Novi Gourmet vodič kroz Istru

med istra 3.

Napokon (nakon 6 mjeseci iščekivanja) iz tiska je izašao novi enogastronomski vodič za područje Istre. Ovo 18.-to po redu izdanje razlikuje se od svih dosadašnjih po stranicama posvećenim medu i drugim pčelinjim proizvodima, te najznačajnijim pčelarima u županiji. Autori kataloga su od prvog broja nastojali prikazati ono najbolje od gastronomske ponude ovog kraja: najbolje restorane, konobe, agrodomaćinstva, vinske podrume, uljare ocijenjene – prema širini ponude, kvaliteti jela i pića, prezentaciji autohtonih proizvoda, ambijentu, stručnosti i uslužnosti osoblja. Postati dio ove svojevrsne male enciklopedije dobrog ića i pića u Istri san je mnogih (još uvijek nedovoljno medijski eksponiranih) ugostitelja, maslinara, vinara i drugih iz enogastronomskog sektora. Prošlo je više od pola godine od prvog zajedničkog posjeta pčelarima kad su predstavnici Turističke zajednice Istre (Denis Ivošević, direktor TZ Istre i Valter Bassanese, direktor TZ Buje) izvršili prvu selekciju kandidata za uvršavanje u tzv. „Ceste istarskog meda“ ili „Istarske medne točke“, što je trebao biti uvod u organiziranje lanca objekata koji zadovoljavaju njihove kriterije za bavljenje pčelarskim turizmom. Obećanja nije nedostajalo, no pred turističkim djelatnicima u županiji stajali su mnogo veći i hitniji zadaci (reorganizacija), pa je stoga djelomice opravdano kašnjenje kataloga za 2014. – 2015. Oni skeptičniji pčelari već su tada sumnjali da će se stvari uopće pokrenuti s mrtve točke uoči predsezone, oni malo optimističniji (po prirodi i strpljiviji) podržali su i ove stidljive pomake uz komentar: „Bolje išta nego ništa!“, jer već samo uvrštavanje pčelara u službene turističke prospekte, brošure i kataloge je hvalevrijedan korak ka unapređivanju pčelarstva u Istri.

Sada kad je konačno izašao novi turistički vodič, skeptici tvrde da to ni izdaleka nije dovoljno, jer istarski pčelari zaslužuju mnogo više: i teksta i foto-priloga (a ne snimke skinute s Interneta!), te da je sve to jako daleko od obećanih strateških planova i promidžbe. Toliko najavljivani preustroj turističkih zajednica ipak se nije desio, a s njegovim izostankom pala je u vodu i koncepcija pčelarskog turizma onih kreativnijih članova Udruge pčelara Bujštine. Ipak većina pčelara se slaže da je i pojavljivanje meda u katalogu ravnopravno uz bok s drugim istarskim biserima (vinom, maslinovim uljem, tartufima, pršutom) znak dobre volje, da propusti nisu zlonamjerni, već samo posljedica nedovoljne suradnje između subjekata na istom zadatku, te  da vjeruju da će se ti nedostaci već u slijedećem izdanju ispraviti. Da, subjekti (TZ i pčelarske udruge) bi morali – i po etičkoj i po ekonomskoj logici – biti jednakopravni partneri u projektu od zajedničkog interesa i korisnog za širu društvenu zajednicu. Da postoji minimum komunikacije koji se očekuje u ovakvim aktivnostima, sa spiska pčelara iz Istre ne bi izostala imena cijenjenih i nagrađivanih proizvođača kao: Ivan Kovač iz Radoši (certificirani ekološki pčelar), Banko Petar iz Baderne, Boško Mileusnić iz Novigrada ili Petohleb Elvis iz Buzeta.

med istra 4.Relativno dobro su prošli pčelari Bujštine (6 adresa) i središnje Istre (8 adresa), no iz itinerara „cesta istarskog meda“ ostalih dijelova Istre (Pula, Labin), stiče se zaključak da na tom području nema ni pčelara, a kamoli dobrog meda! Već sam uvod u temu pčelarstva u Istri je previše općenit i štur, jer nisu navedene specifičnosti i prednosti meda s ovog podneblja.

Dakle turist ne dobiva potrebnu informaciju zašto bi uopće išao tragom meda po Istri, već mu je samo „bačena udica“ epitetima poput: „…čudesan svijet marljivih pčela koje stvaraju nezamjenjive proizvode…“ ili konstatacijom: „Med je zdrav, no koliko je zdrav – to vrijedi doznati.“ Usudit ću se dati komentar, a vi sami procijenite da li griješim: „Dobra namjera autora je više nego očita, ali koliko će to biti učinkovito, vidjet ćemo tek iduće sezone!“ Do tada bi trebalo poraditi na nekim dodatnim idejama (povezivanje bike- turizma i istarskih mednih točki u nov stazu za bicikliste – ljubitelje pčelinjih proizvoda, organizirane posjete pčelinjacima s osiguranom zaštitom od eventualnog napada pčela, postavljanje api-komora kao temelja za novu kategoriju zdravstvenog turizma), pa apeliramo na pčelare u Istri da se trgnu iz pasivnosti, dublje posvete ovim pitanjima i animiraju lokalne turističke zajednice kako bi im pomogli u ovom zahtjevnom projektu, naravno ako ispunjavaju osnovne uvjete za bavljenje pčelarskim turizmom i smatraju da im je mjesto u turističkom itineraru naše županije.

