Matična mliječ

Matična mliječ

Matična mliječNastaje lučenjem pčela hraniteljica u posebnim žlijezdama a služi im slično kao i ljudima majčino mlijeko s time da se u njemu nalaze daleko veći broj hranjivih tvari, vitamina, minerala itd. Da bi shvatili o kakvom se proizvodu radi, radi usporedbe sa ljudima i ljudskim potomcima navodimo slijedeće:

1. Larva koju pčele hraniteljice hrane matičnom mliječi za nekoliko dana dobije na težini preko 200 puta, što znači kada bi takva hrana postojala kod ljudi, beba koja se rodi sa 4 kg za 3-4 dana bi imala težinu od “samo” 800 kg, zastrašujuće ali je istinito,

2. Matica ili kraljica pčela kako je zovu čitav život se hrani tom hranom (matičnom mliječi) i može da  živi 5-6 godina, pčele radilice i trutovi ljeti žive od 30 do 50 dana, preko zime do 6 mjeseci, nijedna duže ne živi od 6 mjeseci dok matica živi kako rekoh i do 6 godina, pčele se hrane samo medom i polenom a matica isključivo matičnom mliječi.

3. U periodi intenzivnog razvoja pčelinjeg društva matica polaže dnevno preko 2.000 jaja što prelazi njenu samu težinu dva puta, što još jednom govori o kakvom sastavu tog pčelinjeg dara se radi.

Skuplja se najviše u mjesecu svibnju, lipnju i srpnju, mora se što prije zamrznuti do -20 st. C, najbolje upotrebljavati svjež, pomješan sa medom u količini od 10-20 gr matične mliječi i 1 kg meda. Ne uzimati sa metalnom žlicom već isključivo drvenom ili plastičnom.

Karakterističnog je mirisa, kiselog pH i pomalo ljutog, specifičnog okusa. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih, energetskih, anorganskih i drugih sastojaka. Osnovu sastava mliječi čine voda, proteini, šećeri, lipidi, enzimi i mineralne soli. Najvažnije svojstvo matične mliječi unutar pčelinje zajednice jest usmjeravanje razvoja ličinke u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih nekoliko dana razvoja, mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana,  ličinke iz kojih će se razviti matica nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova smjesom meda i peluda. Međutim, niti danas nisu u potpunosti poznati svi biološki faktori koji usmjeravaju razvoj ličinki u matice ili u pčele radilice. Pouzdano se zna samo da je ova diferencijacija povezana s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ.

Matična mliječ najviše je cijenjen pčelinji proizvod. Danas se intenzivno istražuje pa su mnoge pretpostavke njezine učinkovitosti i znanstveno potvrđene. Osim što se rabi kao kozmetički i prehrambeno-dijetni dodatak, vjeruje se da na zdravlje ljudi ima sličan učinak kao med-sprječava starenje, ima hipoglikemički i protutumorski učinak. Matična mliječ se primjenjuje kao 50% otopina mliječi u alkoholu ili dodatak medu (od 1 do 3%). Primjenjuju se i kure u trajanju jednog do dva mjeseca kada se uzima čista matična mliječ u količini od 200 do 400 miligrama na dan za odraslu osobu, odnosno upola manje za djecu.

