DINO CERIĆ – APITERAPIJA KAO POMOĆ PRI OZDRAVLJENJU

 
007U petak, 20. Listopada 2015. Udruga pčelara Bujštine ugostila je poznatog pčelarskog stručnjaka i apiterapeuta iz BiH gospodina Dinu Cerića koji je tom prigodom održao predavanje pod naslovom „Apiterapija kao pomoć pri ozdravljenju“. Predavanju je prisustvovalo pedesetak pčelara iz Istre i Slovenskog primorja, te velik broj građana Umaga, Novigrada i Buja. Slijedi kraći sažetak njegova predavanja koje je bilo podijeljeno prema vrsti pčelinjih proizvoda.

Med, taj čaroban dar prirode koji pčele u suradnji s biljkama proizvode na isti način više od 150 milijuna godina iznimno je vrijedan prehrambeni proizvod, ali i izuzetan učinak na ljudsko zdravlje. Med nam omogućava da popravimo brojne propuste u prehrani i povećamo hranjivu vrijednost proizvoda koje svakodnevno unosimo u organizam. Ljekovita svojstva meda povezuju se s visokim sadržajem glukoze (osim što je hranjiva povećava i zaštitnu funkciju jetre, jača tonus kardiovaskularnog sustava i otpornost organizma na infekcije), ali i svih drugih sastojaka korisnih za naš organizam, pa čak kad ih ima i u vrlo malim količinama poput vitamina, minerala i mikroelemenata, oni imaju bolju farmakološku aktivnost od sintetički proizvedenih preparata. Zbog svog složenog kemijskog sastava, med okrepljuje, djeluje umirujuće i ne šteti organizmu kao što to zna biti slučaj kod nekih farmaceutskih proizvoda. Pozitivnu ulogu u medicinskoj praksi med ima i zahvaljujući sposobnosti lagane apsorpcije: ne nadražuje sluzokožu probavnog sustava i brže prolazi kroz bubrege. Predavač citira prof. dr. Kolosaua iz Istambula koji tvrdi da redovno uzimanje meda u preporučenoj količini pomaže u liječenju žutice, pri probavnim smetnjama (ako se otopi u toploj vodi, stvara stolicu, a ako se otopi u hladnoj vodi, zaustavlja stolicu), kao što ima izvanredan učinak u rastu i tjelesnom razvoju djece. Predavač navodi i jedan primjer kako postupiti kod prehlade i angine:  ako med premažete preko zagrijanog platna i zavijete preko vrata i grla, bolovi u grlu odmah prestaju. Med pročišćava krv i poboljšava cirkulaciju, pomaže kod anemije i lupanja srca. Protiv nesanice i stresa najbolji je bagremov med, dok se za liječenje respiratornih organa i putova i jačanje imuniteta preporučuje kaduljin med. Kestenov med potiče rad crijeva, olakšava rad jetre i žuči, te štiti želučanu i crijevnu sluznicu, a lipov med pomaže kod prehlada, upali dišnih i probavnih organa, te nekih bubrežnih oboljenja. Livadni med povoljno utječe na sve one kojima je potreban oporavak i dodatna energija, posebice kod djece u razvoju i osoba starije dobi, a vrijeskov med je dobar za dišne putove, giht, te probleme s bubrezima i mokraćnim kanalima.

Pelud ili cvjetni prah nazivaju medicinskim čudom i super hranom, ističe predavač. Iako nije pčelinji proizvod, Dino Cerić je ovom istinskom daru prirode posvetio posebno predavanje prigodom pčelarskog sajma u Gudovcu (veljača 2015.), a i u današnjem je izlaganju dao naglasak na njegova ljekovita svojstva i primjenu u medicini. Pelud pomaže u kontroli tjelesne težine, jača imunitet, sprječava umor od fizičkog rada, povećava plodnost, sadrži antioksidacijska svojstva, poboljšava razvoj fetusa, regulira seksualno zdravlje, regulira probavu, smanjuje masnoće u krvi, pomaže kod upale jetre, popravlja krvnu sliku, sprječava probleme s prostatom, smanjuje nuspojave kemoterapije, pomaže u liječenju peludnih alergija, povećava broj leukocita, ima antibakterijski učinak, usporava starenje organizma, potiče apetit i rast kose. Predavač ističe da kod korištenja peludi nema kontraindikacija, ali preporučuje početi s malim dozama, rastopljen u vodi, mlijeku ili jogurtu  bar 6 sati. (maksimalno preporučeno stajanje je 16 sati, nakon čega počinje fermentacija). Doze za odrasle: 25 – 35 g dnevno; djeca do 6 godina starosti: 5 – 10 g dnevno; djeca 6 – 14 godina starosti: 15 – 20 g dnevno. Kod predoziranja mogući su znakovi: povraćanje, proljev i mučnina. Liječenje je simptomatsko, ali najčešće nije ni potrebno.

