Oleum olivarum, Krasica 2014. – smotra maslinovih ulja i ostalih autohtonih blaga Bujštine

1         U Krasici kod Buja se ovaj vikend održavaju 17. susreti Oleum Olivarum posvećeni maslinarstvu i maslinovim uljima Bujštine. Uz uobičajeno dobar program (natjecanja u pripremi rižota, izložba likovnih radova na temu maslina)  više od 50 izlagača nudi razne degustacije autohtonih proizvoda iz čitave Istre: vina, voćnih sokova, tjestenina, suvenira, pa dakako i meda. Bili su tu obrt za proizvodnju meda ApiPilaj iz Motovuna i OPG Krivičić iz Pule, ali najveća gužva je ipak bila na jednom drugom štandu – zna se kod koga!

 

 

2 I ovaj je put pčelare Bujštine predstavljao naš Mario Štelko, još uvijek u formi za pčelarenje na stotinjak košnica smještenih na 6 lokacija oko Krasice i Buja. Netko će reći da to i nije impozantna brojka, ali se 65- godišnji Mario uz pčele brine i za preko 200 maslina autohtonih sorti starih između 20 i 100 godina. Uzgaja ih na tradicionalan način, bez upotrebe pesticida što je dokaz da ove maslinarstvo i pčelarstvo mogu ići ruku pod ruku, a to dokazuju brojne nagrade koje je Mario «ubrao» tijekom svog dugogodišnjeg staža u obje grane. Našli ga na štandu raspoloženog, vedrog i – neumornog kako i priliči ljudima koji najviše vremena provedu u prirodi, aktivni od jutra do sutra. Više o ovom vrijednom pčelaru i maslinaru možete pročitati na stranicama posvećenim članovima Udruge.

 

Teško je usporediti razvitak maslinarstva i pčelarstva, ne samo na Bujštini, već u čitavoj Istri, jer je uzgoj maslina od pamtivijeka prisutan na ovom podneblju, on je tradicija, prepoznatljiv znak naše regije i takav se prenosi s generacije na generaciju bez obzira na bolesti, štetnike, klimatske neprilike i probleme zaštite izvornosti. Plasman i dobra cijena, dakako uz vrhunsku kvalitetu krajnjeg proizvoda jamstvo su da će se  maslinarstvom sutra baviti i mladi ljudi. Ako se ovoj tvrdnji doda podatak da je samo na 300 ha zemljišta oko Buja u posljednjih 20 godina zasađeno 70.000 maslina, treba li uopće sumnjati u sigurnu budućnost ove grane? Gdje bi bilo pčelarstvo na Bujštini da se razvijalo tim tempom? Valja spomenuti da je na sajmu uz dobar zabavni program (biciklijada, cocking show) održano i više kvalitetnih predavanja: «Utjecaj filtracije na kvalitetu i trajnost djevičanskih maslinovog ulja» (dr.sc. Karolina Brkić Bubola), «Označavanje, reklamiranje i prezentiranje maslinovog ulja» (dipl. inž. Marina Lukić), «Zaštita maslinika od bolesti i štetnika» (dipl.ing. Robert Vučinić) i «Gnojidba maslina organskim gnojivima» (dipl.inž. Milica Sekulić) uz samo jednu zamjerku – gromoglasnost iz susjednog prostora ugušila je gotovo svaku drugu riječ na svim predavanjima.

 

3Prezentacija projekta znakovitog naslova «Maslinovo ulje – zlato Istre» u meni budi malo ljubomore, jer to baš nije čest slogan za med i ostale pčelinje proizvode, pa se pitam da li su tome krivi mediji koji od početka favoriziraju sva druga istarska blaga, a naš med i dalje ostaje podcijenjen ili je to posljedica ravnodušnosti pčelara glede promidžbe meda i svog poziva?

