Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

U ponedjeljak, 7. travnja 2014. u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Bujama za članove Udruge pčelara Bujštine i druge zainteresirane građane Buja, dipl. inž. Nedjeljko Jovanović iz Rijeke je održao predavanje pod naslovom: « PRIMJENA PROBIOTIKA U PČELARSTVU I EKOLOŠKI UZGOJ U POLJOPRIVREDI BEZ UPOTREBE KEMIKALIJA».

 

POJAM I KONCEPT “EM” TEHNOLOGIJE

 

004U uvodnom dijelu predavač je ukratko predstavio svoju tvrtku EM Tehnologija Rijeka d.o.o. koja je ekskluzivni zastupnik japanskog proizvođača efektivnih mikroorganizama EMRO. Dio asortimana proizvode sami u svojim pogonima u Rijeci, a dio uvoze preko poljske tvrtke Greenland tehnologija, distributera za istočnu Europu. Povodeći se za zaštitom okoliša, očuvanjem prirodnih ljepota, proizvodnjom zdrave hrane i poboljšanjem zdravlja stanovništva u Hrvatskoj kao osnovnim načelima Nedjeljko i Mira Jovanović bave se ovim poslom od 2010. godine. Izumitelj efektivnih mikroorganizama je dr. Teruo Higa iz Japana kojem je istraživanje i razvoj EM tehnologije donijelo niz priznanja i međunarodni ugled. Ovaj proizvod ima široku primjenu (u kućanstvu, poljoprivredi, zbrinjavanju otpada i proizvodnji komposta, održavanju i čišćenju kanalizacijskih odvoda) i u 30 godina se dokazao kao kvalitetan i učinkovit, siguran po ljudsko zdravlje u 150 zemalja svijeta.

 

EFEKTIVNI MIKROORGANIZMI – definicija i opća primjena

 

To je kompleks 80 probiotika, dakle prijateljskih mikroorganizama (mliječna kiselina, fotosintetske bakterije, kvasci i drugi prirodni mikroorganizmi) koji u sinergiji (međusobnom prožimanju najboljih svojstava svih sastojaka) djeluju antioksidativno i dezinfekcijski, pa (u tekućem ili krutom stanju: od melase i vode ili s organskim materijalima) mogu nezdravu i ekološki neprihvatljivu materiju pretvoriti u kvalitetan i koristan proizvod, a sve to jednostavnom primjenom i po prihvatljivoj cijeni. Bakterije mliječne kiseline vrenjem razgrađuju organske tvari i sprječavaju razvoj štetnih mikroorganizama, a fotosintetske bakterije razgrađuju štetne plinove (amonijak i sumporovodik) i pretvaraju ih u ugodne mirise, što je važno u zbrinjavanju otpada  (gradska odlagališta smeća), životinjskog izmeta (staje) i mulja (kanalizacija). U poljoprivredi EM tehnologija poboljšava kvalitetu tla, povećava prinose i čini plod boljim, organski otpad može pretvoriti u gnojivo. Enzimi i organske kiseline koje proizvodi EM pomažu u čišćenju sanitarija, a svojim antioksidativnim sastojcima suzbijaju hrđu i prašinu u kući.

 

PRIMJENA EM TEHNOLOGIJE U PČELARSTVU

 

Osnovno načelo proizvođača efektivnih mikroorganizama prilikom korištenja u pčelarstvu je ciljano jačanje pčelinje zajednice kako bi se one same mogle zaštititi od uzročnika bolesti. Za jačanje kompletnog imunološkog sustava pčele treba zdravim održavati mikrobnu floru u njenom probavnom traktu, a u tome će nam pomoći EM dodani u vodu u pojilicama, sirupu ili pogačama, odnosno direktnim prskanjem pčela. Učinak je bolji ako se razrijeđenom otopinom EM tretiraju košnice, okviri, leto i pčelarski pribor. Ako se uzme u obzir činjenica da s jedne strane bakterije mliječne kiseline u predželucu pčela proizvode supstance koje ih štite od patogenih mikroba i da crijevna flora (s kiselom pH vrijednošću) štiti njen organizam od američke i europske gnjiloće pčelinjeg legla, a s druge strane na nju negativno djeluje prekomjerno korištenje šećerne otopine, jer se uništavaju dobre bakterije mliječne kiseline, onda je jasno da EM (jer ih ima u obilju) kao probiotička hrana održavajući mikrobnu floru u probavnom traktu pčele indirektno pomaže u obrani od bolesti. Korištenje EM kao eksternog dezinfekcijskog sredstva učinkovito je u suzbijanju uzročnika nozemoze. PH vrijednost EM probiotika za pčele je 3,5. U takvom mediju varoa ne nestaje potpuno, ali EM čini hranjive sastojke nedostupnim granjama, pčelinji imunosustav jača i one normalno nastavljaju svoje aktivnosti i razvoj zajednice. Neki su pčelari primijetili da su pčele nakon primjene EM mirnije, drugi da su dugovječnije i vitalnije. Prema iskustvu gospodina Damira Rogulje, pčelara i predsjednika PU «Pčelinjak» iz Zagreba EM može pomoći pčelarima i u odvikavanju odlaska pčela na bazene. Prskanjem EM po unutrašnjosti košnice smanjuje se i pojava voskovog moljca, a predavač tvrdi da korištenjem EM probiotika pčele postaju otpornije na štetne učinke pesticida.

