DINO CERIĆ – APITERAPIJA KAO POMOĆ PRI OZDRAVLJENJU

 
007U petak, 20. Listopada 2015. Udruga pčelara Bujštine ugostila je poznatog pčelarskog stručnjaka i apiterapeuta iz BiH gospodina Dinu Cerića koji je tom prigodom održao predavanje pod naslovom „Apiterapija kao pomoć pri ozdravljenju“. Predavanju je prisustvovalo pedesetak pčelara iz Istre i Slovenskog primorja, te velik broj građana Umaga, Novigrada i Buja. Slijedi kraći sažetak njegova predavanja koje je bilo podijeljeno prema vrsti pčelinjih proizvoda.

Med, taj čaroban dar prirode koji pčele u suradnji s biljkama proizvode na isti način više od 150 milijuna godina iznimno je vrijedan prehrambeni proizvod, ali i izuzetan učinak na ljudsko zdravlje. Med nam omogućava da popravimo brojne propuste u prehrani i povećamo hranjivu vrijednost proizvoda koje svakodnevno unosimo u organizam. Ljekovita svojstva meda povezuju se s visokim sadržajem glukoze (osim što je hranjiva povećava i zaštitnu funkciju jetre, jača tonus kardiovaskularnog sustava i otpornost organizma na infekcije), ali i svih drugih sastojaka korisnih za naš organizam, pa čak kad ih ima i u vrlo malim količinama poput vitamina, minerala i mikroelemenata, oni imaju bolju farmakološku aktivnost od sintetički proizvedenih preparata. Zbog svog složenog kemijskog sastava, med okrepljuje, djeluje umirujuće i ne šteti organizmu kao što to zna biti slučaj kod nekih farmaceutskih proizvoda. Pozitivnu ulogu u medicinskoj praksi med ima i zahvaljujući sposobnosti lagane apsorpcije: ne nadražuje sluzokožu probavnog sustava i brže prolazi kroz bubrege. Predavač citira prof. dr. Kolosaua iz Istambula koji tvrdi da redovno uzimanje meda u preporučenoj količini pomaže u liječenju žutice, pri probavnim smetnjama (ako se otopi u toploj vodi, stvara stolicu, a ako se otopi u hladnoj vodi, zaustavlja stolicu), kao što ima izvanredan učinak u rastu i tjelesnom razvoju djece. Predavač navodi i jedan primjer kako postupiti kod prehlade i angine:  ako med premažete preko zagrijanog platna i zavijete preko vrata i grla, bolovi u grlu odmah prestaju. Med pročišćava krv i poboljšava cirkulaciju, pomaže kod anemije i lupanja srca. Protiv nesanice i stresa najbolji je bagremov med, dok se za liječenje respiratornih organa i putova i jačanje imuniteta preporučuje kaduljin med. Kestenov med potiče rad crijeva, olakšava rad jetre i žuči, te štiti želučanu i crijevnu sluznicu, a lipov med pomaže kod prehlada, upali dišnih i probavnih organa, te nekih bubrežnih oboljenja. Livadni med povoljno utječe na sve one kojima je potreban oporavak i dodatna energija, posebice kod djece u razvoju i osoba starije dobi, a vrijeskov med je dobar za dišne putove, giht, te probleme s bubrezima i mokraćnim kanalima.

