj pripravak se nakapava uzduž ulica s pčelama svakih 8-10 dana do prvog pregleda i otvaranja košnica. Nakapavati se može iz bilo koje plastične boce gdje se na čepu napravi mala rupica i tankim mlazom se unosi pripravak duž ulica.

em_primjenaNakon tog zimskog perioda, kod pojave prvih proljetnih paša, prelazi se na standardno prskanje zajednica s EM rastvorom u omjeru 1:100 do 1:200. Prska se po pčelama, kod otvaranja košnica za smirivanje, prska se po cijeloj unutrašnjosti košnice i saću – ne škodi niti leglu. Prska se obavezno po letu i ispod košnica, a barem jednom u mjesecu i oko košnica u smjeru koridora barem 10- tak metara. Tretman se ponavlja svakih 8-10 dana je su dobre bakterije živi organizmi koji „daju svoj život” u srazu s patogenima i njihov broj u košnici i uokolo košnice treba stalno obnavljati.

Na taj način se bitno smanjuje pritisak varoe, te uklanjaju uzročnici američke gnjiloće legla, krečnog legla i nozeme cerane. Pčele izvrsno napreduju i bitno im se povećava otpornost na sve druge bolesti virusnog i gljivičnog porijekla. Iako EM djeluju i na bitno smanjivanje broja varoa u košnici, dobro je zimi kad nema legla, a zajednice su dovoljno jake, provesti jedan tretman Beevitalom ili oksalnom kiselinom – nakapavnjem ili sublimacijom.

Od tada me je nazvalo petnaestak drugih kolega sa sličnim problemima i kojima sam proslijedio isti savjet, a vrijedi za sve kojima su zajednice spale na po šaku pčela – svakako pčele treba što prije podvrći ovom postupku. U cijeloj toj prići Nozevit je dobro došao saveznik ali u koliko ga se ne može nabaviti dobri rezultati neće izostati i bez njegovog dodavanja u otopinu.

Da smo na dobrom putu svjedoči i razgovor koji sam s uglednim kolegom pčelarem, s početka priče, ponovno imao sredinom siječnja ove godine (2016.). Do sada je svojih dvadeset zajednica tretirao, na predloženi način, tri puta. Sve zajednice su žive i ne opada im dalje broj pčela.

Na našoj stranici objavili smo više članaka o efektivnim mikroorganizmima:

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Bolesti-prevencija-i-suzbijanje/nozema-cerana-moje-iskustvo.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Vijesti-i-obavijesti/pele-medarice-i-em-efektivni-mikroorganizmi.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Vijesti-i-obavijesti/efektivni-mikroorganizmi-u-standardnoj-opremi-zagrebakih-pelara-i-u-prodavaonicama-pip-a.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Vijesti-i-obavijesti/efektivni-mikrooraginizmi-em-uspjeni-za-pele.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Nove-tehnologije/prijateljski-mikroorganizimi-i-u-pelarstvu.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Vijesti-i-obavijesti/ostali-smo-bez-meda-hoemo-li-i-bez-pela.html

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Nove-tehnologije/uzgoj-pela-uz-primjenu-em-tehnologije.html

ili smo upozorili na tuđa iskustva:

http://emtehnologija.com/index.php/10-pocetna/15-em-tehnologija-u-pcelarstvu#.Vpe-JPkrK71

no nismo u dovoljnoj mjeri objasnili što je to EM tehnologija, od kuda potječe i gdje se sve koristi.

Pa da krenemo redom:

dr_higaEM tehnologiju osmislio je i razvio prof. dr. Teruo Higa sa Sveučilišta u Ryukyusu na Okinawi u Japanu početkom 1980-tih godina. Tehnologija je razvijana s prvenstvenom namjenom ubrzanja pretvorbe biološkog otpada u hranjive tvari.  No vremenom se pokazala izuzetno učinkovita u čišćenju prirode od brojnih zagađivača kako tla tako i vode i vodotoka. Proširila se u više od 140 država svijeta. Važno je znati da je u cijelosti neinvazivna i da sadrži sigurne i ljudima prijateljske mikroorganizme, od kojih su glavne tri grupe i to bakterije mliječne kiseline (Lactobacillus casei), fotosintetske bakterije (Rhodopseudomonas palustris) i kvasac (Saccharomyces ceravisiae). Uz njih dolaze i drugi korisni mikroorganizmi koji i inače žive u prirodi uokolo nas. triOvu jedinstvenu tehnologiju dr. Higa je učinio, svojom cijenom, dostupnom i najsiromašnijim zemljama svijeta. I upravo radi tako niske cijene mnogi su se dohvatili da ga kopiraju. Na žalost bezuspješno. Surogati i kopije su slaboučinkoviti ili gotovo bez učinka što čini neprocjenjivu štetu samoj ideji i još široj primjeni. Stoga svakako treba paziti koje se EM proizvode kupuje i od koga, ako se želi imati prekrasan vrt, zdrave kokoši, krave, konje, sve ostale domaće životinje i naravno pčele.

ravnoteaSinergijski učinak ove tri grupe mikroorganizama omogućava primjenu preparata ugotovo svim aspektima ljudske djelatnosti. Bakterije mliječne kiseline razgrađuju organske tvari vrenjem i sprječavaju razvoj štetnih mikroorganizama; fotosintetske bakterije razgrađuju štetne plinove, kao što su amonijak i sumporovodik i mijenjaju ih u plinove ugodnog mirisa što posebno dolazi do izražaja na prikupljalištima komunalnog otpada, stočnim i peradarskim farmama, septičkim jamama i drugim sanitarnim objektima, kvasci razgrađuju organske tvari vrenjem i proizvode bioaktivne tvari kao što su hormoni i enzimi. Drugi korisni mikroorganizmi, koji i inače žive oko nas, sinergijski djeluju s prethodne tri skupine, dajući specifične učinke za pojedine primjene i proizvode neponovljivi EM učinak.

Koncept učinka EM tehnologije dr. Hige zasniva se na prirodnoj ravnotežipozitivni_balansbakterija u prirodi. Oko nas živi ogromna količina oportunističkih mikroba koji ni na koji način ne utječu na zdrav okoliš. Uz njih žive i štetni i nama prijateljski ili blagotvorni mikrobi, no ako dođe do poremećaja i poveća se broj štetnih mikroba velika većina oportunističkih mikroorganizama će prevagnuti na stranu štetnih i tad dolazi do poremećaje prirodne ravnoteže koja vodi k razvoju raznih bolesti i bolesnih stanja. Unosom dobrih bakterija uspostavlja se prirodna ravnoteža, a povećanjem broja „prijateljskih” bakterija dolazi do zdravog okruženja poticajnog za zdrav i bujan rast flore i faune kako na suhu – na kopnu, tako i u vodi, potocima, jezerima, rezervoarima, moru…

Osnovni EM proizvod je EM-1 koji se dodaje melasi i vodi u kojoj otopini se aktiviraju mikroorganizmi, a  mogu se dodati i druge bakterije ili prirodni sokovi drugog bilja kako bi se dobili neki posebni učinci i zadovoljili neki posebni zahtjevi u zaštiti ili poticanju rasta. EM-1 se može i miješati s organskim materijalima kako bi se dobilo bio-fermentirano gnojivo tzv. EM Bokashi.

Primjena EM proizvoda je zaista raznolika i koriste se u uzgoju riba i svih domaćih životinja, a posebice u intenzivnom uzgoju peradi, pri tretiranju kuhinjskog otpada i u domaćinstvu, u graditeljstvu, u saniranju zagađenja vodotoka i stajačica, komunalnim smetlištima, proizvodnji komposta, čišćenju i revitalizaciji sjetvenih i vrtnih zemljišta, voćarstvu, intenzivnoj poljoprivredi i raznim segmentima biljne proizvodnje…

u_hrvatskojU stočarstvu se EM preparati dodaju u vodu i u hranu, a EM rastvorom se prskaju staništa kao što su staje i obori, košnice, volijere i pašnjaci. Redovitom primjenom uklanjaju se neugodni mirisi, smanjuje broj muha, poboljšava imunološko stanje blaga, poboljšava kvaliteta proizvoda (jaja, mlijeka, mesa, meda…), smanjuju troškovi otpada kroz kompostiranje i poboljšanje kvalitete otpadnih voda.