 

DOZE EM PROBIOTIKA PREMA PODRUČJU PRIMJENE

 

005

EM probiotik – dodatak hrani za pčele koji sadrži efektivne mikroorganizme EM-1  koriste pčelari u Europi na više načina.

Ako EM koristimo u pogačama, u masu valja dodati 50 ml probiotika na 1 kg tijesta.

Dodavanjem EM u vodu za piće snižava se njen pH i postaje slađa, te pomaže jačanju otpornosti pčele. Potrebno je 1 litru proizvoda razrijediti u 100 litara neklorirane vode (bunarske, kišnice), kontinuirano, jednom mjesečno tijekom cijele sezone, 50 ml po zajednici.

Za higijenu košnice izvana i prostora oko košnice, te dezinfekciju opreme i alata koristi se 0,3 litre otopine + 5 litara neklorirane vode, sprejanjem fine maglice preparata, preventivno 4 puta godišnje (za punu biološku zaštitu jednom mjesečno). Da bi se u košnici stvorili optimalni higijenski uvjeti od proljeća do jeseni tretirati s 50 ml + 2 litre neklorirane vode po zajednici.

U svrhu zaštite od nozemoze (zimi) izravno na pčele 50 ml + 1 l neklorirane vode.

EM probiotik za pčele nije genetski modificiran, potpuno je siguran za ljude, životinje i biljke, a med proizveden na pčelinjaku tretiranom ovom tehnologijom je biološki zdrav (nema rezidua), pa ga proizvođač i predavač preporučuju ekološkim pčelarima. EM probiotik za pčele ćete naći u specijaliziranim trgovinama pčelarske opreme i repromaterijala. Za više informacija o ovom proizvodu i EM tehnologiji na stranici: www.emrojapan.com Svoja iskustva i zaključke nakon primjene proizvoda možete proslijediti Nedjeljku i Miri Jovanović na e-mail adresu: emtehri(a)emtehri.com

Tekst i foto:

Damir Gregurić

001

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

STUDIJSKO PUTOVANJE ISTARSKIH PČELARA U BIH   P1100378     Dvadeset i devet pčelara iz Istre u organizaciji Udruge pčelara Bujštine, a pod pokroviteljstvom Županije Istarske za vikend 14. – 16. rujna 2018. godine posjetilo je dr. Gorana Mirjanića, vrhunskog poznavatelja pčela i pčelarstva, uvaženog profesora na Univerzitetu u Banja Luci, koji nije samo znanstvenik – teoretičar  s nizom objavljenih naučnih, stručnih i revijalnih radova, nositelj i suradnik u nizu istraživačkih i razvojnih projekata, već i niz godina uspješan pčelar - praktičar s pčelinjacima na više lokacija u blizini Gradiške i uspješan poduzetnik. Dr. Mirjanić je pčelarima s Bujštine stručna predavanja održao u dva navrata (2016. i 2017.)  pa je ovo bila idealna prilika za prezentaciju dobre pčelarske prakse na licu mjesta i utvrđivanje gradiva, ali i uvid u specifičnosti uzgoja pčela u drugom kraju. Prenoćili smo u Gradiškoj, centru sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu koji broji pedesetak tisuća stanovnika. Povoljan geografski položaj i klimatski uvjeti, veliko šumsko bogatstvo sa  okolnih planina i plodno tlo utjecali su na razvitak poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije na području ove općine, a livade i brežuljci puni medonosnog bilja ponukali su dio ovdašnjeg stanovništva da se tradicijski bavi i uzgojem pčela. Plan za subotu je bio u prijepodnevnim satima obići Banja Luku, poslije podne posjetiti pčelinjak u Srpcu, selu udaljenom tridesetak kilometara od Gradiške, a večer je bila rezervirana za nešto opušteniju atmosferu uz domaće gastronomske specijalitete, dobro vino i narodnu glazbu. P1100405Banja Luka, drugi grad po veličini u BiH (broji preko 220.000 stanovnika) osim na predivne parkove i niz sve ljepše od ljepših kulturno-povijesnih znamenitosti, posebno je ponosan na svoj Univerzitetski grad u sklopu kojeg je i Poljoprivredni fakultet na kojem dr. Mirjanić vrši funkciju voditelja studijskog programa Animalna proizvodnja. Na fakultetu smo se upoznali s poviješću i značenjem Univerziteta za ovu regiju, nakon toga smo poslušali kraće predavanje o uzimljavanju i zimovanju pčela, a nešto kasnije na oglednom pčelinjaku raspravljali o toj i drugim pčelarskim temama i zadržali se u neformalnom druženju. Potom je uslijedila šetnja po Banja Luci kroz koju nas je vodio naš neumorni i uvijek dobro raspoložen profesor, odlično se snašavši i u ulozi turističkog vodiča. U svega par sati sa Goranom smo obišli najzanimljivije punktove u gradu: tvrđavu Kastel, Banski dvor, Ferhat-pašinu džamiju, Pravoslavni Hram Hrista Spasitelja, katedralu Svetog Bonaventure, Narodno pozorište, Palatu Republike, Krivi sat i spomenike Petru Kočiću i Banu Tisi Milosavljeviću. Iza svakog njegovog komentara, bez obzira da li je riječ o prirodnim ljepotama ili povijesnim ličnostima, jasno se vidjelo koliko domaćin voli svoj zavičaj i koliko želi gostima približiti ovo podneblje, mentalitet ljudi i njihove običaje. Slušali bi ga mi i do ponoći, no kako temeljit razgled grada s tako bogatom poviješću kao što je banjalučka, iziskuje mnogo više vremena nego što smo mi imali na raspolaganju, ubrzali smo tempo i požurili na ručak u restoran „Kod Muje“ da na miru možemo uživati u čuvenim banjalučkim ćevapima. Odmah potom smo se uputili prema malom mjestu Srbac nedaleko Gradiške na pčelinjak i voćnjak obitelji Mačinković. Domaćin pčelar Ranko nas je dočekao kao stare prijatelje, ugostio i opisao svoj način pčelarenja s košnicama Rodna Voja. Nakon kraće rasprave i druženja, oprostili smo se s domaćinom i uputili na večeru u etno-restoran „Kod Lukića“ u Donjim Podgradcima uz narodnu glazbu i ples do kasno u noć.   20180916_095137  I nedjelja je bila podjednako zanimljiva i iz pčelarskog i iz turističkog aspekta:  imali smo prigodu uživati u predivnim pejzažima, pogledu na rijeku, šume, voćnjake i Goranove pčelinjake na tri lokacije u blizini Gradiške. Jedan od pčelinjaka stacioniran je u Gornjim Podgradcima u blizini rodne kuće domaćina, gdje nas je kao najbolje prijatelje dočekala i ugostila njegova obitelj. I tako nas je s jedne strane oduševila gostoljubivost i srdačnost domaćina, a s druge strane - kao i sve do sada pridošle pčelare, ma otkuda bili - više nego ugodno nas je iznenadila mirnoća pčela za koju su najzaslužnije selekcionirane matice. Naš domaćin nije propustio ni ovu prigodu da nam prenese još koji savjet iz svog bogatog stručnog i praktičnog iskustva, uvijek uz neku anegdotu ili šalu iako njegov životni put nije bio lagan, ali se - uz potporu svoje obitelji, djelatnika i naravno svojih pčela, odvažio upustiti i u poduzetničke vode, ne umanjujući tempo zbog novih obaveza i ne zanemarujući edukaciju kolega pčelara u regiji i šire, te je nastavio u svim svojim izlaganjima propagirati primjenu novih tehnologija pčelarenja, kako bi i oni u što skorijoj budućnosti postali rentabilni i respektabilni uzgajivači pčela i proizvođači meda i mednih prerađevina. 20180916_160326Nakon obilaska njegovih pčelinjaka i zajedničkog ručka, došla je na red i Goranova trgovina pčelarskom opremom, hranom i lijekovima za pčele i ostalim potrepštinama za pčelare, odnedavno smještena u nov, još veći i funkcionalniji prostor u kojem ljubazno osoblje na čelu s njegovom suprugom nudi i med, propolis, matičnu mliječ, vosak i druge prerađevine iz vlastite proizvodnje. Tvrtka „Košnica“ d.o.o.  je prisutna na svim važnijim pčelarskim sajmovima u regiji, a njen najveći uspjeh je implementacija na razvojne projekte  koje financiraju najveće svjetske organizacije u ovom područjuSvi do jednog su istarski pčelari bili izuzetno zadovoljni ovim studijskim putovanjem - ne samo zato što su imali priliku „iz prve ruke“ nešto više naučiti o aktualnim radovima u pčelinjaku u ovo doba godine, dvomatičnom pčelarenju, prihrani pogačama i sirupom, te sazrijevanju meda, već i o mnogim drugim zanimljivim temama sa aspekta pčelara teoretičara i praktičara, ali i znanstvenika istraživača i poduzetnika. Koristim i ovu priliku još jednom zahvaliti prije svih našem domaćinu, njegovoj obitelji i zaposlenicima na više nego ugodnom vikendu prepunom pozitivnih vibracija, zatim Istarskoj županiji kao pokrovitelju ovog studijskog putovanja i na kraju organizatorima Dragani i Marinku iz Udruge pčelara Bujštine.     Pogledajte galeriju fotografija ... klikni OVDJE 20180916_125531