Kako se boriti protiv prehlade i gripe?

Kako se boriti protiv prehlade i gripe?

Dolazi jesen, a s njom i hladnije vrijeme, no nije samo ono uzrok  tegobama poput prehlade, gripe, viroze, već i drugi čimbenici kao oslabljen imunitet (zbog neispavanosti ili pothranjenosti), boravak u zatvorenom prostoru, nedostatna higijena i dr. Jeste li znali da godišnje u prosjeku odrasla osoba preboli 2 – 3 prehlade, a dijete se prehladi čak 6 – 12 puta?! Što je to uopće prehlada, a što gripa, po čemu se razlikuju i kako se boriti protiv njih uz pomoć pčelinjih proizvoda?

PREHLADA je najčešća zarazna bolest gornjeg dišnog sustava. Uzročnici su virusi (oko 200 vrsta!), najčešće tzv. rinovirusi. Glavni simptomi su: glavobolja, grlobolja, groznica, tjelesna temperatura iznad 39*C, promuklost, kihanje, kašalj, iscjedak iz nosa (ili začepljenost), a mogu je pratiti i gubitak apetita, mučnine, povraćanje, te bol u mišićima i zglobovima. Bolest počinje osjećajem umora i hladnoće, narednih dana prati ih glavobolja, kihanje i šmrcanje, te kašalj. Boja sluzi je bistrožuta do zelena. Ne koriste niti antibiotici – ni preventivno, ni kurativno!

Liječnici obično savjetuju odmor, održavanje vlažnosti prostora u kojem pacijent obitava, uzimanje vitamina C u voću ili napitcima (jer je znojenje najučinkovitiji način za snižavanje temperature). Dr. Peter Kapš u knjizi „Apiterapija: liječenje pčelinjim proizvodima“ za suzbijanje prehlade preporučuje 2 – 3 x dnevno po barem 2 žlice meda rastopljenog 3 dl vode ili toplog čaja (od kadulje) prije jela, inhalacije s 5 %-tnom otopinom meda 7 dana. Za uklanjanje iscjedka iz nosa pomoći će nam propolis sprej koji iam dvostruko djelovanje: inhibira infekcijske sposobnosti virusa i njihovo širenje, a istovremeno pomaže pri regeneriranju inficiranih tkiva. U nedostatku propolisa unutrašnjost nosnica možemo više puta dnevno mazati vatiranim štapićem umočenim u med.

www.pcelinaskolica.wordpress.com

GRIPA (influenca) je akutna infekcija dišnih organa koje uzrokuju virusi tipa A, B ili C protiv kojih se možemo preventivno cijepiti. Za razliku od prehlade ova se bolest javlja u epidemiološkim razmjerima: vurus gripe A se ponavlja sveke 2 – 3 godine, a virus tipa B svakih 4 – 6 godina. Putovi zaraze i klinička slika prehlade i gripe su slični, ali ova potonja se može zakomplicirati i prouzročiti još opasnije bolesti (sinusitis, upala srednjega uha, bronhitis, upala pluća). U liječenju gripe trebamo peroralno uzimati 98 g meda, 1 g matične mliječi i 1 6 propolisa ili 50 %-tnu vodenu otopinu meda s ekstraktom češnjaka ili vitamina C i B. U istu će svrhu poslužiti i 50 %-tna tinktura propolisa i 20 kapi 50 %-tne vodene otopine meda. Za inhalaciju nam treba 10 ml 50 %-tne otopine meda 3 x dnevno po 5 – 10 minuta. Ako se koristi propolis tada treba u inhalator uliti 10 kapi tinkture propolisa u 0,5 dl destilirane vode (ili fiziološke otopine) i inhalirati 3 – 4 x dnevno. Odlične su inhalacije u apiterapijskim komorama (30 minuta 2 x dnevno), a uspješnih se pokazao i med u injekcijama: 5 ml 20 %-tne otopine meda intravenozno. U liječenju gripe koristi se i pčelinji otrov u vidu tableta (pod jezik) i 10 %-tnom matičnom mliječi (peroralno).

