Matična mliječ

Matična mliječ

Matična mliječNastaje lučenjem pčela hraniteljica u posebnim žlijezdama a služi im slično kao i ljudima majčino mlijeko s time da se u njemu nalaze daleko veći broj hranjivih tvari, vitamina, minerala itd. Da bi shvatili o kakvom se proizvodu radi, radi usporedbe sa ljudima i ljudskim potomcima navodimo slijedeće:

1. Larva koju pčele hraniteljice hrane matičnom mliječi za nekoliko dana dobije na težini preko 200 puta, što znači kada bi takva hrana postojala kod ljudi, beba koja se rodi sa 4 kg za 3-4 dana bi imala težinu od “samo” 800 kg, zastrašujuće ali je istinito,

2. Matica ili kraljica pčela kako je zovu čitav život se hrani tom hranom (matičnom mliječi) i može da  živi 5-6 godina, pčele radilice i trutovi ljeti žive od 30 do 50 dana, preko zime do 6 mjeseci, nijedna duže ne živi od 6 mjeseci dok matica živi kako rekoh i do 6 godina, pčele se hrane samo medom i polenom a matica isključivo matičnom mliječi.

3. U periodi intenzivnog razvoja pčelinjeg društva matica polaže dnevno preko 2.000 jaja što prelazi njenu samu težinu dva puta, što još jednom govori o kakvom sastavu tog pčelinjeg dara se radi.

Skuplja se najviše u mjesecu svibnju, lipnju i srpnju, mora se što prije zamrznuti do -20 st. C, najbolje upotrebljavati svjež, pomješan sa medom u količini od 10-20 gr matične mliječi i 1 kg meda. Ne uzimati sa metalnom žlicom već isključivo drvenom ili plastičnom.

Karakterističnog je mirisa, kiselog pH i pomalo ljutog, specifičnog okusa. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih, energetskih, anorganskih i drugih sastojaka. Osnovu sastava mliječi čine voda, proteini, šećeri, lipidi, enzimi i mineralne soli. Najvažnije svojstvo matične mliječi unutar pčelinje zajednice jest usmjeravanje razvoja ličinke u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih nekoliko dana razvoja, mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana,  ličinke iz kojih će se razviti matica nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova smjesom meda i peluda. Međutim, niti danas nisu u potpunosti poznati svi biološki faktori koji usmjeravaju razvoj ličinki u matice ili u pčele radilice. Pouzdano se zna samo da je ova diferencijacija povezana s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ.

Matična mliječ najviše je cijenjen pčelinji proizvod. Danas se intenzivno istražuje pa su mnoge pretpostavke njezine učinkovitosti i znanstveno potvrđene. Osim što se rabi kao kozmetički i prehrambeno-dijetni dodatak, vjeruje se da na zdravlje ljudi ima sličan učinak kao med-sprječava starenje, ima hipoglikemički i protutumorski učinak. Matična mliječ se primjenjuje kao 50% otopina mliječi u alkoholu ili dodatak medu (od 1 do 3%). Primjenjuju se i kure u trajanju jednog do dva mjeseca kada se uzima čista matična mliječ u količini od 200 do 400 miligrama na dan za odraslu osobu, odnosno upola manje za djecu.

Maticnjaci na okvirima kod pčela

Matična mliječMatična mliječ se tradicionalno u orijentalnim kulturama cijeni i koristi za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv  impotencije i frigidnosti. Mliječ posjeduje antibiotska, antigljivična i antivirusna svojstva. U organizmu povećava otpornost na virusne infekcije. Stoljećima se u istočnoazijskim zemljama koristi za poboljšanje psihomotoričkih i mentalnih funkcija, jer djeluje na živčani sustav koji upravlja nesvjesnim aktivnostima u organizmu (vegetativni sustav) tako da uravnotežava neurovegetativni sustav. Dokazano je da ubrzava metabolizam moždanih stanica, povećavajući unos glukoze u mozak. Povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor, što je posebno značajno i korisno kod sportaša, ne samo radi veće psihofizičke izdržljivosti, već i bržeg oporavka. Matična mliječ sprječava nastajanje krvnih ugrušaka (tromboza), potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zacijeljivanje rana. Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja. Klinička iskustva pokazala su da pomaže kod djece koja zaostaju u psihomotoričkom i mentalnom razvoju zbog poremećaja u ishrani, preležanih infekcija s oštećenjima dišnog sustava ili crijevnih upala. Uočen je i pozitivan učinak kod uklanjanja astme i općenito poboljšanja plućnih funkcija, uklanjanja tegoba pri menstruacijskim bolovima, smanjenja boli kod artritisa te povećanja pokretljivosti zglobova. Kod pacijenata s bolestima živčanog sustava karakterističnim za staračku dob, nakon uzimanja matične mliječi došlo je do znatnog poboljšanja, a kod manjeg broja i potpunog nestanka simptoma. Blagotvorno djelovanje matične mliječi objašnjava se prisustvom vitamina, naročito pantotenske kiseline, a također i prisutnošću hormonalnih supstancija.