Tekst i fotografije: Damir Gregurić (UPB)

med istra 2 med istra 5 med istra 6

 

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Novi Gourmet vodič kroz Istru

        Iako je epidemiološka situacija već početkom jeseni u čitavoj zemlji, pa tako i u Istri postala zabrinjavajuća i organizatori šestih po redu Dana meda Labinštine, do posljednjeg dana nisu mogli znati hoće li se manifestacija održati u očekivanom terminu i opsegu ili će sve završiti kao 2020. godine, kada je iz istih razloga izostala svečanost obilježavanja jubilarne obljetnice osnivanja udruge, labinski pčelari i njihovi partneri ipak nisu klonuli duhom, kao ni u ožujku kada je u Labinu u organizaciji PU  Labin u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom i Gradom Labinom, a uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Zahvaljujući njihovom entuzijazmu, upornosti i zajedništvu 19. – 20. studenog 2021. godine ipak je održana najslađa jesenska priredba istočne Istre.     U petak, 19. studenog, Gradski pčelinjak koji su prije dvije godine podigli i od tada održavaju članovi UP Labin, posjetili su učenici OŠ "Vitomir Širola Pajo" iz Nedešćine i PŠ Martinski, te OŠ Vladimira Nazora iz Potpićna. Na pitanja što rade radilice, a što matica, jesu li trutovi stvarno lijeni kako se priča i kako to da se svi u košnici tako dobro slažu, najmlađoj publici su odgovarali dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Darko Martinović i Cvetko Gortan ispred PU Labin, te voditeljice dječjih radionica i odgojiteljice. Isti se dan u manifestaciju uključila i Gradska knjižnica Labin u čijem je prostoru bila postavljena retrospektivna izložba dječjih radova o pčelama, pčelarima i medu 2015. – 2020. U restoranima Dorina i Velo Kafe, hotelu Peteani i konobi Dišpet nudio se poseban medeni meni, a sladokusci koji ne stignu tamo u Dane meda ove će specijalitete u istim lokalima moći isprobati do kraja studenog. Naredni je dan Gradski pčelinjak bio domaćin mališanima iz dječjih vrtića "Kockica" iz Kršana, "Lišnjak" iz Pićna i "Snjeguljica" iz Rijeke.     Središnji program manifestacije se odvijao u subotu, 20. studenog u šatoru ispred Osnovne škole Matije Vlačića u Labinu. Činjenice da su svi sudionici morali imati važeće Covid potvrde, da se na ulazu kontrolirala tjelesna temperatura i broj posjetitelja bio ograničen, u želji da kušaju i kupe najbolji med iz svog kraja, nisu omele građane iz Labina i drugih dijelova Istre koji cijene pčelarstvo i domaće pčelare, svjesni da se u toj maloj teglici meda krije puno zdravlja i energije neophodne za svakodnevne izazove i imunitet toliko potreban u doba epidemije.     Šeste po redu Dane meda Labinštine nakon kratkog, ali slatkog glazbenog uvoda harmonikaškog dueta iz labinske Umjetničke škole  Matka Brajše, u 10 sati je otvorio gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić koji je i ovom prigodom pohvalio kontinuirano zalaganje i rad aktivista PU Labin, te obećao potporu organizatorima i u svim narednim projektima. U ime organizatora sve prisutne je pozdravio Darko Martinović, predsjednik PU Labin, naglasivši kako su važni i ljudi i proizvodi, ali još su važnije pčele i njihov opstanak, jer bez njih ne bi bilo ni nas. U ime organizatora pčelarskog tečaja POU Labin, PU Labin i HAD-a „Glavne bolesti medonosne pčele - kako spriječiti, prepoznati i liječiti“ održanog u rujnu ove godine, tridesetorici polaznika su u 12 sati podijeljene diplome. Svima njima je na uspjehu čestitao Darko Martinović, napomenuvši kako je njihov odaziv dokaz koliko se vrednuje ova profesija među mladim naraštajima i jamstvo da do stagnacije i degradacije pčelarstva u ovom dijelu Istre neće doći dokle god bude volje i sloge kao i podrške od strane  gradskih i županijskih institucija.   Najvažniji događaj manifestacije - dodjela diploma za najbolje ocjenjene medove 6. ocjenjivanja kvalitetnog meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ kao i priznanja za sudjelovanje te posebna nagrada za ukupnog pobjednika održana je u 15 sati. Uvodni govor održala je dr. sc. Gordana Hegić, a plakete i zahvalnice pčelarima je podijelio Ezio Pincan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije koji je u svom govoru istaknuo značaj pčelarstva u pravcu produktivnosti i povezivanja s turističkim sektorom, zapošljavanja mladih ljudi koji žele ostati na svojoj rodnoj grudi i pohvalio aktiviste PU Labin koji se uz rast broja pčelara i pčelinjih zajednica na Labinštini, trude i educirati građanstvo, posebice one najmlađe u svim aspektima konzumacije i korištenja pčelinjih proizvoda.     