U knjizi „Darovi medonosne pčele – apiterapiski pristup“ mr. Žarko Stepanović za preventivu preporučuje uzimanje livadnog meda s biljnim čajem (ujutro), limunadom ili sokom od hrena i toplim mlijekom (uvečer) uz napomenu da je maksimalna dnevna doza 2 g/kg tjelesne težine, a kurativno u čaj dodati i par kapi propolisa. Za podizanje imuniteta predlaže uzimati 1 x dnevno 250 – 300 mg matične mliječi (ujutro natašte), 20 kapi 20 %-tnog propolisa u malo tople vode (prije svakog jela) i 1 jušnu žlicu cvjetnog praha (pripremljenog prethodnog dana u malo hladne vode i kiselog mlijeka). Za upalu grla savjetuje u ključalu vodu staviti 20 g bijelog sljeza i ostaviti da ključa 1 – 2 minute, procijediti i ohlađen napitak pomiješati s 45 g meda. Ovaj se pripravak ne pije, jer služi za ispiranje usta i grla. Za inhalaciju preporučuje čaj od kamilice s medom i propolisom: zagrijati vodu do ključanja, dodati čaj, 50 g meda i 30 kapi 20 %-tne alkoholne otopine propolisa (ako nemate inhalator, poslužiti će i bokal i ručnik preko glave) minimalno 3 x dnevno. Protiv kašlja će poslužiti sirup od mladih borovih šišarki, lipovog meda i propolisa, a za kihanje (rinitis) mazanje nazalnih kanala vatiranim štapićem umočenim u balzam od meda i kantarionovog ulja ili sokom od hrena. Za bronhitis pisac preporučuje sirup od borovih iglica i šumskog meda.

ZAKLJUČAK: „Bolje spriječiti nego liječiti!“ važi za sve bolesti, a pogotovo za prehlade i druga virusna oboljenja gornjeg dišnog aparata. Uz pravilnu preventivu (higijenske navike, hrana bogata vitaminom C, redovito vježbanje i odmor), te svakodnevno uzimanje meda i drugih pčelinjih proizvoda, povećava se otpornost organizma na viruse i utoliko smanjuje opasnost od zaraze. Cijepljenjem štitite i sebe i obitelj i sve druge s kojima dolazite u kontakt, a upravo je socijalni kontakt jedan od okidača u prenošenju virusa. A ako se baš i prehladimo, nije kraj svijeta: tu je apiterapija da nam pomogne! U našim se krajevima (pogotovo u priobalju)  za probleme s dišnim putovima i inače najviše koristi kaduljin med koji će pomoći lakšem izbacivanju sluzi iz dušnika i bronhija, a na kontinentalnom dijelu oboljeli od prehlade i gripe vole lipov med, jer pospješuje znojenje, a time i izbacivanje štetnih tvari iz organizma što je imperativ kod viroza praćenih visokim tjelesnim temperaturama. Preventivnim uzimanjem propolisa, cvjetnog praha i matične mliječi podižemo imunitet i štitimo ne samo dišni sustav, već dajemo snagu i jačamo izdržljivost čitavog organizma. Ne govori narod uzalud: „ZDRAVLJE NA USTA ULAZI!“ i „MED HRANI I OD MNOGIH BOLESTI BRANI!“a ja se usuđujem dodati: „DOK JE MEDA I ČAJA OD LIPE, NE BOJIM SE PREHLADE I GRIPE!“

                                                             Tekst: Damir Gregurić (UPB)

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Kako se boriti protiv prehlade i gripe?

