Fešta pčelara Bujštine na kraju sezone

FESTA 201419„Sve je isto k’o i prije, samo su nam košnice praznije…“ – konstatirao je s tugom u očima jedan od pčelara sa stažem preko 30 godina u kojem se ne sjeća lošije sezone. Uzroci su tom pčelarskom jadu u Istri identični stanju u pčelinjacima s kontinentalnog dijela Hrvatske: kao da su se protiv težaka, posebice vinogradara i pčelara ove godine ujedinile sve moguće i nemoguće klimatske neprilike. Bagrem kao glavna paša istarskih pčela je potpuno podbacio, a nisu se ni kesten ni lipa pokazali u najboljem izdanju. Pčelarima su ovo proljeće i ljeto oči bile non-stop uprte u nebo („Bar da se bar malo smiluje i poštedi nas kiša i tuče!“), a naposlijetku u livadu kao posljednju šansu – ne za „med i šolde“, već za puko preživljavanje njihovih ljubimica! „Još nije kraj priče!“ – tvrde optimistično oni pčelari koji se nadaju da će se ipak njihove pčelice za rujanskog sunca stići spremiti za zimu. I zaista: livade kao da su živnule, a s njima i najmarljiviji kukci što postoje na ovom svijetu. „Tvornica na otvorenom nikada nije sigurna!“ – gorka je istina o slatkom biznisu, a jedina sreća u nesreći je ovogodišnji pad cijene šećeru, neophodnom za prihranjivanje pčela kojeg ove sezone nitko u Istri nije mogao izbjeći. No, svi ovi problemi ipak nisu toliko razjadili pčelare Bujštine i njihove prijatelje iz drugih dijelova Istre da ne bi održali tradicionalni rujanski domjenak. Sve sreća, ovaj put je pčelarima bilo vrijeme naklonjeno, a prostor za održavanje fešte ustupio im je NK Dajla i ovim im se putem još jednom želimo zahvaliti na velikodušnosti i srdačnosti. Okupljanje je počelo već izjutra, jer se spremao bogat meni: čuveni gulaš u kotliću s palentom a la Slavko & Marinko, roštiljada u režiji Marčela i Istoka, te kolači koje je i za ovu priliku pripremila gospođa Vežnaver. Pozivu na feštu u Dajli se odazvalo se 50-tak članova udruge, njihove obitelji i prijatelji iz UP „Lipa“, UP „Nektar“ i OČD iz Kopra, tako da je prostor nogometnog kluba bio pun kao košnica, a tako se i doimao zbog silnih komentara, savjeta, pohvala i kritika okupljenih koji su izvana podsjećali na zujanje pčela. Možda se nekome sve učinilo poput reprize već viđenog: ista lica, iste priče, samo drugi prostor, no kad su ekipa, ambijent i raspoloženje svih za pet, zašto mijenjati scenarij, ako osigurava vedar i topao doživljaj? Kratak pozdravni govor održao je predsjednik Udruge pčelara Bujštine gospodin Arduino Bubola, radostan zbog broja okupljenih koji raste iz godine u godinu, bez obzira što se susret održava tijekom jesenjih poljoprivrednih radova. Zahvalio je upravi NK Dajla na gostoprimstvu, te ih pozvao da nam se pridruže. Iskoristio je prigodu da još jednom podsjeti na važne predstojeće događaje: predavanje o apiterapiji u Pazinu i na Međunarodno ocjenjivanje meda u Kopru. Odličan ručak zalili smo još boljom malvazijom i teranom našeg kolege Korada iz Savudrije, a kompletan doživljaj je recitacijama upotpunio naš dragi pjesnik Alojz Sinčić. Iznenađenje je bio naš gost iz Slovenije Radoslav Konstantin Košte koji se pokazao kao pravi vicmaher, pjevač i zabavljač, a za vrhunac ugođaja se pobrinuo Đorđe Radovanović iz Sarbarice kad je zasvirao u harmoniku i zapjevao iz sveg srca. Ideja o neformalnom druženju pčelara na otvorenom pokazala se kao pun pogodak i svima je drago što se ovaj događaj pretvara u tradiciju, pa se nadamo da će tako i ostati ubuduće.

Tekst i fotografije:

Damir Gregurić, Udruga pčelara Bujštine

[Not a valid template]

[Not a valid template]

 

 

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Fešta pčelara Bujštine na kraju sezone

      Autora knjige koja je pred vama, gospodina Josipa Križa imao sam prigodu više puta slušati u formalnim i manje neformalnim prigodama i uvijek je na mene ostavljao isti dojam. Strastven je to čovjek pun ljubavi prema pčelama. Rođen da živi za svoje ideje i da svoje stavove brani iskreno, ponekad i preburno, ali uvijek potkrijepljeno spoznajama iz bogate pčelarske prakse koje nikad nije čuvao samo za sebe, već ih je prvog dana pčelarenja nesebično dijelio svojim kolegama. Nikad do kraja shvaćen i još uvijek nedovoljno priznat za trud i kontinuiran rad na unapređivanju pčelarstva u Hrvatskoj, Josip se u tim trenucima vraća svojim ljubimicama, jer: „Pčele ne donose pčelaru samo med, propolis i druge materijalne koristi, već duševni i fizički mir, pobuđuju tolerantnost koja rađa životno zadovoljstvo, sreću i radost pčelaru i njegovoj obitelji.“