Pelud ili cvjetni prah nazivaju medicinskim čudom i super hranom, ističe predavač. Iako nije pčelinji proizvod, Dino Cerić je ovom istinskom daru prirode posvetio posebno predavanje prigodom pčelarskog sajma u Gudovcu (veljača 2015.), a i u današnjem je izlaganju dao naglasak na njegova ljekovita svojstva i primjenu u medicini. Pelud pomaže u kontroli tjelesne težine, jača imunitet, sprječava umor od fizičkog rada, povećava plodnost, sadrži antioksidacijska svojstva, poboljšava razvoj fetusa, regulira seksualno zdravlje, regulira probavu, smanjuje masnoće u krvi, pomaže kod upale jetre, popravlja krvnu sliku, sprječava probleme s prostatom, smanjuje nuspojave kemoterapije, pomaže u liječenju peludnih alergija, povećava broj leukocita, ima antibakterijski učinak, usporava starenje organizma, potiče apetit i rast kose. Predavač ističe da kod korištenja peludi nema kontraindikacija, ali preporučuje početi s malim dozama, rastopljen u vodi, mlijeku ili jogurtu  bar 6 sati. (maksimalno preporučeno stajanje je 16 sati, nakon čega počinje fermentacija). Doze za odrasle: 25 – 35 g dnevno; djeca do 6 godina starosti: 5 – 10 g dnevno; djeca 6 – 14 godina starosti: 15 – 20 g dnevno. Kod predoziranja mogući su znakovi: povraćanje, proljev i mučnina. Liječenje je simptomatsko, ali najčešće nije ni potrebno.

Predavač naglašava da je pelud najbolje uzimati kod lokalnog pčelara, zbog manjeg rizika od alergije na biljke koje nisu s područja obitavanjai to bolje u smrznutom stanju nego sušeni. I još jedna zanimljivost koju šira publika možda nije znala: američki astronauti upotrebljavaju pelud kao dodatak prehrani tijekom svojih putovanja po svemiru!

20151120_190942Propolis pčelama služi za dezinfekciju košnice, a ljudi ga koriste za liječenje rana, opeklina, upala grla i ždrijela. Pozitivan učinak je dokazan i na širenje žila, sniženje krvnog tlaka, lučenje žuči, liječenje kožnih bolesti, tegobe s prostatom. Propolis djeluje antivirusno, antibakterijski, anti fungicidno i lagano anestetski. U stomatologiji se koristi za liječenje bolesti zubnog mesa. Propolis djeluje kao stimulator imunološkog sustava. Zbog svojih antibiotskih svojstava djeluje protuupalno, potiče cirkulaciju i epitelizaciju ozlijeđenog tkiva. Preventivno uzimanje propolisa ublažava tegobe gripe, viroza, raznih upalnih procesa ždrijela i usta. Zato ne treba čuditi da mnogi propolis zovu lijekom 21. stoljeća!  Pošto pčele najviše u svoje košnice nose propolis u proljeće i jesen, tada ga i pčelari trebaju prikupljati. Predavač nam je otkrio zanimljiv izum Carlosa Eduarda Conceicao iz Brazila koji je napravio jednostavan i praktičan sakupljač propolisa. U nastavku predavanja smo saznali kako propolis konzervirati i sačuvati. Propolis se najčešće koristi kao tinktura, otopljen u alkoholu, jer se tada najviše otopi. Predavač preporučuje uzimanje 30 %-tnog propolisa u dozi od 15 kapi dnevno za odraslu osobu. Potom je dao i recepte za pomoć pri liječenju prehlade, opekotina, psorijaze, čira na želucu,  dijabetesa, reume, žuljeva, postoperativnih rana, čak i kod opadanja kose. Dino Cerić kao profilirani pčelarski stručnjak i apiterapeut preporučuje dodavanje propolisa i u hranilice kao pomoćno sredstvo protiv nozemoze pčela.

Mumio – fosilizirani med, vosak, matična mliječ i propolis koje se može naći u sibirskim pećinama na visinama većim od 1500 m, gdje je stvaran tisućama godina, nazivaju još i planinske suze, kameno ulje ili gorski znoj. Mumio se pokazao djelotvornim u liječenju tegoba s čirom na želucu i dvanaesniku, kod tromboze, paradentoze i obnavljanju mišićnih, koštanih i živčanih tkiva i krvi.005

Pčelinji vosak se koristi u raznim industrijskim granama, veoma je cijenjen u medicini, a nezamjenljiv je u kozmetici. Vosak čini kožu glatkom i elastičnom, te otpornijom na kožne bolesti. Vrlo je učinkovit u liječenju bakterijskih i virusnih bolesti nosa, grla i ždrijela. Ne izaziva alergije i korisno ga je žvakati. Žvakanje meda u saću odlično je za suzbijanje upalnih procesa u usnoj šupljini, kod astme, gripe, groznice, pa nam je predavač dao i par recepata za ove tegobe.

