Matična mliječ

Matična mliječ

Matična mliječNastaje lučenjem pčela hraniteljica u posebnim žlijezdama a služi im slično kao i ljudima majčino mlijeko s time da se u njemu nalaze daleko veći broj hranjivih tvari, vitamina, minerala itd. Da bi shvatili o kakvom se proizvodu radi, radi usporedbe sa ljudima i ljudskim potomcima navodimo slijedeće:

1. Larva koju pčele hraniteljice hrane matičnom mliječi za nekoliko dana dobije na težini preko 200 puta, što znači kada bi takva hrana postojala kod ljudi, beba koja se rodi sa 4 kg za 3-4 dana bi imala težinu od “samo” 800 kg, zastrašujuće ali je istinito,

2. Matica ili kraljica pčela kako je zovu čitav život se hrani tom hranom (matičnom mliječi) i može da  živi 5-6 godina, pčele radilice i trutovi ljeti žive od 30 do 50 dana, preko zime do 6 mjeseci, nijedna duže ne živi od 6 mjeseci dok matica živi kako rekoh i do 6 godina, pčele se hrane samo medom i polenom a matica isključivo matičnom mliječi.

3. U periodi intenzivnog razvoja pčelinjeg društva matica polaže dnevno preko 2.000 jaja što prelazi njenu samu težinu dva puta, što još jednom govori o kakvom sastavu tog pčelinjeg dara se radi.

Skuplja se najviše u mjesecu svibnju, lipnju i srpnju, mora se što prije zamrznuti do -20 st. C, najbolje upotrebljavati svjež, pomješan sa medom u količini od 10-20 gr matične mliječi i 1 kg meda. Ne uzimati sa metalnom žlicom već isključivo drvenom ili plastičnom.

Karakterističnog je mirisa, kiselog pH i pomalo ljutog, specifičnog okusa. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih, energetskih, anorganskih i drugih sastojaka. Osnovu sastava mliječi čine voda, proteini, šećeri, lipidi, enzimi i mineralne soli. Najvažnije svojstvo matične mliječi unutar pčelinje zajednice jest usmjeravanje razvoja ličinke u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih nekoliko dana razvoja, mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana,  ličinke iz kojih će se razviti matica nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova smjesom meda i peluda. Međutim, niti danas nisu u potpunosti poznati svi biološki faktori koji usmjeravaju razvoj ličinki u matice ili u pčele radilice. Pouzdano se zna samo da je ova diferencijacija povezana s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ.

Matična mliječ najviše je cijenjen pčelinji proizvod. Danas se intenzivno istražuje pa su mnoge pretpostavke njezine učinkovitosti i znanstveno potvrđene. Osim što se rabi kao kozmetički i prehrambeno-dijetni dodatak, vjeruje se da na zdravlje ljudi ima sličan učinak kao med-sprječava starenje, ima hipoglikemički i protutumorski učinak. Matična mliječ se primjenjuje kao 50% otopina mliječi u alkoholu ili dodatak medu (od 1 do 3%). Primjenjuju se i kure u trajanju jednog do dva mjeseca kada se uzima čista matična mliječ u količini od 200 do 400 miligrama na dan za odraslu osobu, odnosno upola manje za djecu.

Maticnjaci na okvirima kod pčela

Matična mliječMatična mliječ se tradicionalno u orijentalnim kulturama cijeni i koristi za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv  impotencije i frigidnosti. Mliječ posjeduje antibiotska, antigljivična i antivirusna svojstva. U organizmu povećava otpornost na virusne infekcije. Stoljećima se u istočnoazijskim zemljama koristi za poboljšanje psihomotoričkih i mentalnih funkcija, jer djeluje na živčani sustav koji upravlja nesvjesnim aktivnostima u organizmu (vegetativni sustav) tako da uravnotežava neurovegetativni sustav. Dokazano je da ubrzava metabolizam moždanih stanica, povećavajući unos glukoze u mozak. Povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor, što je posebno značajno i korisno kod sportaša, ne samo radi veće psihofizičke izdržljivosti, već i bržeg oporavka. Matična mliječ sprječava nastajanje krvnih ugrušaka (tromboza), potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zacijeljivanje rana. Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja. Klinička iskustva pokazala su da pomaže kod djece koja zaostaju u psihomotoričkom i mentalnom razvoju zbog poremećaja u ishrani, preležanih infekcija s oštećenjima dišnog sustava ili crijevnih upala. Uočen je i pozitivan učinak kod uklanjanja astme i općenito poboljšanja plućnih funkcija, uklanjanja tegoba pri menstruacijskim bolovima, smanjenja boli kod artritisa te povećanja pokretljivosti zglobova. Kod pacijenata s bolestima živčanog sustava karakterističnim za staračku dob, nakon uzimanja matične mliječi došlo je do znatnog poboljšanja, a kod manjeg broja i potpunog nestanka simptoma. Blagotvorno djelovanje matične mliječi objašnjava se prisustvom vitamina, naročito pantotenske kiseline, a također i prisutnošću hormonalnih supstancija.

