Pčelar, Slavko Biuk

 

      pcelari001 Kako bi se Slavko i ja sigurno složili u tome da je djelo važnije od samog autora, a o njegovim izumima sam pisao svojevremeno na portalu «Pčelina školica» (košnice od stirodura) i u izvješću sa sastanka 4.11.2013. (usisivač za pčele), pa ću pustiti da o njemu i dalje pričaju njegova djela kojih – koliko ga ja poznajem sigurno neće nedostajati u budućnosti.

O njemu ću tek reći da je iznenađujuće koliko je taj čovjek usprkos relativno kratkom pčelarskom stažu otišao daleko u nekim spoznajama o životu i radu pčela, tehnologiji pčelarenja i drugim malim i velikim tajnama ovog zanata. Sigurno da mu je tome pomoglo široko opće znanje, ali bez istraživačkog duha i usredotočenosti na ono bitno (što nužno nije i ono tradicionalno, usađeno u generacijama iza nas), puno inovativnog žara i radnog elana ne bi bilo ni ovakvih rezultata. On će tvrditi da sve te ideje nisu izvorno njegove, da ih je «pokupio» negdje usput, na internetu ili u stručnoj literaturi, spominjući često i imena velikih pčelara, teoretičara i praktičara iz naše zemlje, ali i susjednih zemalja, a ja ga slušam i klimam glavom u znak potvrde takvoj argumentaciji, ali duboko u sebi znam da on ima ono čime se rijetko koji od početnika može pohvaliti, a to je sposobnost upijanja informacija, njihove obrade i izbora najboljeg rješenja nakon višekratnog eksperimentiranja, dorađivanja i usklađivanja u radionici i na pčelinjaku.

Slavkov pčelinjak nalazi se na neuobičajenom mjestu, na raskrižju cesta koje iz Finide, odnosno Rožaca vode u centar Segeta, nadomak Umaga. Svud uokolo plantaže rajčice i vinogradi, a u samom središtu – pčelinjak! Kako pčelice opstaju u takvoj sredini gdje se na sve strane koriste raznorazni pesticidi, objasnio je Slavko šaleći se kako da je njegovim ljubimicama (po onoj izreci: «Što te ne ubije, to te ojača!») s vremenom ojačao obrambeni mehanizam i da su postale imune na otrove. Još jedna zanimljivost: u neposrednoj blizini pčelinjaka nalazi se kulturno-povijesni spomenik (kula iz XIX st.) koja uz vilu «De Franceschi» čitavom mjestu daje jednu romantičnu notu.

Iako na prvi pogled djeluje kao osoba koja voli puno pričati, on se čitavo vrijeme samo pokušava približiti sugovorniku i dobronamjerno mu savjetovati što mu je činiti da ojača zajednice, učini ih otpornijima na bolesti i izdašnijim u proizvodnom smislu. Netko njegove savjete prihvaća bez pogovora, netko ga sumnjičavo gleda (jer remeti njegovo ustaljeno mišljenje), a s nekim se i upusti u polemiku (pošto pojedinci ne žele priznati da su ikad u ičemu pogriješili), no ta se rasprava nikad ne pretvori u nadmudrivanje ili svađu, jer je Slavko jednostavno takav da se nikad neće dati izvesti iz takta. Razlog je tome dobro poznavanje ljudske psihe i radnih navika koje je teško izmijeniti nakon što pređemo neke godine, ali su razlog i životne poteškoće i prekretnice koje su oblikovale njegove svjetonazore i ideale. Bila je potrebna velika duševna snaga da se na tom putu ne poklekne, a Slavko je ima i dan-danas, samo što je pretočena u ljubav prema pčelama i pčelarstvu, ali i prema ljudima, pa ima nebrojeno puno prijatelja. Doduše neki znaju i iskoristiti njegovu nesebičnost i dobrodušnost, ali im Slavko uvijek oprosti  i nastavi istim putem kojim ga vodi njegov instinkt. Slavko je praktičar i realista ne samo glede pčelarstva, već općenito u životu. Pronicljiv i analitičan po prirodi marljiv je i odan suradnik, pa nije ni čudo što je ga je Upravni odbor predložio za novog pašnog povjerenika. Vjerujem da će njegov diplomatski duh, taktičnost i suosjećajnost u mnogome pomoći da i taj posao obavlja pravično i odgovorno. Ono što voli reći o sebi je da su njegova vrata uvijek otvorena i da je uvijek spreman pomoći, bez obzira da li se radi o kuhanju slavonskih specijaliteta ili savjeta iz pčelarske domene, o Udruzi ili susjedima. To ne znači da nije poduzetan i ambiciozan, samo da je osoba puna energije i elana za bilo kakav posao i kao takav sigurno će  ostvariti sve svoje životne ciljeve.

Tekst i foto: Damir Gregurić

Pčelar, Slavko Biuk

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.