Nove čokomedne čarolije OPG Kovač

025       I dok se u kongresnoj dvorani držala stručna predavanja, u prezentacijskom prostoru  hotela Sol Garden Istra gostima su se svojom ponudom autohtonih jela predstavila i naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva: OPG Agroturizam Ograde, OPG Vošten, OPG Sokić Cerknik, te obrt Milena i MA-NI d.o.o. Bilo je veliko zadovoljstvo kušati njihove specijalitete, ali posebno mi je bilo drago posjetiti štand naših prijatelja Branke i Ivana Kovača iz Udruge pčelara «Nektar». Iako je meni osobno uvijek drago popričati s njima o aktualnostima u ekološkom pčelarstvu i sličnoj problematici, ova je prigoda ipak bila izuzetna, jer sam bio sudionik promociji njihovog novog proizvoda kojim je obitelj Kovač potvrdila svoj put inovativnih pčelara i proizvođača meda na drugačiji način.026

Čokomedne praline «Casanova» – delicija na bazi tamne čokolade, bagremovog  meda, crnih tartufa i orasa spravljena u čast legendarnog talijanskog zavodnika iz XVIII stoljeća Giacoma Casanove, osobe koja je bila i ostala sinonim hedonizma i avanturizma i kao takva zaslužuje da se uz njegovo ime vežu i svima poznati afrodizijaci kao jednog od temelja njegovih ljubavničkih uspjeha. Ako se sjetimo da je kao 18-godišnjak posjetio Istru i zaustavio se u Vrsaru gdje je uživao u blagodatima ovog podneblja, posebice crnog vina, onda postaje jasnom vizija proizvođača ove delicije: oplemeniti svoj bazni proizvod (ekološki med) dodatkom komplementarnih namirnica visoke nutricionističke i zdravstvene kvalitete u pomno odabranom, ali ukusnom i praktičnom pakiranju i uz podjednako dobro osmišljen marketing ponuditi potrošaču proizvod s višestrukom vrijednošću. Obitelj Kovač je svojim pripravcima za poboljšanje zdravlja i jačanje imuniteta Gym&Fit  i Gym&Fit Plus (mješavine meda, propolisa, cvjetnog praha i matične mliječi  u omjerima optimalnim za sportaše i osobe izložene većim fizičkim naporima već dokazala da u svojoj poslovnu strategiju ništa ne prepušta slučaju, jer se Branka i Ivan maksimalno trude i paze na sve detalje: od recepture za proizvode s dodanom vrijednosti preko izbora etikete do izlaska na sve zahtjevnije tržište, pa uopće ne sumnjam da će i praline «Casanova» vrlo brzo postati prepoznatljiv vrsarski brend i suvenir. Iako na tom putu ne nedostaje birokratskih i malograđanskih prepreka, naš je Ivan neumoran i ima još mnogo dobrih ideja za unaprjeđivanje pčelinjih proizvoda u Istri i šire, kao i specifičnu viziju pčelarskog turizma na svom imanju, ali o tome drugi put da opet ne bih probudio zavist kod onih konzervativnijih kolega. Za kraj samo čestitke organizatorima kongresa, svim učesnicima, a posebice predstavnicima naše županije koji su još jednom svojim maštovitim delicijama pokazali svijetu da znamo i umijemo biti inovativni i kreativni.

028 022

 

Iako to većina pčelara u Istri neće priznati, još je mnogo neiskorištenog potencijala u ponudi meda na našem tržištu, posebno ako su kupci turisti: od brendiranja, pakiranja, promidžbe i prodaje. Samozadovoljstvo konvencionalnih pčelara kojima je to proizvodnja meda isključivo dopunska djelatnost bez šansi da se ikad upuste u poduzetništvo i postanu profesionalci neće dugo trajati, jer nam se ulaskom Hrvatske u Europu nameću neka druga ekonomska i tržišna pravila. Činjenica da većina naših kolega bez ikakvih problema (kvantitativnog i kvalitativnog unaprjeđivanja proizvoda, propagande, podizanja konkurentnosti kroz nove, kreativne forme prezentacije i sl.) prodaju sav med koji proizvedu i to na kućnom pragu bez suvišne papirologije (certifikata, svjedodžbi, etiketa) dakako ide u prilog konzervativnijem krugu pčelara, ali ne smije obmanuti i mlađe generacije koje tek uče kako proizvesti dovoljno kvalitetnog meda, a već se moraju suočavati s daleko zahtjevnijim tržištem nego njihove starije kolege. Slična je situacija i glede percepcije apiterapije i pčelarskog turizma. Na nedavnom predavanju Franca Šivica bio sam svjedok kako je publika reagirala saznavši gdje su u tim domenama otišli naši susjedi u Sloveniji. Bilo je tu divljenja tradicionalnom poimanju pčelarskog poziva u jednom narodu, pohvala na račun pojedinaca – entuzijasta koji uporno rade na unaprjeđivanju svoje struke, ali i društvenim institucijama koji podupiru njihovu kreativnost.

