Lorenzo Lorrain Langstrot
Vjerojatno nema pčelara koji nije čuo za Langstrotovu košnicu ili kraće rečeno LR košnicu, ali sigurno osim naziva ne zna puno o njezinom tvorcu Lorenzu Lorrain Langstrotu koga smatraju ocem modernog svjetskog pčelarstva?
Lorenzo Lorrain Langstroth, rođen je u Philadelphiji u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji 1810. godine. Od malih nogu bio je zaljubljen u životinje i to posebno u život kukaca.
Teološki studij je upisao 1827. godine na sveučilištu Yale, gdje je i diplomirao 1831. godine i postao svećenik.
Od tada je bio župnik u nekoliko kongregacijskih protestantskih crkava u Massachusettsu, gdje je osnovao bračnu zajednicu s Anne Tucker te imao troje djece Jamesa, Annu i Harrijet.
U biografijama pčelarskih velikana uglavnom piše kako su ljubav prema pčelama naslijedili od svojih roditelja ili rodbine no Lorenzo se sa pčelama susreo tek u svojoj 27 godini života. Počeo je pčelariti sa dvije košnice. Punih 11 godina poslije početka bavljenja pčelarstvom nabavio je prvu pčelarsku knjigu, čuveno Huberovo djelo „Nova zapažanja o pčelama“. Odmah je primjenio neke savjete iz ove knjige te počeo sa inovacijama koje će ući u povijest pčelarstva.
Izradio je prvu košnicu nastavljaču sa pokretnim okvirima koji se vade s gornje strane košnice. Mogla se „zidati“ u visinu po potrebi ovisno o pašnim prilikama sa dva – tri nastavka. Matičnom rešetkom mogla se odvojiti matica i leglo od medišta. Nakon vrcanja okviri su se mogli vraćati opet pčelama, a kontrola pčelinje zajednice bila je jednostavna i brza.
Proslavio se otkrićem prirodnog principa pčelinjeg prostora. Jednostavno rečeno, proučavanjem pčelinje zajednice ustanovio je da pčele svaki prostor manji od 6,4 mm popune propolisom, a svaki razmak veći od 9,5 mm izgrade saćem. To revolucionarno otkriće, „pčelinji prostor“ raspon od 6,4 do 9,5 mm koji služi pčelama kao nesmetani prolaz, te ga one ne obrađuju (ne zatvaraju, niti izgrađuju) primijenio je i kod izrade vlastite košnice.
Njegov doprinos razvoju pčelarstva je tako veliki da su ga mnogi autori nazvali „ocem svjetskog modernog pčelarstva“.
Čuvenom knjigom „Pčela i košnica“ koja se našla pred čitateljima 1853. godine i doživila više izdanja do danas, urezao je duboke tragove i temelje u modernom pčelarstvu.
Lorenzo se i konkretno bavio pčelarstvom. Sa sinom je osnovao veliki pčelinjak. Nabavio je matice talijanske pčele koje su bile produktivnije od postojećih, organizirao je proizvodnju matica koje je prodavao diljem Sjedinjenih država te poslovno i financijski dobro poslovao.
Nakon uspješne karijere krenulo je i nesretno razdoblje u njegovom životu. Prvo je izgubio sina, potom je doživio saobraćajnu nesreću sa teškim posljedicama i čestim depresijama. Rasprodao je pčelinjak te je ostavio samo mali broj košnica kako bi uživao u druženju sa pčelama kada bi ga glabobolja popustila. Osiromašio je, a onda ga je zadesila još jedna porodična tragedija, umrla mu je supruga, koja mu je u životu i pčelarstvu bila „i desna i lijeva ruka“.
U starosti se vratio svećeničkom pozivu i umro je u velikom siromaštvu 1895. godine u crkvi za vrijeme mise koju je služio. Sahranjen je u Dejtonu.
Pripremio: Marinko Blažević
Komentari
Nema komentara.