U pčelarstvu EM proizvodima postižemo zdravu mikrobnu floru probavnog trakta pčele, jačamo imunološki sustav pčele, a EM ima i dezinfekcijsko djelovanje, u košnici i u okolici pčelinjaka, smanjivanjem svih patogena i dovođenje njihova broja u količinu s kojem se pčele mogu nesmetano nositi. Korištenjem EM-a pčele su produktivnije, mirnije i u svakom pogledu zdravije. EM probiotik se dodaje u vodu u higijenskim pojilicama u šećerne i medne pogače, a rastvorom se prskaju pčele, okviri sa saćem i leglom, košnice iznutra i izvana, ispred košnica i duž koridora barem desetak metara svakih 8-10 dana tijekom sezone. Za kondicioniranje vode za pčele dodaje se oko 20 ml EM Probiotika u 10 litara vode tijekom cijele godine, a kod prihrane u šećernu pogaču ili šećerni sirup dodaje se oko 2,5% EM Probiotika.

12038160_1043896115642952_6451523671453044159_nEM tehnologija povećava prinose i poboljšava kvalitetu poljoprivrednih proizvoda bez ikakvih štetnih rezidua ili nuspojava. Organski otpad pretvara u gnojivo i poboljšava tlo. EM može revitalizirati samočisteću funkciju prirode, vraćajući joj onemoćalu vitalnost (oranice, vodotoci)

12039235_1043896228976274_6040468833280246229_nMoje osobno iskustvo govori da mi je vrtna zemlja prošle godine, kad sam počeo primjenjivati EM u svom vrtu, znatno podatnija i prhkija, a sve što smo u vrtu sijali i sadili bilo je izuzetne kvalitete i u dosad nedobivenim količinama.

U Hrvatskoj se već duže vrijeme koriste EM proizvodi u saniranju odlagališta komunalnog otpada gdje je dobar primjer riječkog odlagališta na Marišćini ili pak u saniranju mulja na uvalama otoka Paga. Ove proizvode koriste i brojni hoteli te veći ugostiteljski objekti u tretiranju „mastolova” u svojim kuhinjama, a koriste ga i veliki proizvođači komposta koji su svoje kompostane locirali usred gradske sredine i na koje se više ne žale građani zbog neugodnih mirisa koji su se širili iz takovih objekata prije primjene EM proizvoda.

Na žalost u hrvatskom pčelarstvu još mnogi nisu prepoznali nevjerojatni potencijal koji nam nude EM proizvodi u opstanku naših pčela i očuvanju njihova zdravlja, u proizvodnji vrhunskih plodova pčelinje košnice – izvrsnih i prepoznatljivih bioloških proizvoda u rukama sretnog potrošača.

Moja molba svima koji ste pročitali ovaj tekst – proslijedite ga svojim kolegama – možda će ih potaknuti da prestanu koristi opake otrove kao što su kumafos, amitraz, rotenon, klorfenvinfos i druge opasne insekticide i akaricide i okrenu su prirodi u korist vlastitog zdravlja, zdravlja svoje djece i kupaca svojih proizvoda.

