Pčelar, Slavko Biuk

 

      pcelari001 Kako bi se Slavko i ja sigurno složili u tome da je djelo važnije od samog autora, a o njegovim izumima sam pisao svojevremeno na portalu «Pčelina školica» (košnice od stirodura) i u izvješću sa sastanka 4.11.2013. (usisivač za pčele), pa ću pustiti da o njemu i dalje pričaju njegova djela kojih – koliko ga ja poznajem sigurno neće nedostajati u budućnosti.

O njemu ću tek reći da je iznenađujuće koliko je taj čovjek usprkos relativno kratkom pčelarskom stažu otišao daleko u nekim spoznajama o životu i radu pčela, tehnologiji pčelarenja i drugim malim i velikim tajnama ovog zanata. Sigurno da mu je tome pomoglo široko opće znanje, ali bez istraživačkog duha i usredotočenosti na ono bitno (što nužno nije i ono tradicionalno, usađeno u generacijama iza nas), puno inovativnog žara i radnog elana ne bi bilo ni ovakvih rezultata. On će tvrditi da sve te ideje nisu izvorno njegove, da ih je «pokupio» negdje usput, na internetu ili u stručnoj literaturi, spominjući često i imena velikih pčelara, teoretičara i praktičara iz naše zemlje, ali i susjednih zemalja, a ja ga slušam i klimam glavom u znak potvrde takvoj argumentaciji, ali duboko u sebi znam da on ima ono čime se rijetko koji od početnika može pohvaliti, a to je sposobnost upijanja informacija, njihove obrade i izbora najboljeg rješenja nakon višekratnog eksperimentiranja, dorađivanja i usklađivanja u radionici i na pčelinjaku.

Slavkov pčelinjak nalazi se na neuobičajenom mjestu, na raskrižju cesta koje iz Finide, odnosno Rožaca vode u centar Segeta, nadomak Umaga. Svud uokolo plantaže rajčice i vinogradi, a u samom središtu – pčelinjak! Kako pčelice opstaju u takvoj sredini gdje se na sve strane koriste raznorazni pesticidi, objasnio je Slavko šaleći se kako da je njegovim ljubimicama (po onoj izreci: «Što te ne ubije, to te ojača!») s vremenom ojačao obrambeni mehanizam i da su postale imune na otrove. Još jedna zanimljivost: u neposrednoj blizini pčelinjaka nalazi se kulturno-povijesni spomenik (kula iz XIX st.) koja uz vilu «De Franceschi» čitavom mjestu daje jednu romantičnu notu.

Iako na prvi pogled djeluje kao osoba koja voli puno pričati, on se čitavo vrijeme samo pokušava približiti sugovorniku i dobronamjerno mu savjetovati što mu je činiti da ojača zajednice, učini ih otpornijima na bolesti i izdašnijim u proizvodnom smislu. Netko njegove savjete prihvaća bez pogovora, netko ga sumnjičavo gleda (jer remeti njegovo ustaljeno mišljenje), a s nekim se i upusti u polemiku (pošto pojedinci ne žele priznati da su ikad u ičemu pogriješili), no ta se rasprava nikad ne pretvori u nadmudrivanje ili svađu, jer je Slavko jednostavno takav da se nikad neće dati izvesti iz takta. Razlog je tome dobro poznavanje ljudske psihe i radnih navika koje je teško izmijeniti nakon što pređemo neke godine, ali su razlog i životne poteškoće i prekretnice koje su oblikovale njegove svjetonazore i ideale. Bila je potrebna velika duševna snaga da se na tom putu ne poklekne, a Slavko je ima i dan-danas, samo što je pretočena u ljubav prema pčelama i pčelarstvu, ali i prema ljudima, pa ima nebrojeno puno prijatelja. Doduše neki znaju i iskoristiti njegovu nesebičnost i dobrodušnost, ali im Slavko uvijek oprosti  i nastavi istim putem kojim ga vodi njegov instinkt. Slavko je praktičar i realista ne samo glede pčelarstva, već općenito u životu. Pronicljiv i analitičan po prirodi marljiv je i odan suradnik, pa nije ni čudo što je ga je Upravni odbor predložio za novog pašnog povjerenika. Vjerujem da će njegov diplomatski duh, taktičnost i suosjećajnost u mnogome pomoći da i taj posao obavlja pravično i odgovorno. Ono što voli reći o sebi je da su njegova vrata uvijek otvorena i da je uvijek spreman pomoći, bez obzira da li se radi o kuhanju slavonskih specijaliteta ili savjeta iz pčelarske domene, o Udruzi ili susjedima. To ne znači da nije poduzetan i ambiciozan, samo da je osoba puna energije i elana za bilo kakav posao i kao takav sigurno će  ostvariti sve svoje životne ciljeve.