Predavač naglašava da je pelud najbolje uzimati kod lokalnog pčelara, zbog manjeg rizika od alergije na biljke koje nisu s područja obitavanjai to bolje u smrznutom stanju nego sušeni. I još jedna zanimljivost koju šira publika možda nije znala: američki astronauti upotrebljavaju pelud kao dodatak prehrani tijekom svojih putovanja po svemiru!

20151120_190942Propolis pčelama služi za dezinfekciju košnice, a ljudi ga koriste za liječenje rana, opeklina, upala grla i ždrijela. Pozitivan učinak je dokazan i na širenje žila, sniženje krvnog tlaka, lučenje žuči, liječenje kožnih bolesti, tegobe s prostatom. Propolis djeluje antivirusno, antibakterijski, anti fungicidno i lagano anestetski. U stomatologiji se koristi za liječenje bolesti zubnog mesa. Propolis djeluje kao stimulator imunološkog sustava. Zbog svojih antibiotskih svojstava djeluje protuupalno, potiče cirkulaciju i epitelizaciju ozlijeđenog tkiva. Preventivno uzimanje propolisa ublažava tegobe gripe, viroza, raznih upalnih procesa ždrijela i usta. Zato ne treba čuditi da mnogi propolis zovu lijekom 21. stoljeća!  Pošto pčele najviše u svoje košnice nose propolis u proljeće i jesen, tada ga i pčelari trebaju prikupljati. Predavač nam je otkrio zanimljiv izum Carlosa Eduarda Conceicao iz Brazila koji je napravio jednostavan i praktičan sakupljač propolisa. U nastavku predavanja smo saznali kako propolis konzervirati i sačuvati. Propolis se najčešće koristi kao tinktura, otopljen u alkoholu, jer se tada najviše otopi. Predavač preporučuje uzimanje 30 %-tnog propolisa u dozi od 15 kapi dnevno za odraslu osobu. Potom je dao i recepte za pomoć pri liječenju prehlade, opekotina, psorijaze, čira na želucu,  dijabetesa, reume, žuljeva, postoperativnih rana, čak i kod opadanja kose. Dino Cerić kao profilirani pčelarski stručnjak i apiterapeut preporučuje dodavanje propolisa i u hranilice kao pomoćno sredstvo protiv nozemoze pčela.

Mumio – fosilizirani med, vosak, matična mliječ i propolis koje se može naći u sibirskim pećinama na visinama većim od 1500 m, gdje je stvaran tisućama godina, nazivaju još i planinske suze, kameno ulje ili gorski znoj. Mumio se pokazao djelotvornim u liječenju tegoba s čirom na želucu i dvanaesniku, kod tromboze, paradentoze i obnavljanju mišićnih, koštanih i živčanih tkiva i krvi.005

Pčelinji vosak se koristi u raznim industrijskim granama, veoma je cijenjen u medicini, a nezamjenljiv je u kozmetici. Vosak čini kožu glatkom i elastičnom, te otpornijom na kožne bolesti. Vrlo je učinkovit u liječenju bakterijskih i virusnih bolesti nosa, grla i ždrijela. Ne izaziva alergije i korisno ga je žvakati. Žvakanje meda u saću odlično je za suzbijanje upalnih procesa u usnoj šupljini, kod astme, gripe, groznice, pa nam je predavač dao i par recepata za ove tegobe.

Pčelinji otrov je unikatna multikomponentna supstanca sastavljena od 18 biološki aktivnih tvari od kojih nekoliko njih nije moguće sintetizirati kemijskom metodom. Apitoksin se primjenjuje kao antireumatik, djeluje na ublažavanje boli, snižavanje krvnog tlaka, za smanjenje holesterola, štiti organizam od zaraznih bolesti, kod neuralgija te upala krvnih žila i proširenih vena. Predavač je spomenuo i niz drugih bolesti u čijem se liječenju može korstiti pčelinji otrov: artroza i artritis, išijas, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, cerebralna paraliza, psorijaza, astma, upala jajnika i jajovoda.