Damir Rogulja

Ažurirano Subota, 16 Siječanj 2016 09:46

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

DAMIR ROGULJA: NOSEMA CERANA – KAKO JU PREVLADATI

        Iako je epidemiološka situacija već početkom jeseni u čitavoj zemlji, pa tako i u Istri postala zabrinjavajuća i organizatori šestih po redu Dana meda Labinštine, do posljednjeg dana nisu mogli znati hoće li se manifestacija održati u očekivanom terminu i opsegu ili će sve završiti kao 2020. godine, kada je iz istih razloga izostala svečanost obilježavanja jubilarne obljetnice osnivanja udruge, labinski pčelari i njihovi partneri ipak nisu klonuli duhom, kao ni u ožujku kada je u Labinu u organizaciji PU  Labin u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom i Gradom Labinom, a uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Zahvaljujući njihovom entuzijazmu, upornosti i zajedništvu 19. – 20. studenog 2021. godine ipak je održana najslađa jesenska priredba istočne Istre.     U petak, 19. studenog, Gradski pčelinjak koji su prije dvije godine podigli i od tada održavaju članovi UP Labin, posjetili su učenici OŠ "Vitomir Širola Pajo" iz Nedešćine i PŠ Martinski, te OŠ Vladimira Nazora iz Potpićna. Na pitanja što rade radilice, a što matica, jesu li trutovi stvarno lijeni kako se priča i kako to da se svi u košnici tako dobro slažu, najmlađoj publici su odgovarali dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Darko Martinović i Cvetko Gortan ispred PU Labin, te voditeljice dječjih radionica i odgojiteljice. Isti se dan u manifestaciju uključila i Gradska knjižnica Labin u čijem je prostoru bila postavljena retrospektivna izložba dječjih radova o pčelama, pčelarima i medu 2015. – 2020. U restoranima Dorina i Velo Kafe, hotelu Peteani i konobi Dišpet nudio se poseban medeni meni, a sladokusci koji ne stignu tamo u Dane meda ove će specijalitete u istim lokalima moći isprobati do kraja studenog. Naredni je dan Gradski pčelinjak bio domaćin mališanima iz dječjih vrtića "Kockica" iz Kršana, "Lišnjak" iz Pićna i "Snjeguljica" iz Rijeke.     Središnji program manifestacije se odvijao u subotu, 20. studenog u šatoru ispred Osnovne škole Matije Vlačića u Labinu. Činjenice da su svi sudionici morali imati važeće Covid potvrde, da se na ulazu kontrolirala tjelesna temperatura i broj posjetitelja bio ograničen, u želji da kušaju i kupe najbolji med iz svog kraja, nisu omele građane iz Labina i drugih dijelova Istre koji cijene pčelarstvo i domaće pčelare, svjesni da se u toj maloj teglici meda krije puno zdravlja i energije neophodne za svakodnevne izazove i imunitet toliko potreban u doba epidemije.     Šeste po redu Dane meda Labinštine nakon kratkog, ali slatkog glazbenog uvoda harmonikaškog dueta iz labinske Umjetničke škole  Matka Brajše, u 10 sati je otvorio gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić koji je i ovom prigodom pohvalio kontinuirano zalaganje i rad aktivista PU Labin, te obećao potporu organizatorima i u svim narednim projektima. U ime organizatora sve prisutne je pozdravio Darko Martinović, predsjednik PU Labin, naglasivši kako su važni i ljudi i proizvodi, ali još su važnije pčele i njihov opstanak, jer bez njih ne bi bilo ni nas. U ime organizatora pčelarskog tečaja POU Labin, PU Labin i HAD-a „Glavne bolesti medonosne pčele - kako spriječiti, prepoznati i liječiti“ održanog u rujnu ove godine, tridesetorici polaznika su u 12 sati podijeljene diplome. Svima njima je na uspjehu čestitao Darko Martinović, napomenuvši kako je njihov odaziv dokaz koliko se vrednuje ova profesija među mladim naraštajima i jamstvo da do stagnacije i degradacije pčelarstva u ovom dijelu Istre neće doći dokle god bude volje i sloge kao i podrške od strane  gradskih i županijskih institucija.   Najvažniji događaj manifestacije - dodjela diploma za najbolje ocjenjene medove 6. ocjenjivanja kvalitetnog meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ kao i priznanja za sudjelovanje te posebna nagrada za ukupnog pobjednika održana je u 15 sati. Uvodni govor održala je dr. sc. Gordana Hegić, a plakete i zahvalnice pčelarima je podijelio Ezio Pincan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije koji je u svom govoru istaknuo značaj pčelarstva u pravcu produktivnosti i povezivanja s turističkim sektorom, zapošljavanja mladih ljudi koji žele ostati na svojoj rodnoj grudi i pohvalio aktiviste PU Labin koji se uz rast broja pčelara i pčelinjih zajednica na Labinštini, trude i educirati građanstvo, posebice one najmlađe u svim aspektima konzumacije i korištenja pčelinjih proizvoda.     