Ove je godine na smotru stiglo rekordnih 176 uzoraka ulja, ali meni je više impresionirala titula vitezova maslinarskog prijateljstva koju ponosno nose 2 maslinara iz Dalmacije i naš Nino Činić, a dobili su je na ovogodišnjoj smotri «Maslina» u Splitu zbog izuzetnog zalaganja u širenju prijateljstva između kolega ove dvije županije. Njihovo priznanje da ih je maslina oplemenila kao ljude, iz ljubavi prema njoj je nastalo i to prijateljstvo, te da ne moraju dokazivati čije je ulje bolje, već zajedno prionuti na brendiranju Hrvatske kao zemlje vrhunskog maslinovog ulja može biti putokaz i drugim udrugama za neke nove izazove u budućnosti. Kontakti sa pčelarima iz Slovenije i Italije se njeguju još iz vremena bivše države, ali osim nekih poveznica na zaštiti ekotipa panonsko-mediteranske pčele i biološke raznolikosti talijanske regije Friuli Venezia Giulia i Istarske županije u okviru projekta Adria III, do nekih čvršćih veza i zajedničkih poteza u struci ili oko nje nije nikad došlo, što ne znači da o tome ne treba razmisliti, ako ne ove, onda iduće godine. Ili je san o smotri meda, medenice i medenjaka Bujštine realniji? Hmmm….

Tekst i foto:

Damir Gregurić

 

4 7 8

 

09/03/2014 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Oleum olivarum, Krasica 2014. – smotra maslinovih ulja i ostalih autohtonih blaga Bujštine