Dakako bilo je i dosta zločestih, zavidnih i ljubomornih, ali je najmanje bilo onih samokritičnih koji bi priznali da smo si za mnoge greške, propuste i nedorečenosti – sami krivi, uvijek zbog istih osobina: bezidejnosti, nezainteresiranosti, pasivnosti i na kraju krajeva – svojeglavosti! Med je zdrav i nema nikakvog razloga zašto ga ne proizvoditi više, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da ga prosječni Hrvat troši manje od 1 kg godišnje i po toj je prehrambenoj navici pri samom dnu u Europskoj uniji. Unaprjeđivanje  prodaje meda i ostalih pčelinjih proizvoda usko je vezano za popularizaciju zdravog stila života, pa konzumaciju meda moramo proširiti među mlade njegovim uvrštavanjem u dnevni meni kuhinja u vrtićima i školama, ali i uključivanjem pčelara u sportska događanja (tenis, biciklizam, maraton) kroz sponzorstva ili degustacije, kao i druge konferencije i mitinge u vezi gastronomije, medicine i kulturne manifestacije. Na tako zahtjevno tržište nije preporučljivo izaći s običnom teglom meda na kojoj je rukom napisano porijeklo proizvoda, na takvo tržište treba izaći ponosan i pun samopouzdanja, ali ne bez artikla koji u sebi ne sadržava samo kvalitetu (ona ionako dolazi od prirode i pčela), već i dodatan trud nas samih kao kreativaca koji želimo učiniti taj proizvod još boljim, primamljivijim za oko kupca i ako baš hoćete i – skupljim!

031

Tekst i foto:

Damir Gregurić 

03/03/2014 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Nove čokomedne čarolije OPG Kovač

