PČELARSKA UDRUGA LABIN PROSLAVILA 35.-TI ROĐENDAN

 

12065842_1081785858501258_6127545547322770499_nU subotu, 24. listopada 2015. pčelarska udruga Labin je proslavila svoj 35.-ti rođendan. Tim je povodom kao uvod u obilježavanje obljetnice osnutka udruga održala degustaciju meda na Gradskoj tržnici u Labinu. Prigodna svečanost održala se u u predivno uređenoj dvorani osnovne škole u prisustvu sedamdesetak pčelara iz čitave Istre i posebnih uzvanika među kojima su bili: gradonačelnik Grada Labina Tulio Demetlika, načelnica Općine Raša Gloria Paliska Bolterstein, načelnik Općine Sv. Nedjelja Gianvlado Klarić, zamjenici načelnika Općine Kršan i Općine Pićan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije Milan Antolović, predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza Vedran Lesjak i Saša Petrić, predsjednik Županijskog Pčelarskog Saveza primorsko-goranske županije Branko Vidmar i dopredsjednik Hrvatskog apiterapijskog društva dr. Dražen Lušić. Nakon prigodnog kulturno-umjetničkog programa, za govornicom su se izmjenjivali gosti koji su čestitali domaćinima jubilej, pohvalili njihov rad i poželjeli još mnogo uspjeha u aktivnostima koje slijede u budućnosti, a nakon toga je uslijedila svečana dodjela priznanja i nagrada osnivačima i bivšim predsjednicima Udruge te zahvalnice svima koji su doprinijeli razvoju pčelarstva na Labinštini. Nakon službenog dijela manifestacije uslijedila je prigodna zakuska i neformalni razgovori u toploj i prijateljskoj atmosferi.

labin udruga pčelara 35 godinaPčelarstvo na Labinštini ima dugu tradiciju: prema  pisanim povjesnim dokumentima još u XVI stoljeću žitelji ovog područja uz meso i drvo izvozili su i med. Jedno je vrijeme postojao i društveni pčelinjak u sklopu poljoprivredne zadruge Labin. Pčelarsko društvo Labin osnovano je 13. travnja 1980. godine, a jedan od glavnih osnivača i njen prvi predsjednik je bio Napoleon Salvaro koji je bio aktivan i u drugim strukovnim organizacijama: predsjednik Skupštine Pčelarskog saveza (1981.), član Komisije za pčelarstvo pri Republičkom komitetu za poljoprivredu i član predsjedništva Pčelarskog saveza Jugoslavije..

Danas Udruga broji preko 70 članova i djeluje na području Grada Labina i svih labinskih općina. Aktivnosti Udruge pčelara Labin prvenstveno su usmjerene na edukaciju svojih članova, a svoj rad redovito prezentiraju na proslavama u organizaciji Grada Labina . Inicijatori su i akcije darivanja meda Crvenom križu Labin za pomoć najugroženijim obiteljima te vrtićima u Vinežu i Potpićnu.

 

28/10/2015 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

PČELARSKA UDRUGA LABIN PROSLAVILA 35.-TI ROĐENDAN

      Autora knjige koja je pred vama, gospodina Josipa Križa imao sam prigodu više puta slušati u formalnim i manje neformalnim prigodama i uvijek je na mene ostavljao isti dojam. Strastven je to čovjek pun ljubavi prema pčelama. Rođen da živi za svoje ideje i da svoje stavove brani iskreno, ponekad i preburno, ali uvijek potkrijepljeno spoznajama iz bogate pčelarske prakse koje nikad nije čuvao samo za sebe, već ih je prvog dana pčelarenja nesebično dijelio svojim kolegama. Nikad do kraja shvaćen i još uvijek nedovoljno priznat za trud i kontinuiran rad na unapređivanju pčelarstva u Hrvatskoj, Josip se u tim trenucima vraća svojim ljubimicama, jer: „Pčele ne donose pčelaru samo med, propolis i druge materijalne koristi, već duševni i fizički mir, pobuđuju tolerantnost koja rađa životno zadovoljstvo, sreću i radost pčelaru i njegovoj obitelji.“

Plemenita dužnost - pčelar    

 Iz svake rečenice njegovog novog djela „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ očita je njegova ogromna intelektualna i duševna energija, želja za znanjem, a isto toliko i ljubav prema pčelarima. Iako ih nastavlja kritizirati zbog loše pčelarske prakse, upozoravajući ih da su nepoznavanje biologije i fiziologije pčela, primjena nepravilne tehnologije, pretjerana samouvjerenost i egoizam i dalje česti uzroci slabosti zajednica, širenja bolesti i na kraju i njihova ugibanja. Nemojmo se igrati pčelara, već tu plemenitu dužnost obavimo kako treba!“ Zato ne treba čuditi da je Josip Križ na čelu pčelarskog društva „Lipa“ iz Zagreba od njenog osnutka i da se zajedno sa svojim kolegama može ponositi brojnim aktivnostima, inicijativama i projektima, kao i na istupima u medijima gdje populariziraju pčelarsku struku i čine sve kako bi unaprijedili pčelarstvo - ne samo na području djelovanja Udruge, već u čitavoj Hrvatskoj.