     Tko još nije čuo za Motovun, istarski gradić s bogatom povijesti i prekrasnim pejzažima: vinogradima, maslinicima i voćnjacima, rijeci Mirni i park-šumi?! Jeste li znali da je Motovunska šuma proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije još 1963. godine? Osim ovog carstva kraljice gljiva, atraktivna je i dolina najduže istarske rijeke Mirne kojom su, vjerovali ili ne, u antičko doba plovile lađe duge i do 10 metara. Zbog šteta od poplava, Mirna danas ima novo korito, što je krajoliku dalo novu dimenziju i ljepotu. Negdje na četrnaestom ili petnaestom kilometru od izvora Mirne, ispod brda na čijem vrhu poput krune stoji Motovun, naš kolega Miroslav Mikić ima pčelinjak s tridesetak LR-košnica uz koji smo se okupili u subotu, 13. travnja 2019. zajedno s dvadesetak kolega iz Poreča, Buzeta i Pazina kako bi održali proljetnu obuku za novopridošle članove, a starijim, iskusnijim pčelarima dali priliku da ponove gradivo i od pčelarskih majstora čuju novosti u tehnologiji pčelarenja, pa ih primijene na svom pčelinjaku.

Predavanje o proljetnim radovima na pčelinjaku i ovaj je put održao profesionalni pčelar iz Livada Svetozar Janković, koji godinama svoje znanje i iskustvo nesebično prenosi mlađim kolegama, uvijek na sebi svojstven način, uz neku anegdotu iz života i pčelarske prakse. Osim o tehnikama pčelarenja i pripremama za glavnu pašu, na obuci je bilo riječi i o borbi protiv varoe i drugih nametnika, sprječavanju rojevnog nagona i prihrani pčela, a naravno da su se doticale i indirektne teme kao što su kvaliteta i plasman istarskog meda, pad broja mladih pčelara zbog odlaska na rad u inozemstvo ili poticajna politika u sektoru pčelarstva. Iako nisu poput velikih proizvođača motivirani količinama i razlikom između uloženog i dobivenog, istarski pčelari svom poslu pristupaju ozbiljno i odgovorno, pa ne treba čuditi da su svi prisutni pažljivo slušali svaki stručni savjet ili dobronamjernu sugestiju uz nemalo pitanja i pokoji komentar. Ovo je treći put da se održava ovakav vid edukacije, broj prisutnih varira, ali uvijek je to zanimljiv i poučan događaj, jer - osim u prijateljskom okruženju, dešava se i u prirodi punoj cvijeća i medonosnog bilja. Ovaj nam je put i vrijeme išlo na ruku, pa smo brzo zaboravili usputno blato i lokve od kiša posljednjih tjedan dana.      

Po završetku obuke na pčelinjaku, nastavili smo se družiti na obližnjem lovačkom odmorištu uz roštilj u režiji našeg kolege Ivana Kovača, koji nas je pozvao na slijedeći domjenak na svojoj farmi u Radošima kod Poreča. U ležernoj se atmosferi nastavilo pričati o pčelama i pčelarenju, bilo je riječi i o predstojećim aktivnostima Udruge, ali nije nedostajalo ni šale, jer pčelari - usprkos činjenici da se bave ozbiljnim poslom, imaju smisla za humor, pogotovo nakon što obilan ručak zaliju domaćim vinom. Tada se druženje kolega po struci pretvara u priču u kojoj svatko ulaže dio sebe i kada se u par sati stvori dovoljno pozitivne energije za čitavu predstojeću sezonu. Nekada su obitelji i prijatelji bili čvršće povezani i češće su se posjećivali, a danas mnogi ni svom susjedu u zgradi ne znaju ime. I zato što smo društvena bića i prijateljstvo je u životu neizmjerno važno, svi prisutni su se složili da bi ovakvih susreta trebalo biti više i da bi primjer Udruge pčelara Bujštine trebale slijediti i druge strukovne organizacije u županiji i šire.

       Stoga još jednom veliko hvala Slavku i Miroslavu koji su organizirali ovaj susreta, Svetozaru na edukaciji, Ivanu na odličnom grillu, kolegama iz prijateljskih udruga  koji su nas počastili vinom i rakijom i svima koji su svojim prisustvom uljepšali ovaj događaj.

TEKST/FOTO: Damir Gregurić

 

 

 

 

 

 

 

 

(više…)