Maticnjaci na okvirima kod pčela

Matična mliječMatična mliječ se tradicionalno u orijentalnim kulturama cijeni i koristi za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv  impotencije i frigidnosti. Mliječ posjeduje antibiotska, antigljivična i antivirusna svojstva. U organizmu povećava otpornost na virusne infekcije. Stoljećima se u istočnoazijskim zemljama koristi za poboljšanje psihomotoričkih i mentalnih funkcija, jer djeluje na živčani sustav koji upravlja nesvjesnim aktivnostima u organizmu (vegetativni sustav) tako da uravnotežava neurovegetativni sustav. Dokazano je da ubrzava metabolizam moždanih stanica, povećavajući unos glukoze u mozak. Povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor, što je posebno značajno i korisno kod sportaša, ne samo radi veće psihofizičke izdržljivosti, već i bržeg oporavka. Matična mliječ sprječava nastajanje krvnih ugrušaka (tromboza), potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zacijeljivanje rana. Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja. Klinička iskustva pokazala su da pomaže kod djece koja zaostaju u psihomotoričkom i mentalnom razvoju zbog poremećaja u ishrani, preležanih infekcija s oštećenjima dišnog sustava ili crijevnih upala. Uočen je i pozitivan učinak kod uklanjanja astme i općenito poboljšanja plućnih funkcija, uklanjanja tegoba pri menstruacijskim bolovima, smanjenja boli kod artritisa te povećanja pokretljivosti zglobova. Kod pacijenata s bolestima živčanog sustava karakterističnim za staračku dob, nakon uzimanja matične mliječi došlo je do znatnog poboljšanja, a kod manjeg broja i potpunog nestanka simptoma. Blagotvorno djelovanje matične mliječi objašnjava se prisustvom vitamina, naročito pantotenske kiseline, a također i prisutnošću hormonalnih supstancija.

 

