Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

U ponedjeljak, 7. travnja 2014. u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Bujama za članove Udruge pčelara Bujštine i druge zainteresirane građane Buja, dipl. inž. Nedjeljko Jovanović iz Rijeke je održao predavanje pod naslovom: « PRIMJENA PROBIOTIKA U PČELARSTVU I EKOLOŠKI UZGOJ U POLJOPRIVREDI BEZ UPOTREBE KEMIKALIJA».

 

POJAM I KONCEPT “EM” TEHNOLOGIJE

 

004U uvodnom dijelu predavač je ukratko predstavio svoju tvrtku EM Tehnologija Rijeka d.o.o. koja je ekskluzivni zastupnik japanskog proizvođača efektivnih mikroorganizama EMRO. Dio asortimana proizvode sami u svojim pogonima u Rijeci, a dio uvoze preko poljske tvrtke Greenland tehnologija, distributera za istočnu Europu. Povodeći se za zaštitom okoliša, očuvanjem prirodnih ljepota, proizvodnjom zdrave hrane i poboljšanjem zdravlja stanovništva u Hrvatskoj kao osnovnim načelima Nedjeljko i Mira Jovanović bave se ovim poslom od 2010. godine. Izumitelj efektivnih mikroorganizama je dr. Teruo Higa iz Japana kojem je istraživanje i razvoj EM tehnologije donijelo niz priznanja i međunarodni ugled. Ovaj proizvod ima široku primjenu (u kućanstvu, poljoprivredi, zbrinjavanju otpada i proizvodnji komposta, održavanju i čišćenju kanalizacijskih odvoda) i u 30 godina se dokazao kao kvalitetan i učinkovit, siguran po ljudsko zdravlje u 150 zemalja svijeta.

 

EFEKTIVNI MIKROORGANIZMI – definicija i opća primjena

 

To je kompleks 80 probiotika, dakle prijateljskih mikroorganizama (mliječna kiselina, fotosintetske bakterije, kvasci i drugi prirodni mikroorganizmi) koji u sinergiji (međusobnom prožimanju najboljih svojstava svih sastojaka) djeluju antioksidativno i dezinfekcijski, pa (u tekućem ili krutom stanju: od melase i vode ili s organskim materijalima) mogu nezdravu i ekološki neprihvatljivu materiju pretvoriti u kvalitetan i koristan proizvod, a sve to jednostavnom primjenom i po prihvatljivoj cijeni. Bakterije mliječne kiseline vrenjem razgrađuju organske tvari i sprječavaju razvoj štetnih mikroorganizama, a fotosintetske bakterije razgrađuju štetne plinove (amonijak i sumporovodik) i pretvaraju ih u ugodne mirise, što je važno u zbrinjavanju otpada  (gradska odlagališta smeća), životinjskog izmeta (staje) i mulja (kanalizacija). U poljoprivredi EM tehnologija poboljšava kvalitetu tla, povećava prinose i čini plod boljim, organski otpad može pretvoriti u gnojivo. Enzimi i organske kiseline koje proizvodi EM pomažu u čišćenju sanitarija, a svojim antioksidativnim sastojcima suzbijaju hrđu i prašinu u kući.

 

PRIMJENA EM TEHNOLOGIJE U PČELARSTVU

 

