O nama

cropped-01-logo.jpg

Nakon stanke od 15 godina ponovo su pčelari sjeverozapadnog dijela Istre osnovali svoju udrugu, Udrugu pčelara Bujštine sa sjedištem u Bujama. Bujština obuhvaća područje gradova Buje, Umag i Novigrad, te općina Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj, tj. područje između rijeka Mirne i Dragonje.

Prva udruga pčelara na ovom području je osnovana 1978. godine pod nazivom Pčelarsko društvo «Bagrem» Buje. Udruga je aktivno djelovala sve do 1995. godine kada je, nažalost, prestala s radom. Aktivniji pčelari s ovog područja su se u međuvremenu uključili u rad i postali članovi Pčelarske udruge «Lipa» iz Pazina.

Zbog novonastale situacije, a naročito radi povjerenika paše i pašnog katastra, te okupljanja i organiziranja pčelara ukazala se potreba osnivanja udruge koja će djelovati na ovom prostranom području. Grupa pčelara, osnivača, njih ukupno 16,  pokrenula je inicijativu i pripremila sve potrebne materijale za osnivanje udruge. Osnivačka skupština je održana 14. siječnja 2012. godine. Osnivačkoj skupštini je prisustvovalo preko 60 uzvanika, među kojima su bili predstavnici medija,  predstavnici gradova i općina, predstavnici udruga pčelara iz Pazina, Buzeta, Poreča i Labina, te pročelnik za poljoprivredu istarske županije gospodin Milan Antolović.

U programu rada Udruge posebno je istaknuta potreba pomoći pčelarima početnicima koji u zadnje pokazuju sve veći interes za bavljenje pčelarstvom. Nastojati će se uključiti što veći broj pčelara u rad Udruge, a očekuje se učlanjenje preko 50 pčelara. Udruga će svoje sastanke i druženja pčelara redovito održavati prvi ponedjeljak u mjesecu. Uz stručna predavanja za pčelare, posebna pažnja će se posvetiti organizaciji predavanja za građanstvo o ljekovitosti pčelinjih proizvoda. Neće biti zaboravljene ni posjete pčelara osnovnim školama i vrtićima.

U Osnovnoj školi «Rivarela» Novigrad djeluje u sklopu Školske zadruge pčelarska sekcija neprekidno već 24 godine. Uz navedeno Udruga će izvršavati sve obaveze i zadatke koji proizlaze iz prihvaćenog programa rada i Statuta.

Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika Udruge izabran je Arduino Bubola.

O nama

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.