Javni natječaj za 6. ocjenjivanje kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim apiterapijskim društvom i pčelarskim društvima iz Idrije, Škofje Loke i Cerkna objavljen je sredinom listopada, a stručnu komisiju su činili Cvetko Gortan, Roberta Mijaton i Lorena Šumberac. Fizikalno-kemijsku analizu i melisopalinološku analizu (pelud, voda, elektroprovodljivost) na temelju Pravilnika ocjenjivanja kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ izvršio je ovlašteni laboratorij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na čelu sa prof. dr. sc. Draganom Bubalom.     Činjenica je da je iza labinskih pčelara, kao i svih drugih u široj regiji, još jedna loša sezona koja se negativno odrazila na kvantitetu proizvodnje, pa posljedično i na broj pristiglih uzoraka meda (podsjetimo da ih je 2017. godine na prvim Danima meda Labinštine bilo čak 80!), srećom se nije odrazila na kvalitetu, pa smo imali prigodu kušati najbolje od najboljih medova iz ovog dijela Istre, Primorsko-goranske županije i Slovenije. Na 6. ocjenjivanje u kvaliteti meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ stigao je trideset i jedan uzorak meda, od kojih je 12 osvojilo zlatnu, 17 srebrnu, a 2 brončanu medalju.     Ukupan pobjednik na ovogodišnjem natjecanju je OPG Pčelarstvo Fajdetić iz Ozlja kojem je za kaduljin med ocjenjivačka komisija dodijelila 19,70 bodova te mu je pripala zlatna plaketa. Za nijansu slabiji rezultat imao je kaduljin med OPG- a Mladen Dragoslavić sa Cresa (19,65) i med od lipe Marijana Lapanje iz Cerkna (19,57). Osim njih zlatna odličja su osvojili: Viktor Gatej (Cerkno), OPG Robert Kos (Matulji), Lavoslav Knežević (Opatija), Vlado Hrvatin (Bartići), Danijel Kancijanić (Rijeka), Danilo i Ivan Čargonja (Čavle), Darko Martinović (Labin) i Teodor Likar (Cerkno). Srebrna priznanja za kvalitetu meda su dobili: Mauro Škopac, Ivan Pifar, PD Škofja Loka, Branko Franković, Vili Rožman, OPG Pčelarstvo Fajdetić, Viktor Gatej, Darko Martinović, Patrik Blašković, Klaudio Peteani, Igor Batelić, Cvetko Gortan, OPG Robert Kos, Marijan Novak, dok su Marijan Lapanja i OPG Pčelarstvo Burić osvojili broncu. Sav pristigli med po završetku natjecanja će se pokloniti u humanitarne svrhe.      U vrijeme trajanja manifestacije održano je i apiterapijsko savjetovalište dr. sc. Gordana Hegić, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, a istovremeno su posjetitelji u holu mogli degustirati sve uzorke medova pristiglih na natjecanje. Manifestaciju su kao i prethodnih godina u medijima i na društvenim mrežama popratili Turistička zajednica Grada Labina i Radio Labin, „Glas Istre“, „Hrvatska pčela“ i portal „Pčelina školica“.     Na kraju 6. Dana meda Labinštine predsjednik organizacijskog odbora Darko Martinović još se jednom zahvalio na potpori lokalnoj zajednici, Gradu Labinu i općinama Labinštine, aktivistima LAG-a Istočna Istra kao i slovenskim kolegama, koji zbog epidemioloških razloga nažalost nisu mogli prisustvovati manifestaciji, najavivši nove akcije i projekte Udruge i njihovih partnera s ciljem da labinski pčelari i dalje napreduju u zadanom pravcu.     Podsjetimo da je PU „Labin“ osnovana 13. travnja 1980. godine, a danas na području Grada Labina, te općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja  pčelarstvom bavi preko 100 pčelara s oko 3.800 pčelinjih zajednica. Uz uobičajene edukativne i humanitarne aktivnosti, Udruga je prije par godina pokrenula i međunarodni projekt MED-O-VITA u sklopu kojeg je otvoren prvi edukativni gradski pčelinjak u Istri i održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Na čelu Udruge već dva mandata je Darko Martinović. Još jednom od srca čestitamo kolegama na dosadašnjim aktivnostima i želimo puno uspjeha u svim budućim projektima! U ime PU Labin: Damir Gregurić