Tekst i foto: Damir Gregurić

[Not a valid template]

Pčelar, Slavko Biuk

       U četvrtak, 17. studenog 2022. godine u maloj dvorani Sportskog centra „Franko Mileta“ u suorganizaciji sa Gradom Labinom i Hrvatskim apiterapijskim društvom uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša Udruga pčelara Labin je organizirala drugu po redu Nacionalnu konferenciju pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem.     Program Konferencije je započeo pozdravnim riječima koje su okupljenima uputili organizatori i pokrovitelji skupa: Darko Martinović, predsjednik UP Labin, dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Nada Prodan Mraković, pročelnica Upravnog odjela za turizam županije Istarske i Valter Glavičić, gradonačelnik Grada Labina. Nakon tog uvoda uslijedio je okrugli stol na temu „Registracija apiturizma kao djelatnosti“ na kojem je između ostalog bilo riječi i o tome kako uskladiti očekivanja iznajmljivača turističkih objekata u čijoj je blizini lociran pčelinjak. Darko Martinović je spomenuo da se o toj temi vodila rasprava i u Hrvatskom saboru, a Nada Prodan Mraković zaključila: „Turizam ne smije postavljati pravila, može biti samo nadogradnja nekih naših vrijednosti, načina života, kulture i običaja.“ O ovoj će se temi i u budućnosti „lomiti koplja“, jer je turizam naša najjača gospodarska grana, o kojoj ovisi četvrtina našeg BDP-a, ali definitivno ne smije postati kočnica održivom razvoju poljoprivrede, pa tako ni pčelarstva, već treba ojačati apiturizam kao sponu između ove dvije grane, na čemu trebaju poraditi  pčelarske udruge u suradnji s lokanim turističkim zajednicama.        Potom je gost predavač iz Slovenije dr. sc. Domen Jaklič, univ. dipl. biol. govorio na temu „Matična mliječ - kraljevska hrana i propolis – prirodni dezinficijens“. Dr. sc. Jaklič dolazi iz tvrtke „Medex“ u Ljubljani gdje radi kao razvojni tenolog, a ovom je prigodom izlagao o kliničkom istraživanju o djelovanju matične mliječi na sistemsku upalu temeljem kliničkog ispitivanja provedenog na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta Primorska pokazalo da doza matične mliječi u kapsulama 2.000 mg dnevno ima pozitivan učinak na profil lipida, smanjenje ukupnog i LDL kolesterola, na snižavanje stupnja kronične upale te na podizanje antioksidativnog potencijala i povećanje osjećaja sitosti. Nakon toga je govorio o učincima propolisa na upalu grla i ždrijela, usne šupljine, probavnog trakta i njegovom djelovanju na imulološki sustav, koji su se istraživali u više in vitro kliničkih ispitivanja na ljudima te dokazali ranije prijavljene pozitivne učinke.      U nastavku je izlagala dr. sc. Gordana Hegić, mag. ing. agr. na temu „Razvoj apiterapije i apiturizma u Hrvatskoj“ i naglasila da je Hrvatskom apiterapijskom društvu prioritetni cilj održivi razvoj apiterapije isključivo baziran na znanstveno dokazanim pozitivnim svojstvima pčelinjih proizvoda i jasnim standardima struke. Osim edukacije pčelara – proizvođača meda, liječnika i turističkih djelatnika, kao i potrošača pčelinjih proizvoda putem stručnih skupova, apiterapijskih savjetovališta, HAD promovira i apiturizam s naglaskom na inhalacije u api komorama, ali je konstatirala kako je ova djelatnost u Hrvatskoj usrkos stalnom porastu još uvijek zakonski neregulirana, te da je neohodna njena pravna definicija i kvalifikacija djelatnosti promocija na nacionalnoj razini, kao i intenzivnija promocija apiturističkih destinacija u suradnji sa turističkim zajednicama, te je najavila da 2023. godine kreće edukacija turističkih vodiča i djelatnika u turističkom sektoru.     Završno predavanje  „BeeCura – medicinski uređaj za apiinhalacije“ održala je Beate McKenzie, dipl. ekonomistica iz tvrtke BeeCura GmbH iz Crottendorfa u Njemačkoj. BeeCura system je sustav uređaja za korištenje zraka iz košnice u apiterapiji kao holističnoj načinu liječenja. Uređaj za inhalaciju BCS-IH16 usisava zrak iz košnice i usmjerava ga na crijevo do maske bez ometanja pčela. Rešetka u poklopcu sprječava ulaz pčela u crijevo. Korisnici udišu zrak iz košnice preko maske za inhalaciju, a poseban ventil osigurava da se izdahnuti zrak ne vraća nazad u košnicu. Profesionalnu primjenu ovog sustava koja je ključna za dobrobit i korisnika i pčela su liječnici, obučeni pčelari-apiterapeuti ili praktičari naturopatije, a piinhalacije se preporučuju u liječenju peludne alergije, upale sinusa, astme, bronhitisa i niza drugih oboljenja dišnih organa.     Na kraju Konferencije dr. sc. Gordana Hegić je ponovila najvažnije naglaske sa ovog skupa, zahvalivši se svim organizatorima na suradnji, prvenstveno pčelarskoj udruzi Labin na čelu sa Darkom Martinovićem, Gradu Labinu, Županiji Istarskoj te sudionicima skupa koji su osobno prisustvovali predavanjima kao i online pratiteljima u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji BiH i drugim zemljama te još jednom naglasila kako Hrvatsko apiterapijsko društvo stoji na raspolaganju svim pčelarskim udrugama i županijskim savezima u Hrvatskoj i regiji za suradnju i organizaciju ovakvih i sličnih skupova. TEKST: Damir Gregurić, portal „Pčelina školica“ FOTO: www.5portal.hr