Novi Gourmet vodič kroz Istru

med istra 3.

Napokon (nakon 6 mjeseci iščekivanja) iz tiska je izašao novi enogastronomski vodič za područje Istre. Ovo 18.-to po redu izdanje razlikuje se od svih dosadašnjih po stranicama posvećenim medu i drugim pčelinjim proizvodima, te najznačajnijim pčelarima u županiji. Autori kataloga su od prvog broja nastojali prikazati ono najbolje od gastronomske ponude ovog kraja: najbolje restorane, konobe, agrodomaćinstva, vinske podrume, uljare ocijenjene – prema širini ponude, kvaliteti jela i pića, prezentaciji autohtonih proizvoda, ambijentu, stručnosti i uslužnosti osoblja. Postati dio ove svojevrsne male enciklopedije dobrog ića i pića u Istri san je mnogih (još uvijek nedovoljno medijski eksponiranih) ugostitelja, maslinara, vinara i drugih iz enogastronomskog sektora. Prošlo je više od pola godine od prvog zajedničkog posjeta pčelarima kad su predstavnici Turističke zajednice Istre (Denis Ivošević, direktor TZ Istre i Valter Bassanese, direktor TZ Buje) izvršili prvu selekciju kandidata za uvršavanje u tzv. „Ceste istarskog meda“ ili „Istarske medne točke“, što je trebao biti uvod u organiziranje lanca objekata koji zadovoljavaju njihove kriterije za bavljenje pčelarskim turizmom. Obećanja nije nedostajalo, no pred turističkim djelatnicima u županiji stajali su mnogo veći i hitniji zadaci (reorganizacija), pa je stoga djelomice opravdano kašnjenje kataloga za 2014. – 2015. Oni skeptičniji pčelari već su tada sumnjali da će se stvari uopće pokrenuti s mrtve točke uoči predsezone, oni malo optimističniji (po prirodi i strpljiviji) podržali su i ove stidljive pomake uz komentar: „Bolje išta nego ništa!“, jer već samo uvrštavanje pčelara u službene turističke prospekte, brošure i kataloge je hvalevrijedan korak ka unapređivanju pčelarstva u Istri.

Sada kad je konačno izašao novi turistički vodič, skeptici tvrde da to ni izdaleka nije dovoljno, jer istarski pčelari zaslužuju mnogo više: i teksta i foto-priloga (a ne snimke skinute s Interneta!), te da je sve to jako daleko od obećanih strateških planova i promidžbe. Toliko najavljivani preustroj turističkih zajednica ipak se nije desio, a s njegovim izostankom pala je u vodu i koncepcija pčelarskog turizma onih kreativnijih članova Udruge pčelara Bujštine. Ipak većina pčelara se slaže da je i pojavljivanje meda u katalogu ravnopravno uz bok s drugim istarskim biserima (vinom, maslinovim uljem, tartufima, pršutom) znak dobre volje, da propusti nisu zlonamjerni, već samo posljedica nedovoljne suradnje između subjekata na istom zadatku, te  da vjeruju da će se ti nedostaci već u slijedećem izdanju ispraviti. Da, subjekti (TZ i pčelarske udruge) bi morali – i po etičkoj i po ekonomskoj logici – biti jednakopravni partneri u projektu od zajedničkog interesa i korisnog za širu društvenu zajednicu. Da postoji minimum komunikacije koji se očekuje u ovakvim aktivnostima, sa spiska pčelara iz Istre ne bi izostala imena cijenjenih i nagrađivanih proizvođača kao: Ivan Kovač iz Radoši (certificirani ekološki pčelar), Banko Petar iz Baderne, Boško Mileusnić iz Novigrada ili Petohleb Elvis iz Buzeta.

med istra 4.Relativno dobro su prošli pčelari Bujštine (6 adresa) i središnje Istre (8 adresa), no iz itinerara „cesta istarskog meda“ ostalih dijelova Istre (Pula, Labin), stiče se zaključak da na tom području nema ni pčelara, a kamoli dobrog meda! Već sam uvod u temu pčelarstva u Istri je previše općenit i štur, jer nisu navedene specifičnosti i prednosti meda s ovog podneblja.

Dakle turist ne dobiva potrebnu informaciju zašto bi uopće išao tragom meda po Istri, već mu je samo „bačena udica“ epitetima poput: „…čudesan svijet marljivih pčela koje stvaraju nezamjenjive proizvode…“ ili konstatacijom: „Med je zdrav, no koliko je zdrav – to vrijedi doznati.“ Usudit ću se dati komentar, a vi sami procijenite da li griješim: „Dobra namjera autora je više nego očita, ali koliko će to biti učinkovito, vidjet ćemo tek iduće sezone!“ Do tada bi trebalo poraditi na nekim dodatnim idejama (povezivanje bike- turizma i istarskih mednih točki u nov stazu za bicikliste – ljubitelje pčelinjih proizvoda, organizirane posjete pčelinjacima s osiguranom zaštitom od eventualnog napada pčela, postavljanje api-komora kao temelja za novu kategoriju zdravstvenog turizma), pa apeliramo na pčelare u Istri da se trgnu iz pasivnosti, dublje posvete ovim pitanjima i animiraju lokalne turističke zajednice kako bi im pomogli u ovom zahtjevnom projektu, naravno ako ispunjavaju osnovne uvjete za bavljenje pčelarskim turizmom i smatraju da im je mjesto u turističkom itineraru naše županije.

Tekst i fotografije: Damir Gregurić (UPB)

med istra 2 med istra 5 med istra 6

 

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Novi Gourmet vodič kroz Istru

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.