STUDIJSKO PUTOVANJE ISTARSKIH PČELARA U BIH   P1100378     Dvadeset i devet pčelara iz Istre u organizaciji Udruge pčelara Bujštine, a pod pokroviteljstvom Županije Istarske za vikend 14. – 16. rujna 2018. godine posjetilo je dr. Gorana Mirjanića, vrhunskog poznavatelja pčela i pčelarstva, uvaženog profesora na Univerzitetu u Banja Luci, koji nije samo znanstvenik – teoretičar  s nizom objavljenih naučnih, stručnih i revijalnih radova, nositelj i suradnik u nizu istraživačkih i razvojnih projekata, već i niz godina uspješan pčelar - praktičar s pčelinjacima na više lokacija u blizini Gradiške i uspješan poduzetnik. Dr. Mirjanić je pčelarima s Bujštine stručna predavanja održao u dva navrata (2016. i 2017.)  pa je ovo bila idealna prilika za prezentaciju dobre pčelarske prakse na licu mjesta i utvrđivanje gradiva, ali i uvid u specifičnosti uzgoja pčela u drugom kraju. Prenoćili smo u Gradiškoj, centru sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu koji broji pedesetak tisuća stanovnika. Povoljan geografski položaj i klimatski uvjeti, veliko šumsko bogatstvo sa  okolnih planina i plodno tlo utjecali su na razvitak poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije na području ove općine, a livade i brežuljci puni medonosnog bilja ponukali su dio ovdašnjeg stanovništva da se tradicijski bavi i uzgojem pčela. Plan za subotu je bio u prijepodnevnim satima obići Banja Luku, poslije podne posjetiti pčelinjak u Srpcu, selu udaljenom tridesetak kilometara od Gradiške, a večer je bila rezervirana za nešto opušteniju atmosferu uz domaće gastronomske specijalitete, dobro vino i narodnu glazbu. P1100405Banja Luka, drugi grad po veličini u BiH (broji preko 220.000 stanovnika) osim na predivne parkove i niz sve ljepše od ljepših kulturno-povijesnih znamenitosti, posebno je ponosan na svoj Univerzitetski grad u sklopu kojeg je i Poljoprivredni fakultet na kojem dr. Mirjanić vrši funkciju voditelja studijskog programa Animalna proizvodnja. Na fakultetu smo se upoznali s poviješću i značenjem Univerziteta za ovu regiju, nakon toga smo poslušali kraće predavanje o uzimljavanju i zimovanju pčela, a nešto kasnije na oglednom pčelinjaku raspravljali o toj i drugim pčelarskim temama i zadržali se u neformalnom druženju. Potom je uslijedila šetnja po Banja Luci kroz koju nas je vodio naš neumorni i uvijek dobro raspoložen profesor, odlično se snašavši i u ulozi turističkog vodiča. U svega par sati sa Goranom smo obišli najzanimljivije punktove u gradu: tvrđavu Kastel, Banski dvor, Ferhat-pašinu džamiju, Pravoslavni Hram Hrista Spasitelja, katedralu Svetog Bonaventure, Narodno pozorište, Palatu Republike, Krivi sat i spomenike Petru Kočiću i Banu Tisi Milosavljeviću. Iza svakog njegovog komentara, bez obzira da li je riječ o prirodnim ljepotama ili povijesnim ličnostima, jasno se vidjelo koliko domaćin voli svoj zavičaj i koliko želi gostima približiti ovo podneblje, mentalitet ljudi i njihove običaje. Slušali bi ga mi i do ponoći, no kako temeljit razgled grada s tako bogatom poviješću kao što je banjalučka, iziskuje mnogo više vremena nego što smo mi imali na raspolaganju, ubrzali smo tempo i požurili na ručak u restoran „Kod Muje“ da na miru možemo uživati u čuvenim banjalučkim ćevapima. Odmah potom smo se uputili prema malom mjestu Srbac nedaleko Gradiške na pčelinjak i voćnjak obitelji Mačinković. Domaćin pčelar Ranko nas je dočekao kao stare prijatelje, ugostio i opisao svoj način pčelarenja s košnicama Rodna Voja. Nakon kraće rasprave i druženja, oprostili smo se s domaćinom i uputili na večeru u etno-restoran „Kod Lukića“ u Donjim Podgradcima uz narodnu glazbu i ples do kasno u noć.   20180916_095137  I nedjelja je bila podjednako zanimljiva i iz pčelarskog i iz turističkog aspekta:  imali smo prigodu uživati u predivnim pejzažima, pogledu na rijeku, šume, voćnjake i Goranove pčelinjake na tri lokacije u blizini Gradiške. Jedan od pčelinjaka stacioniran je u Gornjim Podgradcima u blizini rodne kuće domaćina, gdje nas je kao najbolje prijatelje dočekala i ugostila njegova obitelj. I tako nas je s jedne strane oduševila gostoljubivost i srdačnost domaćina, a s druge strane - kao i sve do sada pridošle pčelare, ma otkuda bili - više nego ugodno nas je iznenadila mirnoća pčela za koju su najzaslužnije selekcionirane matice. Naš domaćin nije propustio ni ovu prigodu da nam prenese još koji savjet iz svog bogatog stručnog i praktičnog iskustva, uvijek uz neku anegdotu ili šalu iako njegov životni put nije bio lagan, ali se - uz potporu svoje obitelji, djelatnika i naravno svojih pčela, odvažio upustiti i u poduzetničke vode, ne umanjujući tempo zbog novih obaveza i ne zanemarujući edukaciju kolega pčelara u regiji i šire, te je nastavio u svim svojim izlaganjima propagirati primjenu novih tehnologija pčelarenja, kako bi i oni u što skorijoj budućnosti postali rentabilni i respektabilni uzgajivači pčela i proizvođači meda i mednih prerađevina. 20180916_160326Nakon obilaska njegovih pčelinjaka i zajedničkog ručka, došla je na red i Goranova trgovina pčelarskom opremom, hranom i lijekovima za pčele i ostalim potrepštinama za pčelare, odnedavno smještena u nov, još veći i funkcionalniji prostor u kojem ljubazno osoblje na čelu s njegovom suprugom nudi i med, propolis, matičnu mliječ, vosak i druge prerađevine iz vlastite proizvodnje. Tvrtka „Košnica“ d.o.o.  je prisutna na svim važnijim pčelarskim sajmovima u regiji, a njen najveći uspjeh je implementacija na razvojne projekte  koje financiraju najveće svjetske organizacije u ovom područjuSvi do jednog su istarski pčelari bili izuzetno zadovoljni ovim studijskim putovanjem - ne samo zato što su imali priliku „iz prve ruke“ nešto više naučiti o aktualnim radovima u pčelinjaku u ovo doba godine, dvomatičnom pčelarenju, prihrani pogačama i sirupom, te sazrijevanju meda, već i o mnogim drugim zanimljivim temama sa aspekta pčelara teoretičara i praktičara, ali i znanstvenika istraživača i poduzetnika. Koristim i ovu priliku još jednom zahvaliti prije svih našem domaćinu, njegovoj obitelji i zaposlenicima na više nego ugodnom vikendu prepunom pozitivnih vibracija, zatim Istarskoj županiji kao pokrovitelju ovog studijskog putovanja i na kraju organizatorima Dragani i Marinku iz Udruge pčelara Bujštine.     Pogledajte galeriju fotografija ... klikni OVDJE 20180916_125531