Matična mliječ je izlučevina mliječnih žlijezda pčela radilica kojom hrane ličinke i maticu. Od davnina se „kraljevski žele“, kako ga mnogi nazivaju, koristio za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv steriliteta, impotencije i frigidnosti. Matična mliječ omogućava dulji umni rad, povećava apetit, normalizira razvoj i rast djece, ženama ublažava probleme prije i poslije menopauze. Posjeduje antibiotska svojstva koja djeluju protiv gram-pozitivnih bakterija: Esherichia coli, Salmonella, Proteus, Bacillus subtilis. Matična mliječ pomaže kod zacjeljivanja rana, astme, artritisa, ublažava probleme vezane sa srcem, jetrom i želucem, snižava kolesterol i triglicerid, sprječava nastajanje krvnih ugrušaka i povećava otpornost na virusne infekcije. Naš predavač je preporučio uzimenje matične mliječi 1 – 2 x dnevno, ujutro i poslije podne. Ne preporučuje uzimanje matične mliječi navečer jer matična mliječ budi energiju u organizmu, te može izazvati nesanicu. Na kraju upozorava da se matična mliječ se ne smije uzimati metalnom žlicom, jer metal uništava njezine vrijedne sastojke.

Predavač je nakon iznimno zanimljivog izlaganja koje je trajalo puna 2 sata, odgovarao na mnogobrojna pitanja iz publike. I na kraju savjet predavača svima koji nisu bili na predavanju: posjetite službenu Internetsku stranicu udruge: www.medino.com.ba na kojoj možete naći još mnogo zanimljivosti iz područja apiterapije, ali i recepata za određene bolesti i zdravstvene tegobe.

009

Dino Cerić nekad i sad…

 

 

 

