Matična mliječ

Matična mliječ

Matična mliječNastaje lučenjem pčela hraniteljica u posebnim žlijezdama a služi im slično kao i ljudima majčino mlijeko s time da se u njemu nalaze daleko veći broj hranjivih tvari, vitamina, minerala itd. Da bi shvatili o kakvom se proizvodu radi, radi usporedbe sa ljudima i ljudskim potomcima navodimo slijedeće:

1. Larva koju pčele hraniteljice hrane matičnom mliječi za nekoliko dana dobije na težini preko 200 puta, što znači kada bi takva hrana postojala kod ljudi, beba koja se rodi sa 4 kg za 3-4 dana bi imala težinu od “samo” 800 kg, zastrašujuće ali je istinito,

2. Matica ili kraljica pčela kako je zovu čitav život se hrani tom hranom (matičnom mliječi) i može da  živi 5-6 godina, pčele radilice i trutovi ljeti žive od 30 do 50 dana, preko zime do 6 mjeseci, nijedna duže ne živi od 6 mjeseci dok matica živi kako rekoh i do 6 godina, pčele se hrane samo medom i polenom a matica isključivo matičnom mliječi.

3. U periodi intenzivnog razvoja pčelinjeg društva matica polaže dnevno preko 2.000 jaja što prelazi njenu samu težinu dva puta, što još jednom govori o kakvom sastavu tog pčelinjeg dara se radi.

Skuplja se najviše u mjesecu svibnju, lipnju i srpnju, mora se što prije zamrznuti do -20 st. C, najbolje upotrebljavati svjež, pomješan sa medom u količini od 10-20 gr matične mliječi i 1 kg meda. Ne uzimati sa metalnom žlicom već isključivo drvenom ili plastičnom.

Karakterističnog je mirisa, kiselog pH i pomalo ljutog, specifičnog okusa. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih, energetskih, anorganskih i drugih sastojaka. Osnovu sastava mliječi čine voda, proteini, šećeri, lipidi, enzimi i mineralne soli. Najvažnije svojstvo matične mliječi unutar pčelinje zajednice jest usmjeravanje razvoja ličinke u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih nekoliko dana razvoja, mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana,  ličinke iz kojih će se razviti matica nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova smjesom meda i peluda. Međutim, niti danas nisu u potpunosti poznati svi biološki faktori koji usmjeravaju razvoj ličinki u matice ili u pčele radilice. Pouzdano se zna samo da je ova diferencijacija povezana s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ.

Matična mliječ najviše je cijenjen pčelinji proizvod. Danas se intenzivno istražuje pa su mnoge pretpostavke njezine učinkovitosti i znanstveno potvrđene. Osim što se rabi kao kozmetički i prehrambeno-dijetni dodatak, vjeruje se da na zdravlje ljudi ima sličan učinak kao med-sprječava starenje, ima hipoglikemički i protutumorski učinak. Matična mliječ se primjenjuje kao 50% otopina mliječi u alkoholu ili dodatak medu (od 1 do 3%). Primjenjuju se i kure u trajanju jednog do dva mjeseca kada se uzima čista matična mliječ u količini od 200 do 400 miligrama na dan za odraslu osobu, odnosno upola manje za djecu.

Maticnjaci na okvirima kod pčela

Matična mliječMatična mliječ se tradicionalno u orijentalnim kulturama cijeni i koristi za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv  impotencije i frigidnosti. Mliječ posjeduje antibiotska, antigljivična i antivirusna svojstva. U organizmu povećava otpornost na virusne infekcije. Stoljećima se u istočnoazijskim zemljama koristi za poboljšanje psihomotoričkih i mentalnih funkcija, jer djeluje na živčani sustav koji upravlja nesvjesnim aktivnostima u organizmu (vegetativni sustav) tako da uravnotežava neurovegetativni sustav. Dokazano je da ubrzava metabolizam moždanih stanica, povećavajući unos glukoze u mozak. Povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor, što je posebno značajno i korisno kod sportaša, ne samo radi veće psihofizičke izdržljivosti, već i bržeg oporavka. Matična mliječ sprječava nastajanje krvnih ugrušaka (tromboza), potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zacijeljivanje rana. Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja. Klinička iskustva pokazala su da pomaže kod djece koja zaostaju u psihomotoričkom i mentalnom razvoju zbog poremećaja u ishrani, preležanih infekcija s oštećenjima dišnog sustava ili crijevnih upala. Uočen je i pozitivan učinak kod uklanjanja astme i općenito poboljšanja plućnih funkcija, uklanjanja tegoba pri menstruacijskim bolovima, smanjenja boli kod artritisa te povećanja pokretljivosti zglobova. Kod pacijenata s bolestima živčanog sustava karakterističnim za staračku dob, nakon uzimanja matične mliječi došlo je do znatnog poboljšanja, a kod manjeg broja i potpunog nestanka simptoma. Blagotvorno djelovanje matične mliječi objašnjava se prisustvom vitamina, naročito pantotenske kiseline, a također i prisutnošću hormonalnih supstancija.