 

Matična mliječ izvađena u staklenu flašicu

Matična mliječ

        Iako je epidemiološka situacija već početkom jeseni u čitavoj zemlji, pa tako i u Istri postala zabrinjavajuća i organizatori šestih po redu Dana meda Labinštine, do posljednjeg dana nisu mogli znati hoće li se manifestacija održati u očekivanom terminu i opsegu ili će sve završiti kao 2020. godine, kada je iz istih razloga izostala svečanost obilježavanja jubilarne obljetnice osnivanja udruge, labinski pčelari i njihovi partneri ipak nisu klonuli duhom, kao ni u ožujku kada je u Labinu u organizaciji PU  Labin u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom i Gradom Labinom, a uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Zahvaljujući njihovom entuzijazmu, upornosti i zajedništvu 19. – 20. studenog 2021. godine ipak je održana najslađa jesenska priredba istočne Istre.     U petak, 19. studenog, Gradski pčelinjak koji su prije dvije godine podigli i od tada održavaju članovi UP Labin, posjetili su učenici OŠ "Vitomir Širola Pajo" iz Nedešćine i PŠ Martinski, te OŠ Vladimira Nazora iz Potpićna. Na pitanja što rade radilice, a što matica, jesu li trutovi stvarno lijeni kako se priča i kako to da se svi u košnici tako dobro slažu, najmlađoj publici su odgovarali dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Darko Martinović i Cvetko Gortan ispred PU Labin, te voditeljice dječjih radionica i odgojiteljice. Isti se dan u manifestaciju uključila i Gradska knjižnica Labin u čijem je prostoru bila postavljena retrospektivna izložba dječjih radova o pčelama, pčelarima i medu 2015. – 2020. U restoranima Dorina i Velo Kafe, hotelu Peteani i konobi Dišpet nudio se poseban medeni meni, a sladokusci koji ne stignu tamo u Dane meda ove će specijalitete u istim lokalima moći isprobati do kraja studenog. Naredni je dan Gradski pčelinjak bio domaćin mališanima iz dječjih vrtića "Kockica" iz Kršana, "Lišnjak" iz Pićna i "Snjeguljica" iz Rijeke.     Središnji program manifestacije se odvijao u subotu, 20. studenog u šatoru ispred Osnovne škole Matije Vlačića u Labinu. Činjenice da su svi sudionici morali imati važeće Covid potvrde, da se na ulazu kontrolirala tjelesna temperatura i broj posjetitelja bio ograničen, u želji da kušaju i kupe najbolji med iz svog kraja, nisu omele građane iz Labina i drugih dijelova Istre koji cijene pčelarstvo i domaće pčelare, svjesni da se u toj maloj teglici meda krije puno zdravlja i energije neophodne za svakodnevne izazove i imunitet toliko potreban u doba epidemije.     Šeste po redu Dane meda Labinštine nakon kratkog, ali slatkog glazbenog uvoda harmonikaškog dueta iz labinske Umjetničke škole  Matka Brajše, u 10 sati je otvorio gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić koji je i ovom prigodom pohvalio kontinuirano zalaganje i rad aktivista PU Labin, te obećao potporu organizatorima i u svim narednim projektima. U ime organizatora sve prisutne je pozdravio Darko Martinović, predsjednik PU Labin, naglasivši kako su važni i ljudi i proizvodi, ali još su važnije pčele i njihov opstanak, jer bez njih ne bi bilo ni nas. U ime organizatora pčelarskog tečaja POU Labin, PU Labin i HAD-a „Glavne bolesti medonosne pčele - kako spriječiti, prepoznati i liječiti“ održanog u rujnu ove godine, tridesetorici polaznika su u 12 sati podijeljene diplome. Svima njima je na uspjehu čestitao Darko Martinović, napomenuvši kako je njihov odaziv dokaz koliko se vrednuje ova profesija među mladim naraštajima i jamstvo da do stagnacije i degradacije pčelarstva u ovom dijelu Istre neće doći dokle god bude volje i sloge kao i podrške od strane  gradskih i županijskih institucija.   Najvažniji događaj manifestacije - dodjela diploma za najbolje ocjenjene medove 6. ocjenjivanja kvalitetnog meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ kao i priznanja za sudjelovanje te posebna nagrada za ukupnog pobjednika održana je u 15 sati. Uvodni govor održala je dr. sc. Gordana Hegić, a plakete i zahvalnice pčelarima je podijelio Ezio Pincan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije koji je u svom govoru istaknuo značaj pčelarstva u pravcu produktivnosti i povezivanja s turističkim sektorom, zapošljavanja mladih ljudi koji žele ostati na svojoj rodnoj grudi i pohvalio aktiviste PU Labin koji se uz rast broja pčelara i pčelinjih zajednica na Labinštini, trude i educirati građanstvo, posebice one najmlađe u svim aspektima konzumacije i korištenja pčelinjih proizvoda.     