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

DINO CERIĆ – APITERAPIJA KAO POMOĆ PRI OZDRAVLJENJU

STUDIJSKO PUTOVANJE ISTARSKIH PČELARA U BIH   P1100378     Dvadeset i devet pčelara iz Istre u organizaciji Udruge pčelara Bujštine, a pod pokroviteljstvom Županije Istarske za vikend 14. – 16. rujna 2018. godine posjetilo je dr. Gorana Mirjanića, vrhunskog poznavatelja pčela i pčelarstva, uvaženog profesora na Univerzitetu u Banja Luci, koji nije samo znanstvenik – teoretičar  s nizom objavljenih naučnih, stručnih i revijalnih radova, nositelj i suradnik u nizu istraživačkih i razvojnih projekata, već i niz godina uspješan pčelar - praktičar s pčelinjacima na više lokacija u blizini Gradiške i uspješan poduzetnik. Dr. Mirjanić je pčelarima s Bujštine stručna predavanja održao u dva navrata (2016. i 2017.)  pa je ovo bila idealna prilika za prezentaciju dobre pčelarske prakse na licu mjesta i utvrđivanje gradiva, ali i uvid u specifičnosti uzgoja pčela u drugom kraju. Prenoćili smo u Gradiškoj, centru sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu koji broji pedesetak tisuća stanovnika. Povoljan geografski položaj i klimatski uvjeti, veliko šumsko bogatstvo sa  okolnih planina i plodno tlo utjecali su na razvitak poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije na području ove općine, a livade i brežuljci puni medonosnog bilja ponukali su dio ovdašnjeg stanovništva da se tradicijski bavi i uzgojem pčela. Plan za subotu je bio u prijepodnevnim satima obići Banja Luku, poslije podne posjetiti pčelinjak u Srpcu, selu udaljenom tridesetak kilometara od Gradiške, a večer je bila rezervirana za nešto opušteniju atmosferu uz domaće gastronomske specijalitete, dobro vino i narodnu glazbu. P1100405Banja Luka, drugi grad po veličini u BiH (broji preko 220.000 stanovnika) osim na predivne parkove i niz sve ljepše od ljepših kulturno-povijesnih znamenitosti, posebno je ponosan na svoj Univerzitetski grad u sklopu kojeg je i Poljoprivredni fakultet na kojem dr. Mirjanić vrši funkciju voditelja studijskog programa Animalna proizvodnja. Na fakultetu smo se upoznali s poviješću i značenjem Univerziteta za ovu regiju, nakon toga smo poslušali kraće predavanje o uzimljavanju i zimovanju pčela, a nešto kasnije na oglednom pčelinjaku raspravljali o toj i drugim pčelarskim temama i zadržali se u neformalnom druženju. Potom je uslijedila šetnja po Banja Luci kroz koju nas je vodio naš neumorni i uvijek dobro raspoložen profesor, odlično se snašavši i u ulozi turističkog vodiča. U svega par sati sa Goranom smo obišli najzanimljivije punktove u gradu: tvrđavu Kastel, Banski dvor, Ferhat-pašinu džamiju, Pravoslavni Hram Hrista Spasitelja, katedralu Svetog Bonaventure, Narodno pozorište, Palatu Republike, Krivi sat i spomenike Petru Kočiću i Banu Tisi Milosavljeviću. Iza svakog njegovog komentara, bez obzira da li je riječ o prirodnim ljepotama ili povijesnim ličnostima, jasno se vidjelo koliko domaćin voli svoj zavičaj i koliko želi gostima približiti ovo podneblje, mentalitet ljudi i njihove običaje. Slušali bi ga mi i do ponoći, no kako temeljit razgled grada s tako bogatom poviješću kao što je banjalučka, iziskuje mnogo više vremena nego što smo mi imali na raspolaganju, ubrzali smo tempo i požurili na ručak u restoran „Kod Muje“ da na miru možemo uživati u čuvenim banjalučkim ćevapima. Odmah potom smo se uputili prema malom mjestu Srbac nedaleko Gradiške na pčelinjak i voćnjak obitelji Mačinković. Domaćin pčelar Ranko nas je dočekao kao stare prijatelje, ugostio i opisao svoj način pčelarenja s košnicama Rodna Voja. Nakon kraće rasprave i druženja, oprostili smo se s domaćinom i uputili na večeru u etno-restoran „Kod Lukića“ u Donjim Podgradcima uz narodnu glazbu i ples do kasno u noć.   20180916_095137  I nedjelja je bila podjednako zanimljiva i iz pčelarskog i iz turističkog aspekta:  imali smo prigodu uživati u predivnim pejzažima, pogledu na rijeku, šume, voćnjake i Goranove pčelinjake na tri lokacije u blizini Gradiške. Jedan od pčelinjaka stacioniran je u Gornjim Podgradcima u blizini rodne kuće domaćina, gdje nas je kao najbolje prijatelje dočekala i ugostila njegova obitelj. I tako nas je s jedne strane oduševila gostoljubivost i srdačnost domaćina, a s druge strane - kao i sve do sada pridošle pčelare, ma otkuda bili - više nego ugodno nas je iznenadila mirnoća pčela za koju su najzaslužnije selekcionirane matice. Naš domaćin nije propustio ni ovu prigodu da nam prenese još koji savjet iz svog bogatog stručnog i praktičnog iskustva, uvijek uz neku anegdotu ili šalu iako njegov životni put nije bio lagan, ali se - uz potporu svoje obitelji, djelatnika i naravno svojih pčela, odvažio upustiti i u poduzetničke vode, ne umanjujući tempo zbog novih obaveza i ne zanemarujući edukaciju kolega pčelara u regiji i šire, te je nastavio u svim svojim izlaganjima propagirati primjenu novih tehnologija pčelarenja, kako bi i oni u što skorijoj budućnosti postali rentabilni i respektabilni uzgajivači pčela i proizvođači meda i mednih prerađevina. 20180916_160326Nakon obilaska njegovih pčelinjaka i zajedničkog ručka, došla je na red i Goranova trgovina pčelarskom opremom, hranom i lijekovima za pčele i ostalim potrepštinama za pčelare, odnedavno smještena u nov, još veći i funkcionalniji prostor u kojem ljubazno osoblje na čelu s njegovom suprugom nudi i med, propolis, matičnu mliječ, vosak i druge prerađevine iz vlastite proizvodnje. Tvrtka „Košnica“ d.o.o.  je prisutna na svim važnijim pčelarskim sajmovima u regiji, a njen najveći uspjeh je implementacija na razvojne projekte  koje financiraju najveće svjetske organizacije u ovom područjuSvi do jednog su istarski pčelari bili izuzetno zadovoljni ovim studijskim putovanjem - ne samo zato što su imali priliku „iz prve ruke“ nešto više naučiti o aktualnim radovima u pčelinjaku u ovo doba godine, dvomatičnom pčelarenju, prihrani pogačama i sirupom, te sazrijevanju meda, već i o mnogim drugim zanimljivim temama sa aspekta pčelara teoretičara i praktičara, ali i znanstvenika istraživača i poduzetnika. Koristim i ovu priliku još jednom zahvaliti prije svih našem domaćinu, njegovoj obitelji i zaposlenicima na više nego ugodnom vikendu prepunom pozitivnih vibracija, zatim Istarskoj županiji kao pokrovitelju ovog studijskog putovanja i na kraju organizatorima Dragani i Marinku iz Udruge pčelara Bujštine.     Pogledajte galeriju fotografija ... klikni OVDJE 20180916_125531