 

Matična mliječ izvađena u staklenu flašicu

Matična mliječ

Svi pčelari koji su nabavili šećer prema programu potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala trebaju podnijeti zahtjev i prateću dokumentaciju  Ministarstvu poljoprivrede -  isključivo preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Ilica 101, 10 000 Zagreb, do 15. listopada 2021. godine. U prilogu je Pravilnik kojeg možete skinuti OVDJE:  Pravilnik o provedbi Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala te obrazac kojeg možete skinuti OVDJE Obrazac-secer

NN 100/2021 (15.9.2021.), Pravilnik o provedbi Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 1802 Na temelju članka 39. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21) ministrica poljoprivrede donosi PRAVILNIK O PROVEDBI PROGRAMA POTPORE PČELARIMA ZBOG GUBITKA MEDONOSNOG POTENCIJALA Predmet Pravilnika Članak 1. Ovim se Pravilnikom propisuje provedba Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala (u daljnjem tekstu: Program) donesenog Odlukom Vlade Republike Hrvatske, klasa: 022-03/21-04/282, urbroj: 50301-05/31- 21-2 od 29. srpnja 2021. godine. Dodjela potpore Članak 2. Potpora iz Programa dodjeljuje se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. prosinca 2013.) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 51I, 22. 2. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1408/2013). Pojmovnik Članak 3. Pojmovi korišteni u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje: a) potpora je potpora male vrijednosti namijenjena pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala kojom se sunancira trošak šećera kupljenog za prihranu pčela u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. godine b) korisnici potpore su pčelari, u smislu članka 24. stavka 1. Zakona o uzgoju domaćih životinja (»Narodne novine«, broj 115/18 i 52/21), koji su upisani u Jedinstveni registar domaćih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) i imaju prijavljen i ažuriran broj košnica u Evidenciji pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu te su upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i koji su ostvarili pravo na potporu iz Programa i ovoga Pravilnika c) podnositelj zahtjeva je svaka zička ili pravna osoba koja podnosi zahtjev u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i Programa d) pčelinja zajednica je skupina pčela (matica, radilice i trutovi) nastanjena na saću u košnici e) Evidencija pčelara i pčelinjaka (u daljnjem tekstu: Evidencija) je baza podataka koja obuhvaća popis pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj i sastavni je dio JRDŽ-a f) Registar zajedničke organizacije tržišta (u daljnjem tekstu: ZOT Registar) je evidencija svih korisnika mjera tržišne potpore koju vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) u skladu s člankom 41. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21) g) dvostuko nanciranje podrazumijeva radnje kojima se dovodi do primanja potpore iz mjera Programa za troškove za koje je već zatraženo ili će biti zatraženo i/ili ostvareno pravo na potporu iz drugog izvora. Iznos potpore Članak 4. (1) Iznos potpore iz Programa određuje se proporcionalnom raspodjelom nancijskih sredstava iz Programa. (2) Iznos potpore po korisniku izračunava se na temelju broja pčelinjih zajednica u stacionarnim i/ili selećim pčelinjacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu i iznosa stvarnog troška kupljenog šećera bez PDV-a, a najviše do iznosa od 20,00 kuna po pčelinoj zajednici. (3) Ako je korisnik priloženim računima opravdao manji iznos po pčelinjoj zajednici od iznosa iz stavka 2. ovog članka, pripada mu potpora po opravdanom manjem iznosu. Uvjeti prihvatljivosti korisnika Članak 5. Prihvatljivi korisnici su korisnici iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika. Podnošenje zahtjeva Članak 6. (1) Zahtjev za potporu (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se na obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. (2) Uz Zahtjev je obvezno priložiti jasno čitljivu presliku pravovaljanog originala plaćenih računa za kupljeni šećer za prihranu pčelinjih zajednica izdanih u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. godine. (3) U slučaju plaćanja transakcijskim računom uz Zahtjev se prilaže i jasno čitljiva preslika dokaza o plaćenom računu, na kojem je naznačeno ime i prezime pčelara, a u slučaju plaćanja internetskim bankarstvom potvrda banke o izvršenoj transakciji. (4) Na računu iz stavka 2. ovoga članka, mora biti naznačeno ime, prezime i OIB pčelara. (5) Potpisani Zahtjev i prateća dokumentacija dostavljaju se Ministarstvu poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) isključivo preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Ilica 101, 10 000 Zagreb, do 15. listopada 2021. godine. (6) Zahtjev podnesen nakon isteka roka navedenog u stavku 5. ovoga članka smatrat će se nepravovremeno podnesenim i neće se razmatrati. (7) Obrazac Zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka objavljuju Ministarstvo i Agencija za plaćanja na svojim službenim mrežnim stranicama (www.poljoprivreda.gov.hr i www.apprrr.hr). Administrativna kontrola Članak 7. (1) Ministarstvo provodi administrativnu kontrolu Zahtjeva i prateće dokumentacije. (2) Ministarstvo na temelju uvjeta prihvatljivosti za ostvarivanje prava na potporu navedenih u Programu i ovome Pravilniku dostavlja Agenciji za plaćanja popis prihvatljivih korisnika i popis neprihvatljivih podnositelja zahtjeva s pripadajućim podacima potrebnim za dodjelu i isplatu potpore. (3) Ukoliko se tijekom administrativne kontrole utvrdi da je Zahtjev s pratećom dokumentacijom nepotpun, podnositelj zahtjeva će biti isključen iz ostvarivanja prava na potporu iz Programa. Dodjela i isplata potpore Članak 8. (1) Na temelju popisa iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika Agencija za plaćanja donosi: – Odluku o odobrenju isplate podnositeljima zahtjeva koji su udovoljili uvjetima za dodjelu potpore iz Programa i ovoga Pravilnika, koja sadrži i obavijest da mu je dodijeljena potpora male vrijednosti u skladu sa člankom 6. Uredbe Komisije (EZ) br. 1408/2013 ili – Odluku o neudovoljavanju uvjetima za ostvarivanje potpore iz Programa i ovoga Pravilnika podnositeljima koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima. (2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka podnositeljima zahtjeva Agencija za plaćanja dostavlja pisanim putem preporučenom pošiljkom s povratnicom. (3) Agencija za plaćanja na temelju popisa prihvatljivih korisnika iz članka 7. stavak 2. upisuje korisnike u ZOT Registar i isplaćuje novčana sredstva na žiro-račune korisnika. Žalbe Članak 9. (1) Na odluke iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika može se podnijeti žalba Ministarstvu poljoprivrede u skladu s člankom 15. stavkom 5. Zakona o poljoprivredi u roku od 15 dana od dana dostave odluke. (2) Žalba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se putem Agencije za plaćanja isključivo pisanim putem neposredno ili preporučenom pošiljkom s povratnicom u jednom primjerku. Povrat potpore Članak 10. (1) U slučaju neopravdanih plaćanja, korisnik potpore će vratiti iznos koji mu je Agencija za plaćanja odredila odlukom o povratu sredstava iz članka 144. Zakona o poljoprivredi. (2) Povrat sredstava i poravnanje povrata sredstava izvršit će se u skladu s člancima 144., 145. i 146. Zakona o poljoprivredi. Zaštita osobnih podataka Članak 11. Sa svim osobnim podacima prikupljenim na temelju odredbi ovoga Pravilnika postupat će se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4. 5. 2016.). Stupanje na snagu Članak 12. Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 320-09/21-01/11 Urbroj: 525-14/0856-21-14 Zagreb, 8. rujna 2021. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, v. r. OBRAZAC ZAHTJEVA ZA POTPORU ZBOG GUBITKA MEDONOSNOG POTENCIJALA Popunjava podnositelj zahtjeva (PČELAR): Zahtjevu prilažem: – jasno čitljivu presliku pravovaljanih originala plaćenih računa za kupljeni šećer za prihranu pčelinjih zajednica izdanih u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. godine. – u slučaju plaćanja transakcijskim računom, prilažem i jasno čitljive preslike dokaza o plaćenim računima, na kojima je naznačeno moje ime i prezime – u slučaju plaćanja internetskim bankarstvom prilažem i potvrdu banke o izvršenoj transakciji IZJAVA Svojim potpisom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potvrđujem da: – su podaci navedeni na Zahtjevu istiniti, – sam upoznat s odredbama Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala, – sam upoznat s odredbama Pravilnika, – je na originalima računa naznačeno moje ime, prezime i OIB – ću čuvati presliku zahtjeva i dokaznu dokumentaciju 5 godina od dana podnošenja zahtjeva, – nisam po priloženim računima ostvario potporu iz drugih izvora nanciranja. Datum: Pečat/Potpis: Obrazac Zahtjeva u tiskanom obliku pošaljite na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, Ilica 101, 10 000 Zagreb, s naznakom – pomoć za sektor pčelarstva. Svi osobni podaci prikupljeni temeljem ovog Zahtjeva prikupljaju se i obrađuju u svrhu obrade Zahtjeva korisnika i informiranja javnosti, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih i drugih podataka, posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4. 5. 2016.).