Pčelar, Franko Matijašić

 

Matijasic0014Franko Matijašić iz Jeci kod Petrovije pripada mlađoj generaciji istarskih pčelara. Rođen 1973. godine, po struci strojobravar nakon završetka školovanja se okušao u stolariji, ali se uskoro posvetio obiteljskoj tradiciji – poljoprivrednoj proizvodnji. Uz oca se nastavio baviti stočarstvom i ratarstvom, uskoro se ozbiljnije uhvatio maslinarstva i proizvodnje maslinova ulja. Kao član Udruge maslinara «Maslina – Ulivo» iz Umaga završava školu za kvalificirane maslinare i ubrzo registrira obiteljsko gospodarstvo. Kako je Franko vrijedan i uporan radnik, nisu izostali ni uspjesi, a izdvojit ćemo samo neke: zlatna medalja na Smotri maslinovih ulja u Splitu 2011. i zlatna plaketa na smotri u Umagu 2012. godine. Njegovo se ime spominje u «Glasu Istre», «Voce del popolo» i «Bujštini» ne samo zbog niza priznanja i odličja za proizvode, već i zbog redovnog učestvovanja na svim manifestacijama umaške Udruge hrvatskih branitelja i veterana Domovinskog rata prigodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti.

Ljubav prema pčelama i prve iskrice znanja o pčelarenju u Franka je usadio njegov stric Milan Matijašić iz Petrovije koji i dan-danas pčelari unatoč poodmakloj starosti. No, kako je Franko želio to znanje i iskustvo proširiti, u proljeće 2010. godine upisuje Pčelarsku školu u Pazinu kod profesora Kezića, dok praktični dio nastave obavlja na pčelinjaku Arduine Bubole. Zato i ne čudi da je uz svog mentora i kolege iz škole postao i jedan od inicijatora i osnivača Udruge pčelara Bujštine. Neizostavno prisustvuje svim sastancima i stručnim predavanjima u Bujama i Pazinu, kao što redovito obilazi i sva važnija pčelarska događanja i sajmove u zemlji i inozemstvu. Uz sve druge poslove (a njih u poljoprivredi ima na pretek) i aktivnosti u drugim udrugama, Franko uspijeva održavati svoj mali stacionarni pčelinjak od 40-tak zajednica, najprije kao hobi, ali vrlo brzo i kao dodatni izvor prihoda. Zbog svoje velike ljubavi prema pčelama, društvenosti, dobre volje i iskrene želje da pomogne kolegama u bilo kojoj prilici, omiljen je i u pčelarskim krugovima i među mušterijama – vjernim konzumentima njegovih proizvoda. Kao pravi domaćin, odmah će svog gosta počastiti medenicom koja je više puta nagrađivana na smotrama domaćih rakija ili čašom malvazije, ništa slabije kvalitete od njegova meda ili ulja.

Po prirodi skroman i samozatajan, Franko se ne voli hvalisati svojim uspjesima, ali – kao njegov kolega i prijatelj, a ujedno i dobar poznavatelj prilika u pčelarstvu na Bujštini i šire – uvjeren sam da je pred njim sjajna budućnost. Zato ga obavezno posjetite na imanju u Jecima, gdje će vam uz domaće mlijeko, jaja i maslinovo ulje najviše kvalitete ponuditi i izvrstan bagremov i cvjetni med, propolis i druga blaga nastala iz sinergije prirode, pčela i njegovih vrijednih ruku.

 

 

Tekst i foto: Damir Gregurić

Pčelar, Franko Matijašić

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.