27

srp.2015
Jeste li znali da će po demografskim procjenama u Hrvatskoj do polovice ovog stoljeća više od 1/3 stanovništva biti starije od 65 godina? Slična su očekivanja i na svjetskoj razini, no nažalost (bez obzira na produžetke) finale životne utakmice ipak ... Pročitaj više

10

srp.2015
Kako beba raste u trbuhu svoje mame, tako trudnoća prestaje biti slatki teret i postaje opterećenje za kralježnicu, noge, probavni sustav. Jutarnja mučnina je tek početak, a slijede: bolovi u leđima i iscrpljenost (zbog nošenja dodatne težine), zatvor (sve veća ... Pročitaj više

06

srp.2015
Najljepši događaji u životu žene – trudnoća i rađanje – često znaju biti i razdoblje puno (očekivanih i neočekivanih) tegoba: jutarnjih mučnina, žgaravice, povraćanja…Kako bi izbjegli zbivanja koje su posljedica hormonskih i psihosomatskih promjena u tijelu trudnice, valja obratiti pozornost ... Pročitaj više

01

lip.2015
U organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i pod visokim državnim pokroviteljstvom 21. – 24. svibnja 2015. u Rovinju se održao 5. Hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem. Kao i na prijašnjim skupovima bila ... Pročitaj više

06

velj.2015
Piše: Dr med. Rodoljub Živadinović, apiterapeut           Sigurno se pitate kako je ovo moguće kada je opšte poznato da je med visokoenergetska hrana. To je tačno. Ali je i tzv. eurokrem visokoenergetska hrana, pa niko od njega ... Pročitaj više

26

sij.2015
Piše: mag. ing. agr. Gordana Hegić   Od prve godine života – umjesto šećera med  U dogovoru s pedijatrom med i ostale pčelinje proizvode poželjno je uvrstiti u prehranu djeteta već od najranije životne dobi od prilike od prve ... Pročitaj više

12

sij.2015
 Piše: Gordana Hegić Važno je med uzimati svakodnevno Med je proizvod medonosnih pčela i biljaka. Po porijeklu može biti od nektara (nektarni med) ili medne rose (medljika). Nektarni med je dobiven od nektara različitih medonosnih biljaka, može biti unifloran (dominira ... Pročitaj više

12

sij.2015
  Ne treba čekati da obolimo pa se tek tada sjetiti meda, već bi ga trebalo jesti svakodnevno, od djetinjstva do starosti. Tada će on djelovati preventivno pa nećemo morati razmišljati koji će nam med najviše pomoći u liječenju bolesti; bit ... Pročitaj više

07

sij.2015
Vrijeme slavlja je iza nas, ali osim mamurluka i glavobolje ostalo nam je i par suvišnih kilograma, osjećaj nadutosti, zatvor i druge probavne smetnje. Zašto si to činimo iako smo svjesni neugodnih posljedica? Hranu doživljavamo okom, nosom i nepcem: tko ... Pročitaj više

01

pro.2014
    Piše: Gordana Hegić, doktorantica Agronomskog fakulteta i apiterapeutkinja       Med djeluje protuoksidativno – uklanjanja slobodne radikale, protuupalno, spriječava stvaranje tromba, protumikrobno u prevencija upala mokraćnih puteva, protugljivično, protukancerogeno – veže se na estrogenske receptore, te spiječava ... Pročitaj više

UTJECAJ PČELINJIH PROIZVODA NA KVALITETU ŽIVOTA U STARIJOJ DOBI (1.dio)

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.