 

Matična mliječ izvađena u staklenu flašicu

Matična mliječ

Udruga pčelara Bujštine u petak, 15. studenog 2019. s početkom u 18:00 sati u Pučkom otvorenom učilištu Buje organizira dva stručna predavanja za pčelare i građanstvo.

dr.sc.Nediljko Landeka

Prvo predavanje pod nazivom: „Borba protiv stršljena, osa i komaraca“ će održati dr. sc. Nediljko Landeka, dipl. ing. sanit. voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u Puli, aktivan član PU Pula i predstavnik istarskih pčelara u Hrvatskom pčelarskom savezu. Bit će riječi o rezultatima nedavno završenog monitoringa stršljena na području Poreštine i Bujštine s ciljem ranog otkrivanja azijskog stršljena i načinu suzbijanja prirodnih neprijatelja pčele medarice. Nakon ove teme dr. sc. Landeka će se dotaknuti teme "Kako umanjiti rizik stradavanja pčela zbog korištenja pesticida" kako bi još jednom upozorili nesavjesne poljoprivrednike koji unatoč reguliranim propisima o načinu korištenja pesticida i dalje prskaju svoje kulture u vrijeme cvjetanja i na taj način ugrožavaju pčele, ali i druge korisnike pesticida, prije svih stručne službe za suzbijanje invazivnih vrsta komaraca metodom zamagljivanja štetnom za kukce oprašivače.

Oliver Novosel

Drugo predavanje pod nazivom „Problematika i izazovi u pčelarstvu danas“ će održati Oliver Novosel, pčelar iz Zagreba s dugogodišnjim iskustvom u stacionarnom i selećem pčelarstvu, član UO HAD-a, član UO županijskog saveza, član UO udruge za kreativni socijalni rad-voditelj urbano-edukativnog pčelinjaka u Zagrebu, dugogodišnji tajnik i aktivan član Pčelarske udruge Samobora i Svete Nedelje, suradnik u nizu stručnih projekata i istraživanja u pčelarskoj domeni, te mentor mnogim mladim pčelarima u svojoj županiji. Gospodin Novosel izlaže i promovira pčelarstvo i pčelinje proizvode na pčelarskim sajmovima u Samoboru, Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj, sam ili u tandemu s dr. sc. Gordanom Hegić, predsjednicom Hrvatskog apiterapijskog društva uz koju - osim pčelinjih proizvoda - nude apiterapijske i apikozmetičke pripravke. Pošto je Oliver pčelar širokih pogleda i jedan od istaknutih promotora pčelarstva u Zagrebačkoj županiji, ali i šire, svojim će se predavanjem osvrnut na pčelarsku probleme i izazove tijekom pčelarske sezone i dati svoje odgovore na pitanja: Kako povećati kvalitetu i količine pčelinjih proizvoda? Koji su najbitniji uvjeti za održavanje zdravlja i jačine pčelinjih zajednica? Održavamo li naše pčelinjake na najbolji način? Predavanje je zamišljeno kao panel-diskusija u koju se slobodno mogu uključiti i drugi pčelari sa svojim iskustvima i prijedlozima za bolje proizvodne rezultate na svom pčelinjaku, kao i za unaprjeđenje pčelarstva u svom kraju. Cilj organizatora predavanja je približiti navedene teme ne samo kolegama pčelarima, već i ostalom građanstvu, posebice vinogradarima, maslinarima i drugim poljoprivrednicima, kao i tvrtkama koje vrše dezinsekciju, savjetodavnim službama i poljoprivrednim inspekcijama kako bi svi zajedno iznašli najefikasnije načine kako pomoći pčelama da prežive u sve težim uvjetima za opstanak.