Osnovno načelo proizvođača efektivnih mikroorganizama prilikom korištenja u pčelarstvu je ciljano jačanje pčelinje zajednice kako bi se one same mogle zaštititi od uzročnika bolesti. Za jačanje kompletnog imunološkog sustava pčele treba zdravim održavati mikrobnu floru u njenom probavnom traktu, a u tome će nam pomoći EM dodani u vodu u pojilicama, sirupu ili pogačama, odnosno direktnim prskanjem pčela. Učinak je bolji ako se razrijeđenom otopinom EM tretiraju košnice, okviri, leto i pčelarski pribor. Ako se uzme u obzir činjenica da s jedne strane bakterije mliječne kiseline u predželucu pčela proizvode supstance koje ih štite od patogenih mikroba i da crijevna flora (s kiselom pH vrijednošću) štiti njen organizam od američke i europske gnjiloće pčelinjeg legla, a s druge strane na nju negativno djeluje prekomjerno korištenje šećerne otopine, jer se uništavaju dobre bakterije mliječne kiseline, onda je jasno da EM (jer ih ima u obilju) kao probiotička hrana održavajući mikrobnu floru u probavnom traktu pčele indirektno pomaže u obrani od bolesti. Korištenje EM kao eksternog dezinfekcijskog sredstva učinkovito je u suzbijanju uzročnika nozemoze. PH vrijednost EM probiotika za pčele je 3,5. U takvom mediju varoa ne nestaje potpuno, ali EM čini hranjive sastojke nedostupnim granjama, pčelinji imunosustav jača i one normalno nastavljaju svoje aktivnosti i razvoj zajednice. Neki su pčelari primijetili da su pčele nakon primjene EM mirnije, drugi da su dugovječnije i vitalnije. Prema iskustvu gospodina Damira Rogulje, pčelara i predsjednika PU «Pčelinjak» iz Zagreba EM može pomoći pčelarima i u odvikavanju odlaska pčela na bazene. Prskanjem EM po unutrašnjosti košnice smanjuje se i pojava voskovog moljca, a predavač tvrdi da korištenjem EM probiotika pčele postaju otpornije na štetne učinke pesticida.

 

DOZE EM PROBIOTIKA PREMA PODRUČJU PRIMJENE

 

005

EM probiotik – dodatak hrani za pčele koji sadrži efektivne mikroorganizme EM-1  koriste pčelari u Europi na više načina.

Ako EM koristimo u pogačama, u masu valja dodati 50 ml probiotika na 1 kg tijesta.

Dodavanjem EM u vodu za piće snižava se njen pH i postaje slađa, te pomaže jačanju otpornosti pčele. Potrebno je 1 litru proizvoda razrijediti u 100 litara neklorirane vode (bunarske, kišnice), kontinuirano, jednom mjesečno tijekom cijele sezone, 50 ml po zajednici.

Za higijenu košnice izvana i prostora oko košnice, te dezinfekciju opreme i alata koristi se 0,3 litre otopine + 5 litara neklorirane vode, sprejanjem fine maglice preparata, preventivno 4 puta godišnje (za punu biološku zaštitu jednom mjesečno). Da bi se u košnici stvorili optimalni higijenski uvjeti od proljeća do jeseni tretirati s 50 ml + 2 litre neklorirane vode po zajednici.

U svrhu zaštite od nozemoze (zimi) izravno na pčele 50 ml + 1 l neklorirane vode.

EM probiotik za pčele nije genetski modificiran, potpuno je siguran za ljude, životinje i biljke, a med proizveden na pčelinjaku tretiranom ovom tehnologijom je biološki zdrav (nema rezidua), pa ga proizvođač i predavač preporučuju ekološkim pčelarima. EM probiotik za pčele ćete naći u specijaliziranim trgovinama pčelarske opreme i repromaterijala. Za više informacija o ovom proizvodu i EM tehnologiji na stranici: www.emrojapan.com Svoja iskustva i zaključke nakon primjene proizvoda možete proslijediti Nedjeljku i Miri Jovanović na e-mail adresu: emtehri(a)emtehri.com

Tekst i foto:

Damir Gregurić

001

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

     Tko još nije čuo za Motovun, istarski gradić s bogatom povijesti i prekrasnim pejzažima: vinogradima, maslinicima i voćnjacima, rijeci Mirni i park-šumi?! Jeste li znali da je Motovunska šuma proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije još 1963. godine? Osim ovog carstva kraljice gljiva, atraktivna je i dolina najduže istarske rijeke Mirne kojom su, vjerovali ili ne, u antičko doba plovile lađe duge i do 10 metara. Zbog šteta od poplava, Mirna danas ima novo korito, što je krajoliku dalo novu dimenziju i ljepotu. Negdje na četrnaestom ili petnaestom kilometru od izvora Mirne, ispod brda na čijem vrhu poput krune stoji Motovun, naš kolega Miroslav Mikić ima pčelinjak s tridesetak LR-košnica uz koji smo se okupili u subotu, 13. travnja 2019. zajedno s dvadesetak kolega iz Poreča, Buzeta i Pazina kako bi održali proljetnu obuku za novopridošle članove, a starijim, iskusnijim pčelarima dali priliku da ponove gradivo i od pčelarskih majstora čuju novosti u tehnologiji pčelarenja, pa ih primijene na svom pčelinjaku.

Predavanje o proljetnim radovima na pčelinjaku i ovaj je put održao profesionalni pčelar iz Livada Svetozar Janković, koji godinama svoje znanje i iskustvo nesebično prenosi mlađim kolegama, uvijek na sebi svojstven način, uz neku anegdotu iz života i pčelarske prakse. Osim o tehnikama pčelarenja i pripremama za glavnu pašu, na obuci je bilo riječi i o borbi protiv varoe i drugih nametnika, sprječavanju rojevnog nagona i prihrani pčela, a naravno da su se doticale i indirektne teme kao što su kvaliteta i plasman istarskog meda, pad broja mladih pčelara zbog odlaska na rad u inozemstvo ili poticajna politika u sektoru pčelarstva. Iako nisu poput velikih proizvođača motivirani količinama i razlikom između uloženog i dobivenog, istarski pčelari svom poslu pristupaju ozbiljno i odgovorno, pa ne treba čuditi da su svi prisutni pažljivo slušali svaki stručni savjet ili dobronamjernu sugestiju uz nemalo pitanja i pokoji komentar. Ovo je treći put da se održava ovakav vid edukacije, broj prisutnih varira, ali uvijek je to zanimljiv i poučan događaj, jer - osim u prijateljskom okruženju, dešava se i u prirodi punoj cvijeća i medonosnog bilja. Ovaj nam je put i vrijeme išlo na ruku, pa smo brzo zaboravili usputno blato i lokve od kiša posljednjih tjedan dana.      

Po završetku obuke na pčelinjaku, nastavili smo se družiti na obližnjem lovačkom odmorištu uz roštilj u režiji našeg kolege Ivana Kovača, koji nas je pozvao na slijedeći domjenak na svojoj farmi u Radošima kod Poreča. U ležernoj se atmosferi nastavilo pričati o pčelama i pčelarenju, bilo je riječi i o predstojećim aktivnostima Udruge, ali nije nedostajalo ni šale, jer pčelari - usprkos činjenici da se bave ozbiljnim poslom, imaju smisla za humor, pogotovo nakon što obilan ručak zaliju domaćim vinom. Tada se druženje kolega po struci pretvara u priču u kojoj svatko ulaže dio sebe i kada se u par sati stvori dovoljno pozitivne energije za čitavu predstojeću sezonu. Nekada su obitelji i prijatelji bili čvršće povezani i češće su se posjećivali, a danas mnogi ni svom susjedu u zgradi ne znaju ime. I zato što smo društvena bića i prijateljstvo je u životu neizmjerno važno, svi prisutni su se složili da bi ovakvih susreta trebalo biti više i da bi primjer Udruge pčelara Bujštine trebale slijediti i druge strukovne organizacije u županiji i šire.

       Stoga još jednom veliko hvala Slavku i Miroslavu koji su organizirali ovaj susreta, Svetozaru na edukaciji, Ivanu na odličnom grillu, kolegama iz prijateljskih udruga  koji su nas počastili vinom i rakijom i svima koji su svojim prisustvom uljepšali ovaj događaj.

TEKST/FOTO: Damir Gregurić

 

 

 

 

 

 

 

 

(više…)