Pčelinji otrov je unikatna multikomponentna supstanca sastavljena od 18 biološki aktivnih tvari od kojih nekoliko njih nije moguće sintetizirati kemijskom metodom. Apitoksin se primjenjuje kao antireumatik, djeluje na ublažavanje boli, snižavanje krvnog tlaka, za smanjenje holesterola, štiti organizam od zaraznih bolesti, kod neuralgija te upala krvnih žila i proširenih vena. Predavač je spomenuo i niz drugih bolesti u čijem se liječenju može korstiti pčelinji otrov: artroza i artritis, išijas, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, cerebralna paraliza, psorijaza, astma, upala jajnika i jajovoda.

Matična mliječ je izlučevina mliječnih žlijezda pčela radilica kojom hrane ličinke i maticu. Od davnina se „kraljevski žele“, kako ga mnogi nazivaju, koristio za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv steriliteta, impotencije i frigidnosti. Matična mliječ omogućava dulji umni rad, povećava apetit, normalizira razvoj i rast djece, ženama ublažava probleme prije i poslije menopauze. Posjeduje antibiotska svojstva koja djeluju protiv gram-pozitivnih bakterija: Esherichia coli, Salmonella, Proteus, Bacillus subtilis. Matična mliječ pomaže kod zacjeljivanja rana, astme, artritisa, ublažava probleme vezane sa srcem, jetrom i želucem, snižava kolesterol i triglicerid, sprječava nastajanje krvnih ugrušaka i povećava otpornost na virusne infekcije. Naš predavač je preporučio uzimenje matične mliječi 1 – 2 x dnevno, ujutro i poslije podne. Ne preporučuje uzimanje matične mliječi navečer jer matična mliječ budi energiju u organizmu, te može izazvati nesanicu. Na kraju upozorava da se matična mliječ se ne smije uzimati metalnom žlicom, jer metal uništava njezine vrijedne sastojke.

Predavač je nakon iznimno zanimljivog izlaganja koje je trajalo puna 2 sata, odgovarao na mnogobrojna pitanja iz publike. I na kraju savjet predavača svima koji nisu bili na predavanju: posjetite službenu Internetsku stranicu udruge: www.medino.com.ba na kojoj možete naći još mnogo zanimljivosti iz područja apiterapije, ali i recepata za određene bolesti i zdravstvene tegobe.

009

Dino Cerić nekad i sad…

 

 

 

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

DINO CERIĆ – APITERAPIJA KAO POMOĆ PRI OZDRAVLJENJU

Nakon 3 vrlo uspješna Fotonatječaja Udruga pčelara Bujštine po četvrti put pokreće projekt “ Čuvajmo pčele “ i fotonatječaj pod istim nazivom. Želimo da skrenemo pozornost javnosti na probleme nestanka pčela, s apelom svim korisnicima pesticida u poljoprivredi: „Budite pažljivi i oprezni, čuvajmo pčele jer ih svi mi trebamo!“ Veseli nas i objava našeg zastupnika u EU parlamentu Davora Škrleca da se konačno počelo razmišljati o važnosti i opstanku pčela koju prenosimo sa njegove web stranice: http://www.davor-skrlec.eu/eu-zabranjuje-neonikotinoide-koji-dokazano-stete-pcelama/ Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela.” Ove godine tema fotonatječaja se širi i na pčelare bez kojih trenutno pčele ne bi mogle nikako preživjeti.