Plemenita dužnost - pčelar    

 Iz svake rečenice njegovog novog djela „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ očita je njegova ogromna intelektualna i duševna energija, želja za znanjem, a isto toliko i ljubav prema pčelarima. Iako ih nastavlja kritizirati zbog loše pčelarske prakse, upozoravajući ih da su nepoznavanje biologije i fiziologije pčela, primjena nepravilne tehnologije, pretjerana samouvjerenost i egoizam i dalje česti uzroci slabosti zajednica, širenja bolesti i na kraju i njihova ugibanja. Nemojmo se igrati pčelara, već tu plemenitu dužnost obavimo kako treba!“ Zato ne treba čuditi da je Josip Križ na čelu pčelarskog društva „Lipa“ iz Zagreba od njenog osnutka i da se zajedno sa svojim kolegama može ponositi brojnim aktivnostima, inicijativama i projektima, kao i na istupima u medijima gdje populariziraju pčelarsku struku i čine sve kako bi unaprijedili pčelarstvo - ne samo na području djelovanja Udruge, već u čitavoj Hrvatskoj.

Uzgoj matica   

Knjiga „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ ima 120 stranica i gotovo isti broj pomno odabranih fotografija koje dopunjavaju edukaciju budućih uzgajivača matica pčela, kojima je prvenstveno namijenjeno ovo štivo. Sigurno je da ne može škoditi ni onima koji se uzgojem pčela i matica profesionalno bave - kako bi obnovili svoje znanje ili naučili nešto novo i potvrdili ono što već znaju. Autor često ponavlja rečenicu: „Pčelinja zajednica vrijedi onoliko koliko vrijedi njezina matica!“ što dovoljno govori o važnosti ove knjige. Iako već u predgovoru pomalo rezignirano kaže: „Danas je doba digitalizacije i internetizacije, ali pčele ne poznaju ljudski tehnološki napredak, već žive u zajednici koju čovjek do današnjeg dana nije i neće nikada do kraja istražiti.“  Upravo iz tog razloga Križ naglašava: „Zato svi oni koji se bave ovim plemenitim poslom moraju učiti od pčela i raditi samo ono što one žele i kako žele.“ A tko bolje razumije pčele od Josipa koji se njihovim proučavanjem bavi od rane mladosti, a uzgojem matica više od dva i pol desetljeća? Svatko tko se bavi pčelama iz ljubavi, a ne zbog profita, zna da pčelarstvo nije posao, već - poziv! Josip se tom pozivu odazvao još kao dječak uz svoju baku, a isti žar ga drži i danas i to ga je i navelo da napiše još jednu knjigu posvećenu kraljici pčela – matici.

  Kako zamijeniti maticu?

 U ovoj će knjizi svi pčelari, pogotovo početnici i amateri, naći odgovore na pitanja kao: Zašto uzgoj i odabiranje matica? Što je to starter, a što su oplodnjaci? Kako uzgojiti maticu za svoje potrebe? Što je to feromon praznog saća? Kako se matica pari s trutom prirodno, a kako se vrši umjetno osjemenjivanje? Koja je uloga trutova u pčelinjoj zajednici? Kada mijenjati maticu? Kako se pravilno vrši dodavanje i zamjena matice? Kako čuvati neoplođene, a kako oplođene matice? Osim toga autor skreće pozornost na najčešće greške pčelara u radu s maticama, ali i općenito u uzgoju pčela i proizvodnji meda. U pčelarskoj praksi danas postoji niz tehnika i tehnologija koje početnike zbunjuju, no kako naglašava i sam Josip: „Početnicima treba nesebična pomoć i ne treba im zamjerati na tome, već ih savjetovati i pokazati kako se treba ispravno raditi.“ No, zato je oštar prema pojedincima s dugogodišnjom (lošom) pčelarskom praksom, jer ih je gotovo nemoguće odviknuti od nekih posve pogrešnih metoda rada. „Ništa se ne smije raditi napamet!“ jer uzrok slabim proizvodnim rezultatima najčešće nije negdje vani, već u samom pčelaru, prvenstveno njegovom nepoznavanju biologije pčela i funkcioniranja pčelinje zajednice, odnosno tvrdoglavom nepoštivanju prirodnih zakona koji vladaju unutar košnice. 

Knjiga za svaku preporuku    

Možda Josip Križ ne može govoriti o molekularno-genetičkim teorijama jer za to nema formalnog obrazovanja, no nakon više od tri i pol desetljeća bavljenja uzgojem pčela ispunjenih proučavanjem, nizom pokusa i eksperimenata, on je usavršio tehničko-tehnološki i biotehnološki proces uzgoja matica od jajeta do izlaska matice iz matičnjaka do te mjere da njegova kompetencija ne samo nije upitna, već je itekako respektabilna. S druge strane, njegov je stil pisanja jednostavan i lako razumljiv svima kojima je namijenjen, što je dodatna vrijednost koju trebaju cijeniti i oni koji ga podržavaju i oni koji ga kritiziraju.     Knjigu „Uzgoj i odabiranje matica pčela“  toplo preporučujemo svima koji su tek ušli u pčelarstvo, kao i onim poduzetnijeg duha kojima će ova knjiga pomoći da rasplamsaju svoju inventivnost i kreativnost da učine korak naprijed i uzgojem pčelinjih matica se počnu baviti profesionalno. Osim autora, pohvalu zaslužuje i nakladnik (PD „Lipa“), lektor (Ivana Berg Divald), autori fotografija (Marko Križ, Milanko Barać, Krešimir Caba, Oliver Novosel, Darko Vukašinović, Orosman Burgueno), kao i sponzori (Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, Tamburaški sastav Gazde, te tvrtke Apivita iz Varaždina i Galamed iz Obrovca Sinjskog).