Javni natječaj za 6. ocjenjivanje kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim apiterapijskim društvom i pčelarskim društvima iz Idrije, Škofje Loke i Cerkna objavljen je sredinom listopada, a stručnu komisiju su činili Cvetko Gortan, Roberta Mijaton i Lorena Šumberac. Fizikalno-kemijsku analizu i melisopalinološku analizu (pelud, voda, elektroprovodljivost) na temelju Pravilnika ocjenjivanja kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ izvršio je ovlašteni laboratorij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na čelu sa prof. dr. sc. Draganom Bubalom.     Činjenica je da je iza labinskih pčelara, kao i svih drugih u široj regiji, još jedna loša sezona koja se negativno odrazila na kvantitetu proizvodnje, pa posljedično i na broj pristiglih uzoraka meda (podsjetimo da ih je 2017. godine na prvim Danima meda Labinštine bilo čak 80!), srećom se nije odrazila na kvalitetu, pa smo imali prigodu kušati najbolje od najboljih medova iz ovog dijela Istre, Primorsko-goranske županije i Slovenije. Na 6. ocjenjivanje u kvaliteti meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ stigao je trideset i jedan uzorak meda, od kojih je 12 osvojilo zlatnu, 17 srebrnu, a 2 brončanu medalju.     Ukupan pobjednik na ovogodišnjem natjecanju je OPG Pčelarstvo Fajdetić iz Ozlja kojem je za kaduljin med ocjenjivačka komisija dodijelila 19,70 bodova te mu je pripala zlatna plaketa. Za nijansu slabiji rezultat imao je kaduljin med OPG- a Mladen Dragoslavić sa Cresa (19,65) i med od lipe Marijana Lapanje iz Cerkna (19,57). Osim njih zlatna odličja su osvojili: Viktor Gatej (Cerkno), OPG Robert Kos (Matulji), Lavoslav Knežević (Opatija), Vlado Hrvatin (Bartići), Danijel Kancijanić (Rijeka), Danilo i Ivan Čargonja (Čavle), Darko Martinović (Labin) i Teodor Likar (Cerkno). Srebrna priznanja za kvalitetu meda su dobili: Mauro Škopac, Ivan Pifar, PD Škofja Loka, Branko Franković, Vili Rožman, OPG Pčelarstvo Fajdetić, Viktor Gatej, Darko Martinović, Patrik Blašković, Klaudio Peteani, Igor Batelić, Cvetko Gortan, OPG Robert Kos, Marijan Novak, dok su Marijan Lapanja i OPG Pčelarstvo Burić osvojili broncu. Sav pristigli med po završetku natjecanja će se pokloniti u humanitarne svrhe.      U vrijeme trajanja manifestacije održano je i apiterapijsko savjetovalište dr. sc. Gordana Hegić, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, a istovremeno su posjetitelji u holu mogli degustirati sve uzorke medova pristiglih na natjecanje. Manifestaciju su kao i prethodnih godina u medijima i na društvenim mrežama popratili Turistička zajednica Grada Labina i Radio Labin, „Glas Istre“, „Hrvatska pčela“ i portal „Pčelina školica“.     Na kraju 6. Dana meda Labinštine predsjednik organizacijskog odbora Darko Martinović još se jednom zahvalio na potpori lokalnoj zajednici, Gradu Labinu i općinama Labinštine, aktivistima LAG-a Istočna Istra kao i slovenskim kolegama, koji zbog epidemioloških razloga nažalost nisu mogli prisustvovati manifestaciji, najavivši nove akcije i projekte Udruge i njihovih partnera s ciljem da labinski pčelari i dalje napreduju u zadanom pravcu.     Podsjetimo da je PU „Labin“ osnovana 13. travnja 1980. godine, a danas na području Grada Labina, te općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja  pčelarstvom bavi preko 100 pčelara s oko 3.800 pčelinjih zajednica. Uz uobičajene edukativne i humanitarne aktivnosti, Udruga je prije par godina pokrenula i međunarodni projekt MED-O-VITA u sklopu kojeg je otvoren prvi edukativni gradski pčelinjak u Istri i održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Na čelu Udruge već dva mandata je Darko Martinović. Još jednom od srca čestitamo kolegama na dosadašnjim aktivnostima i želimo puno uspjeha u svim budućim projektima! U ime PU Labin: Damir Gregurić