Stoga pozivamo sve fotografe, foto-amatere, svu djecu i njihove roditelje da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih. Fotografirajte pčele, pčelinjake, pčelare, crtajte... sve na temu "Pčele i pčelari"

  Foto natječaj “ Čuvajmo pčele ” je otvoren od 03.05.2018. do 15.08.2018. kad ćemo pregledati sve fotografije, zajedno sa profesionalnim fotografima, te objaviti pobjednike na našim stranicama najkasnije do 15.09.2018. Pravila natječaja:
  1. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe koje se profesionalno ili amaterski bave fotografijom, sva djeca i njihovi roditelji, sa područja Republike Hrvatske.
  2. Tema “ ČUVAJMO PČELE ” može biti interpretirana na svoj način bilo da se radi o fotografiji ili montaži sa vlastitim fotografijama, crtežu u bilo kojoj tehnici, a da se s takvom fotografijom može promovirati uloga pčela u životu ljudi.
  3. Svaki sudionik može poslati do 3 pojedinačne fotografije. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dozvoljena je predaja obrađenih fotografija, a ukoliko se radi o montaži, autor mora koristiti isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni broj fotografija će nakon selektiranja i ocjenjivanja od strane stručnog žirija biti reproduciran na foto-papiru, koje će biti namjenjene za izložbe, a postoji mogućnost objavljivanja i na jumbo plakatima.
  4. Svi zainteresirani mogu poslati fotografije, te obavezno navesti svoje osobne podatke: ime, prezime, datum rođenja, adresu i broj mobitela.
  5. Način prijave za fotografije: mailom na: [email protected], a svaka će fotografija biti objavljena i na našoj Facebook stranici: Pcelari-bujstine.
  6. Način prijave za crteže: poštom ili osobno na adresu: Udruga pčelara bujštine (kod Blažević), Barboj 36, 52470 Umag. Svaki će crtež biti skeniran i objavljen na našoj Facebook stranici: Pcelari-bujstine.
  7. Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova.
  8. Prijave traju od 03.05.2018. do 15.07.2018
  9. Format fotografije može biti max. 3000 piksela po široj stranici i 2000 piksela po kraćoj, s gustoćom do 300 dpi. Fotografija ne smije biti manja od 1 MB niti veća od 5MB i treba biti u formatu .jpg (jpeg).
  10. Fotografije slati s nazivom po vlastitom izboru, s isključenim dijakritičkim znakovima (đ,š,ž,ć,č) te ‘specijalnim’ znakovima (npr. ()/&%$#“!?*’+¸¨;,\ i sl.). .
  11. Naziv fotografije opcionalno može biti naveden. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora.
  12. Format crteža bi trebao biti veličine A4, a crteži trebaju biti nacrtani vlastoručno.
  13. Za sudjelovanje u natječaju nema kotizacije.
  14. Stručni žiri: pčelari i fotografi odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade.
  15. Objava rezultata bit će 15.09.2018.g. na našim web (pcelari-bujstine.com) i facebook stranicama. Nagrade ćemo dodjeliti na druženju pčelara bujštine u rujnu 2017.g., a ukoliko nagrađeni ne budu mogli prisustvovati druženju poslat ćemo ih poštom na adresu koja bude navedena u prijavi.
  16. Radovi koji ne podliježu propozicijama (tehničke karakteristike), neće biti prihvaćeni, samim time niti ocjenjivani ni selektirani.
  17. Rad stručnog žirija je neovisan. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. bez podataka o autoru. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika i otvaranju izložbe selektiranih radova.
  18. Svaki sudionik zadržava autorska prava nad svojim fotografijama.
  19. Svi selektirani radovi, a ne samo oni nagrađeni, bit će prezentirani na primjeren način na izložbama.
  20. Organizator pridržava pravo reprodukcije fotografija u nekomercijalne svrhe u smislu promocije uloge pčela u životu ljudi, a imena i prezimena autora bit će navedena.
  21. Svaka autorica/autor snosi osobnu odgovornost za ono što predstavljaju njegova djela.
  22. Otisnuti radovi ostaju u vlasništvu organizatora.
NAGRADE ZA FOTOGRAFIJE: nagrada: VELIKI MEDENI PAKET  nagrada: SREDNJI MEDENI PAKET  nagrada: MALI MEDENI PAKET  NAGRADE ZA CRTEŽE: 1./  2. / 3. nagrada: SLATKI MEDENI PAKET (donacije pčelara Bujštine)