Uzgoj matica   

Knjiga „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ ima 120 stranica i gotovo isti broj pomno odabranih fotografija koje dopunjavaju edukaciju budućih uzgajivača matica pčela, kojima je prvenstveno namijenjeno ovo štivo. Sigurno je da ne može škoditi ni onima koji se uzgojem pčela i matica profesionalno bave - kako bi obnovili svoje znanje ili naučili nešto novo i potvrdili ono što već znaju. Autor često ponavlja rečenicu: „Pčelinja zajednica vrijedi onoliko koliko vrijedi njezina matica!“ što dovoljno govori o važnosti ove knjige. Iako već u predgovoru pomalo rezignirano kaže: „Danas je doba digitalizacije i internetizacije, ali pčele ne poznaju ljudski tehnološki napredak, već žive u zajednici koju čovjek do današnjeg dana nije i neće nikada do kraja istražiti.“  Upravo iz tog razloga Križ naglašava: „Zato svi oni koji se bave ovim plemenitim poslom moraju učiti od pčela i raditi samo ono što one žele i kako žele.“ A tko bolje razumije pčele od Josipa koji se njihovim proučavanjem bavi od rane mladosti, a uzgojem matica više od dva i pol desetljeća? Svatko tko se bavi pčelama iz ljubavi, a ne zbog profita, zna da pčelarstvo nije posao, već - poziv! Josip se tom pozivu odazvao još kao dječak uz svoju baku, a isti žar ga drži i danas i to ga je i navelo da napiše još jednu knjigu posvećenu kraljici pčela – matici.

  Kako zamijeniti maticu?

 U ovoj će knjizi svi pčelari, pogotovo početnici i amateri, naći odgovore na pitanja kao: Zašto uzgoj i odabiranje matica? Što je to starter, a što su oplodnjaci? Kako uzgojiti maticu za svoje potrebe? Što je to feromon praznog saća? Kako se matica pari s trutom prirodno, a kako se vrši umjetno osjemenjivanje? Koja je uloga trutova u pčelinjoj zajednici? Kada mijenjati maticu? Kako se pravilno vrši dodavanje i zamjena matice? Kako čuvati neoplođene, a kako oplođene matice? Osim toga autor skreće pozornost na najčešće greške pčelara u radu s maticama, ali i općenito u uzgoju pčela i proizvodnji meda. U pčelarskoj praksi danas postoji niz tehnika i tehnologija koje početnike zbunjuju, no kako naglašava i sam Josip: „Početnicima treba nesebična pomoć i ne treba im zamjerati na tome, već ih savjetovati i pokazati kako se treba ispravno raditi.“ No, zato je oštar prema pojedincima s dugogodišnjom (lošom) pčelarskom praksom, jer ih je gotovo nemoguće odviknuti od nekih posve pogrešnih metoda rada. „Ništa se ne smije raditi napamet!“ jer uzrok slabim proizvodnim rezultatima najčešće nije negdje vani, već u samom pčelaru, prvenstveno njegovom nepoznavanju biologije pčela i funkcioniranja pčelinje zajednice, odnosno tvrdoglavom nepoštivanju prirodnih zakona koji vladaju unutar košnice. 

Knjiga za svaku preporuku    

Možda Josip Križ ne može govoriti o molekularno-genetičkim teorijama jer za to nema formalnog obrazovanja, no nakon više od tri i pol desetljeća bavljenja uzgojem pčela ispunjenih proučavanjem, nizom pokusa i eksperimenata, on je usavršio tehničko-tehnološki i biotehnološki proces uzgoja matica od jajeta do izlaska matice iz matičnjaka do te mjere da njegova kompetencija ne samo nije upitna, već je itekako respektabilna. S druge strane, njegov je stil pisanja jednostavan i lako razumljiv svima kojima je namijenjen, što je dodatna vrijednost koju trebaju cijeniti i oni koji ga podržavaju i oni koji ga kritiziraju.     Knjigu „Uzgoj i odabiranje matica pčela“  toplo preporučujemo svima koji su tek ušli u pčelarstvo, kao i onim poduzetnijeg duha kojima će ova knjiga pomoći da rasplamsaju svoju inventivnost i kreativnost da učine korak naprijed i uzgojem pčelinjih matica se počnu baviti profesionalno. Osim autora, pohvalu zaslužuje i nakladnik (PD „Lipa“), lektor (Ivana Berg Divald), autori fotografija (Marko Križ, Milanko Barać, Krešimir Caba, Oliver Novosel, Darko Vukašinović, Orosman Burgueno), kao i sponzori (Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, Tamburaški sastav Gazde, te tvrtke Apivita iz Varaždina i Galamed iz Obrovca Sinjskog).