Većina biljnih preparata ne samo da tjera insekte i sprječava razvoj gljivica, već i jača biljke – bio bi najkraći odgovor na pitanje iz naslova, no ova tema zaslužuje kompleksnije razmatranje. Većina pčelara u našoj zemlji se ne bavi isključivo ovom djelatnošću, već u okviru svog gospodarstva drži stoku, uzgaja neku od ratarskih kultura, ima voćnjak i povrtnjak, što znači da ima problema s štetnicima poput drugih poljoprivrednih proizvođača, samo što njima pesticidi ne smiju biti prva, već posljednja metoda obrane od neprijateljskih kukaca koji u pravilu napadaju najslabiji plijen (najprije će napasti biljke koje su oslabljene). Jeste li znali da kombiniranjem raznih biljnih vrsta možemo doprinijeti samozaštiti biljaka? Ako se sade jedne pored drugih (npr. mrkva i uk, hren i krumpir, kupus i rajčica) međusobno se štite od nametnika.
U članku „Lavanda, buhač i pelin tjeraju štetne kukce“ (objavljenom u prilogu „Terraistra“ dnevnog lista „Glas Istre“ od 27. srpnja 2016.) autorica teksta Jelena Sedlak nabraja niz biljaka koje tjeraju nametnike i pomažu suzbijati gljivična oboljenja na poljoprivrednim kulturama i na taj način posredno štite oprašivače od negativnog utjecaja pesticida. To su: lavanda (intenzivan miris djeluje na smanjivanje populacije kukaca, a istovremeno povećava broj pčela i bumbara), neven i kadifica (čije korijenje izlučuje tvari koje smetaju nematodama i drugim zemljišnim kukcima koji se hrane gomoljastim povrćem), bosiljak, kopar, stevija i buhač. Od puževa možemo se braniti malčiranjem tla sijenom ili sadnjom kadulje uz rubove gredica. Možete i natrgati njene listove i staviti ih na tlo kojim se kreću puževi. Može pomoći posipavanje istih površina pepelom, piljevinom ili vapnom. Protiv puževa i insekata u vrtu možemo koristiti i mljevena ljuta paprika ili papar: posipati rukama po bilju nakon špricanja običnom vodom ili nekim od preparata za bolju aplikaciju na listove.
U nastavku teksta autorica nabraja preparate na bazi biljaka koji mogu pomoći u suzbijanju insekata i gljivičnih oboljenja.

KOPRIVA: 1 kg svježe koprive (100 – 200 g suhe) potopite u 10 l vode i ostavite 24 sata. Pripravkom prskajte svakih 5 – 7 dana.
PELIN: 300 g svježih listova (30 g osušenih) potopite u 10 l vode i ostavite 6 sati do 3 dana uz svakodnevno miješanje.
ČEŠNJAK: 1 režanj izrezati na sitno i prokuhati u 1 l vode. Ili 100 g češnjaka namočite oko 5 sati u 10 l vode, procijedite.
LUK: 50 g vanjskih ljuski potopite u 10 l vode i ostavite 10 dana. Kad se tekućina prestane pjeniti, razrijedite je u omjeru 1:10.
RABARBARA: prokuhajte 10 listova samo 2 minute u 2 l vode, ohladite, razrijedite vodom u omjeru 1:2.
RAJČICA: 2 šake usitnjenih svježih listova ostavite 3 sata u 3 l vode, procijedite i prskajte. Ovaj preparat potiče rast ruža i patliđana, uklanja lisne uši na mahunama i ružama, kupusnog bijelca i neke vrste gusjenica.
BAZGA: 300 g listova namočite u 5 l vode 5 sati, procijedite i prskajte nakon kiše. Ovaj pripravak odbija krumpirvu laticu i neke vrste gusjenica