STUDIJSKO PUTOVANJE ISTARSKIH PČELARA U BIH   P1100378     Dvadeset i devet pčelara iz Istre u organizaciji Udruge pčelara Bujštine, a pod pokroviteljstvom Županije Istarske za vikend 14. – 16. rujna 2018. godine posjetilo je dr. Gorana Mirjanića, vrhunskog poznavatelja pčela i pčelarstva, uvaženog profesora na Univerzitetu u Banja Luci, koji nije samo znanstvenik – teoretičar  s nizom objavljenih naučnih, stručnih i revijalnih radova, nositelj i suradnik u nizu istraživačkih i razvojnih projekata, već i niz godina uspješan pčelar - praktičar s pčelinjacima na više lokacija u blizini Gradiške i uspješan poduzetnik. Dr. Mirjanić je pčelarima s Bujštine stručna predavanja održao u dva navrata (2016. i 2017.)  pa je ovo bila idealna prilika za prezentaciju dobre pčelarske prakse na licu mjesta i utvrđivanje gradiva, ali i uvid u specifičnosti uzgoja pčela u drugom kraju. Prenoćili smo u Gradiškoj, centru sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu koji broji pedesetak tisuća stanovnika. Povoljan geografski položaj i klimatski uvjeti, veliko šumsko bogatstvo sa  okolnih planina i plodno tlo utjecali su na razvitak poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije na području ove općine, a livade i brežuljci puni medonosnog bilja ponukali su dio ovdašnjeg stanovništva da se tradicijski bavi i uzgojem pčela. Plan za subotu je bio u prijepodnevnim satima obići Banja Luku, poslije podne posjetiti pčelinjak u Srpcu, selu udaljenom tridesetak kilometara od Gradiške, a večer je bila rezervirana za nešto opušteniju atmosferu uz domaće gastronomske specijalitete, dobro vino i narodnu glazbu. P1100405Banja Luka, drugi grad po veličini u BiH (broji preko 220.000 stanovnika) osim na predivne parkove i niz sve ljepše od ljepših kulturno-povijesnih znamenitosti, posebno je ponosan na svoj Univerzitetski grad u sklopu kojeg je i Poljoprivredni fakultet na kojem dr. Mirjanić vrši funkciju voditelja studijskog programa Animalna proizvodnja. Na fakultetu smo se upoznali s poviješću i značenjem Univerziteta za ovu regiju, nakon toga smo poslušali kraće predavanje o uzimljavanju i zimovanju pčela, a nešto kasnije na oglednom pčelinjaku raspravljali o toj i drugim pčelarskim temama i zadržali se u neformalnom druženju. Potom je uslijedila šetnja po Banja Luci kroz koju nas je vodio naš neumorni i uvijek dobro raspoložen profesor, odlično se snašavši i u ulozi turističkog vodiča. U svega par sati sa Goranom smo obišli najzanimljivije punktove u gradu: tvrđavu Kastel, Banski dvor, Ferhat-pašinu džamiju, Pravoslavni Hram Hrista Spasitelja, katedralu Svetog Bonaventure, Narodno pozorište, Palatu Republike, Krivi sat i spomenike Petru Kočiću i Banu Tisi Milosavljeviću. Iza svakog njegovog komentara, bez obzira da li je riječ o prirodnim ljepotama ili povijesnim ličnostima, jasno se vidjelo koliko domaćin voli svoj zavičaj i koliko želi gostima približiti ovo podneblje, mentalitet ljudi i njihove običaje. Slušali bi ga mi i do ponoći, no kako temeljit razgled grada s tako bogatom poviješću kao što je banjalučka, iziskuje mnogo više vremena nego što smo mi imali na raspolaganju, ubrzali smo tempo i požurili na ručak u restoran „Kod Muje“ da na miru možemo uživati u čuvenim banjalučkim ćevapima. Odmah potom smo se uputili prema malom mjestu Srbac nedaleko Gradiške na pčelinjak i voćnjak obitelji Mačinković. Domaćin pčelar Ranko nas je dočekao kao stare prijatelje, ugostio i opisao svoj način pčelarenja s košnicama Rodna Voja. Nakon kraće rasprave i druženja, oprostili smo se s domaćinom i uputili na večeru u etno-restoran „Kod Lukića“ u Donjim Podgradcima uz narodnu glazbu i ples do kasno u noć.   20180916_095137  I nedjelja je bila podjednako zanimljiva i iz pčelarskog i iz turističkog aspekta:  imali smo prigodu uživati u predivnim pejzažima, pogledu na rijeku, šume, voćnjake i Goranove pčelinjake na tri lokacije u blizini Gradiške. Jedan od pčelinjaka stacioniran je u Gornjim Podgradcima u blizini rodne kuće domaćina, gdje nas je kao najbolje prijatelje dočekala i ugostila njegova obitelj. I tako nas je s jedne strane oduševila gostoljubivost i srdačnost domaćina, a s druge strane - kao i sve do sada pridošle pčelare, ma otkuda bili - više nego ugodno nas je iznenadila mirnoća pčela za koju su najzaslužnije selekcionirane matice. Naš domaćin nije propustio ni ovu prigodu da nam prenese još koji savjet iz svog bogatog stručnog i praktičnog iskustva, uvijek uz neku anegdotu ili šalu iako njegov životni put nije bio lagan, ali se - uz potporu svoje obitelji, djelatnika i naravno svojih pčela, odvažio upustiti i u poduzetničke vode, ne umanjujući tempo zbog novih obaveza i ne zanemarujući edukaciju kolega pčelara u regiji i šire, te je nastavio u svim svojim izlaganjima propagirati primjenu novih tehnologija pčelarenja, kako bi i oni u što skorijoj budućnosti postali rentabilni i respektabilni uzgajivači pčela i proizvođači meda i mednih prerađevina. 20180916_160326Nakon obilaska njegovih pčelinjaka i zajedničkog ručka, došla je na red i Goranova trgovina pčelarskom opremom, hranom i lijekovima za pčele i ostalim potrepštinama za pčelare, odnedavno smještena u nov, još veći i funkcionalniji prostor u kojem ljubazno osoblje na čelu s njegovom suprugom nudi i med, propolis, matičnu mliječ, vosak i druge prerađevine iz vlastite proizvodnje. Tvrtka „Košnica“ d.o.o.  je prisutna na svim važnijim pčelarskim sajmovima u regiji, a njen najveći uspjeh je implementacija na razvojne projekte  koje financiraju najveće svjetske organizacije u ovom područjuSvi do jednog su istarski pčelari bili izuzetno zadovoljni ovim studijskim putovanjem - ne samo zato što su imali priliku „iz prve ruke“ nešto više naučiti o aktualnim radovima u pčelinjaku u ovo doba godine, dvomatičnom pčelarenju, prihrani pogačama i sirupom, te sazrijevanju meda, već i o mnogim drugim zanimljivim temama sa aspekta pčelara teoretičara i praktičara, ali i znanstvenika istraživača i poduzetnika. Koristim i ovu priliku još jednom zahvaliti prije svih našem domaćinu, njegovoj obitelji i zaposlenicima na više nego ugodnom vikendu prepunom pozitivnih vibracija, zatim Istarskoj županiji kao pokrovitelju ovog studijskog putovanja i na kraju organizatorima Dragani i Marinku iz Udruge pčelara Bujštine.     Pogledajte galeriju fotografija ... klikni OVDJE 20180916_125531