Javni natječaj za 6. ocjenjivanje kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim apiterapijskim društvom i pčelarskim društvima iz Idrije, Škofje Loke i Cerkna objavljen je sredinom listopada, a stručnu komisiju su činili Cvetko Gortan, Roberta Mijaton i Lorena Šumberac. Fizikalno-kemijsku analizu i melisopalinološku analizu (pelud, voda, elektroprovodljivost) na temelju Pravilnika ocjenjivanja kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ izvršio je ovlašteni laboratorij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na čelu sa prof. dr. sc. Draganom Bubalom.     Činjenica je da je iza labinskih pčelara, kao i svih drugih u široj regiji, još jedna loša sezona koja se negativno odrazila na kvantitetu proizvodnje, pa posljedično i na broj pristiglih uzoraka meda (podsjetimo da ih je 2017. godine na prvim Danima meda Labinštine bilo čak 80!), srećom se nije odrazila na kvalitetu, pa smo imali prigodu kušati najbolje od najboljih medova iz ovog dijela Istre, Primorsko-goranske županije i Slovenije. Na 6. ocjenjivanje u kvaliteti meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ stigao je trideset i jedan uzorak meda, od kojih je 12 osvojilo zlatnu, 17 srebrnu, a 2 brončanu medalju.     Ukupan pobjednik na ovogodišnjem natjecanju je OPG Pčelarstvo Fajdetić iz Ozlja kojem je za kaduljin med ocjenjivačka komisija dodijelila 19,70 bodova te mu je pripala zlatna plaketa. Za nijansu slabiji rezultat imao je kaduljin med OPG- a Mladen Dragoslavić sa Cresa (19,65) i med od lipe Marijana Lapanje iz Cerkna (19,57). Osim njih zlatna odličja su osvojili: Viktor Gatej (Cerkno), OPG Robert Kos (Matulji), Lavoslav Knežević (Opatija), Vlado Hrvatin (Bartići), Danijel Kancijanić (Rijeka), Danilo i Ivan Čargonja (Čavle), Darko Martinović (Labin) i Teodor Likar (Cerkno). Srebrna priznanja za kvalitetu meda su dobili: Mauro Škopac, Ivan Pifar, PD Škofja Loka, Branko Franković, Vili Rožman, OPG Pčelarstvo Fajdetić, Viktor Gatej, Darko Martinović, Patrik Blašković, Klaudio Peteani, Igor Batelić, Cvetko Gortan, OPG Robert Kos, Marijan Novak, dok su Marijan Lapanja i OPG Pčelarstvo Burić osvojili broncu. Sav pristigli med po završetku natjecanja će se pokloniti u humanitarne svrhe.      U vrijeme trajanja manifestacije održano je i apiterapijsko savjetovalište dr. sc. Gordana Hegić, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, a istovremeno su posjetitelji u holu mogli degustirati sve uzorke medova pristiglih na natjecanje. Manifestaciju su kao i prethodnih godina u medijima i na društvenim mrežama popratili Turistička zajednica Grada Labina i Radio Labin, „Glas Istre“, „Hrvatska pčela“ i portal „Pčelina školica“.     Na kraju 6. Dana meda Labinštine predsjednik organizacijskog odbora Darko Martinović još se jednom zahvalio na potpori lokalnoj zajednici, Gradu Labinu i općinama Labinštine, aktivistima LAG-a Istočna Istra kao i slovenskim kolegama, koji zbog epidemioloških razloga nažalost nisu mogli prisustvovati manifestaciji, najavivši nove akcije i projekte Udruge i njihovih partnera s ciljem da labinski pčelari i dalje napreduju u zadanom pravcu.     Podsjetimo da je PU „Labin“ osnovana 13. travnja 1980. godine, a danas na području Grada Labina, te općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja  pčelarstvom bavi preko 100 pčelara s oko 3.800 pčelinjih zajednica. Uz uobičajene edukativne i humanitarne aktivnosti, Udruga je prije par godina pokrenula i međunarodni projekt MED-O-VITA u sklopu kojeg je otvoren prvi edukativni gradski pčelinjak u Istri i održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Na čelu Udruge već dva mandata je Darko Martinović. Još jednom od srca čestitamo kolegama na dosadašnjim aktivnostima i želimo puno uspjeha u svim budućim projektima! U ime PU Labin: Damir Gregurić