Pčelar, Massimo Zugan

Zugan005Massimo Zugan, pčelar iz Radini kod Brtonigle još nije napunio ni 40 godina, a ima čak 26 godina pčelarskog staža!

Ova me činjenica tako iznenadila da gotovo nisam povjerovao u njegovu priču kako potiče iz obitelji u kojoj pčelarstvo nije bilo tradicija i kako je prva saznanja o pčelama i pčelarstvu dobio od jednog pčelara iz Slovenije kod kojeg bi dolazio kao 14-godišnjak na njegov mali pčelinjak uz vikendicu u blizini. Tada se zaljubio u pčele na prvi pogled i ta se ljubav nije ugasila ni dan-danas, jer se osjeti iz svake njegove riječi, bez obzira jesu li upućene kupcu, kolegi ili sinu kojem pokušava prenijeti sve svoje znanje i iskustvo. Od tog je susjeda kasnih 80-tih godina upijao svaku rečenicu i učio dok se nije usudio skinuti s grane svoj prvi roj. A onda je stigao rat i njegov učitelj jedno vrijeme nije dolazio na svoj pčelinjak, već tada siguran da će se o njemu skrbiti Massimo. Tu je obvezu Massimo shvatio ozbiljno, poput velikog iskusnog pčelara i ne samo da je to odradio bez problema, već je tako kroz praksu, bez škole ispekao ovaj zanat.

Massimo je vrijedan i pouzdan radnik i pčelar koji ima puno znanja koje nesebično prenosi manje iskusnim kolegama iz okolice, no najveća vrijednost ovog skromnog obiteljskog čovjeka je njegov sin Andrea koji ga prati u stopu od košnice do košnice i uči iz prve ruke kako pravilno skrbiti o pčelama da bi one svom pčelaru što obilnije uzvratile svojim darovima: medom, propolisom, voskom i cvjetnim prahom. Naravno da je Massimo ponosan na svog sina i u toj vjeri mu je prepustio par zajednica da se o njima samostalno brine, jer će tako steći samopouzdanje i možda u budućnosti učitelj nešto naučiti od svog učenika.

Massimo ima ukupno 135 pčelinjih zajednica smještenih na 4 lokacije neposredno uz obiteljsko imanje u Radinima i u bližoj okolici sela. Ovi su pčelinjaci besprijekorno uređeni i mogu biti uzor kako to radi pravi profesionalac. Massimo je uložio puno truda u ovaj posao iako mu je to samo dopunska djelatnost, a na imanju ima i sve drugo što ima istarski čovjek koji živi na selu: njivu, loze, masline, perad oko čega mu najviše pomaže njegova mati i supruga. Naravno da toliki trud i odricanje (začinjeni s puno ljubavi prema onome što radi, a ne isključivo radi profita) moraju imati pozitivan učinak, što dokazuju mnogobrojne diplome i priznanja s ocjenjivanja meda na smotrama u zemlji (Pazin, Osijek, Zagreb, Virovitica), Sloveniji (Sežana, Koper) i Italiji (Duino Aurisina). Ne smijemo zaboraviti da je osim medova više puta nagrađena i Massimova medenica na Smotri domaćih rakija Istre u Humu, pa i po tome može biti uzor novim generacijama koje tek počinju pčelariti i stvarati svoj proizvod i zajedno s njim i svoju karijeru i renome među kolegama, mještanima i potrošačima.

Needuciranost građanstva koje još uvijek troši med i druge pčelinje proizvode u zimskim mjesecima, dakle u vrijeme kad vladaju prehlade i gripa, dakle povremeno, a ne u svakodnevno, ide u prilog raznim manipulatorima koji nažalost uspijevaju prodati patvorine i krivotvorine deklarirane kao istarski med. «Samo zadovoljan kupac će se vratiti svom prodavaču, nemojte podcjenjivati potrošača, a još manje pokušati prevariti dobrog poznavatelja pčelinjih proizvoda, jer ćete više izgubiti, nego dobiti!» – Massimova je poruka mladim pčelarima i nje se trebamo držati kako bi sačuvali visoko mišljenje kako domaćih tako i stranih potrošača o istarskom medu. Našem kolegi želimo još mnogo uspjeha na smotrama i sajmovima u zemlji i inozemstvu, iako medalja i plaketa i sada ima dovoljno da se nema čega posramiti, a također i malom Andrei koji je nedavno na natjecanju u Osijeku osvojio zlato za bagremov med, što je bila i prva vijest na našem portalu.

Tekst i fotografije: Damir Gregurić

Pčelar, Massimo Zugan

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.