Matična mliječ izvađena u staklenu flašicu

Matična mliječ

    Rojenje je prirodna pojava dijeljenja pčelinje zajednice na vrhuncu njena razvoja: dio pčela ostaje u košnici s mladom maticom, a dio napušta košnicu sa starom maticom u potrazi za novim domom. Rojevno stanje kreće s proljećem, ali uz povoljne vremenske i pašne prilike može trajati i dulje. Ukoliko njihov nagon za rojenjem pčelar ne prepozna ili zakasni s intervencijom, za lijepog vremena oko podneva prvo će izletjeti 15 – 25 tisuća radilica i par stotina trutova, a za njima i stara matica, da bi se privremeno sakupili na obližnjem stablu ili drugdje, sve dok izvidnice ne pronađu mjesto za novi stan. Nerijetko se rojevi zadržavaju nekoliko sati do par dana i na drugim mjestima kao što su potkrovlja, dimnjaci, prozorska okna, a u urbanim sredinama i ograde, semafori, čak i prometna vozila. Pčele u roju su teške jer su se nasisale medom, i nisu sklone napadati, no građani nenavikli na ovakve pojave u strahu od uboda znaju dići paniku i pozivaju hitnu pomoć, policiju i vatrogasce da interveniraju. Mediji gladni senzacija objavljuju zastrašujuće priče o „crnim oblacima nad gradom“ koje samo po naslovima već asociraju na horror filmove, a društvene mreže dodaju „ulje na vatru“ prikazujući snimke od kojih se „ledi krv u žilama“.  Ipak činjenica je da nakon par dana rojevi potroše zalihe hrane i postaju razdražljivije, a time i opasnije.     Po šupljim stablima, dimnjacima koji nisu u upotrebi i sličnim zapuštenim mjestima, samo u užem centru grada Zagreba bez ikakvog nadzora živi oko 500 pčelinjih zajednica. O njihovom sigurnom uklanjanju i zbrinjavanju u našoj se metropoli nekad brinulo pčelarsko dežurstvo „SOS roj pčela“ koje je pokrenula još prije 17 godina udruga „Pčelarstvo online“, a od nedavno ista udruga zajedno s HUP „Pčelinjak“ uz potporu Ministarstva poljoprivrede i suradnju s trgovačkim lancem Konzum, pokrenuli prvi koordinirani Nacionalni projekt pod nazivom „HRVATSKA PČELARSKA SLUŽBA – 112 (SOS ZA PČELE)“ (više o tome na: http://www.hps-112.com.hr ). Cilj ovog projekta nije isključivo zbrinjavanje rojeva pčela, već okupljanje pčelarskih udruga, građana, pčelara, uzgajivača matica, istraživača, vladinih agencija, poljoprivrednika i sve ostalih zainteresiranih za zdravlje pčela i njihov opstanak u sredini u kojoj žive. Svi u HPS-112 su volonteri i sve intervencije odrađuju bez ikakve naknade, a svojim sugrađanima stoje na raspolaganju i po pitanju savjeta i pomoći u vezi osa i stršljena, te urbanog pčelarstva. U sez oni u Zagrebu i okolici znaju imati više od 300 intervencija. Najangažiraniji po tom pitanju je Dražen Jerman, predsjednik HUP „Pčelinjak“, pčelar hobist i veliki entuzijast, koji za potrebe uklanjanja rojeva koristi i specijalni usisivač s prijenosnom kutijom koju potom vozi na pčelinjak gdje pčele seli u praznu košnicu, njihov novi dom. Priča o usisivaču za pčele počinje prije tri godine kad je Jako Stipić, aktivist zagrebačkog tima za spašavanje i zbrinjavanje pčela HPS-112, profesionalni pčelar i inovator prvi put predstavio svoju inovaciju. Nakon toga je u sklopu izuzetno vrijednog projekta trgovačkog lanca Konzum s ciljem osvješćivanja javnosti o ulozi pčela u ekosustavu i načinima njihovog očuvanja prikupljeno 360.000 kuna za financiranje službenih ureda, timova ljudi, zaštitne odjeće i radne opreme za sigurno uklanjanje rojeva pčela s gradskih površina u županijama širom Hrvatske.      U subotu, 20. veljače 2021. godine na farmi OPG-a Kovač u selu Radoši kod Poreča, Udruga pčelara „Nektar“ iz Poreča ugostila je kolege - partnere iz HPS-112: gospodina Dražena Jermana, voditelja službe za Zagreb i okolicu i gospodina Luku Ivanov-Kostanjevečki, tajnika HUP Pčelinjak i koordinatora pčelarske službe u Zagrebu koji su održali prezentaciju korištenja opreme za skidanje rojeva, popularno nazvanog usisivač za pčele. Prezentaciji je prisustvovalo dvadesetak predstavnika pčelarskih organizacija iz Istre, Primorsko-goranske i Šibensko-kninske županije te udruga HUSAM i „Biopčela“ iz Rijeke. Tijekom prezentacije svi su sudionici pridržavali važećih protuepidemoloških mjera, a domaćini su pripremili i zakusku kako bi događaj protekao u što boljem raspoloženju. Sama prezentacija se održavala u višenamjenskom zatvorenom prostoru OPG-a Kovač, no ono što pisca ovih redova uvijek iznova oduševljava je prekrasan vrt pun ljekovitog, mediteranskog i samoniklog medonosnog bilja koje obitelj Kovač koristi za proizvodnju niza dodataka prehrani za poboljšanje zdravlja.        Činjenica je da usisivač za pčele boljim poznavateljima i pratiteljima tehnoloških inovacija u pčelarskom sektoru nije novost: prvi je model pod nazivom «Bidoncino aspirasciami» prije čitava dva desetljeća patentirao talijanski pčelar i inovator Severino Bertini, a opis montaže i rada njegovog aparata opisan je na mrežnim stranicama UP «Pčelinjak» 2010. godine. Bertinijev model usisivača modificirao je 2013. godine Slavko Biuk, pčelar iz Umaga koristeći stari Philips Topomatic T-518 snage 1.000 W (220 V) te ga predstavio kolegama u Istri iste godine, te nešto kasnije i u časopisu „Hrvatska pčela“. Kako sam osobno bio prisutan njegovim intervencijama na području Bujštine, iz prve ruke znam da se radi o izvanredno praktičnom i za izradu jednostavnom pomagalu kod kojeg  - zahvaljujući prilagodbi materijala korištenog za izradu i jednostavnosti montažnih radova, nema razloga za varenje, lemljenje ili tokarenje kao u Bertinijevom modelu, postotak uginulih matica prilikom «seljenja» uz pomoć Slavkovog usisivača je zanemariv. Ovu fascinirajuću prednost imaju i dva prezentirana modela usisivača za pčele.       Proizvođač oba modela je japanska kompanija Makita, koja od 1915. godine proizvodi profesionalni ručni alati za metalnu, drvnu i građevinsku industriju, te alate za rad kod kuće, u vrtu i šumi. Leđni aku-usisavač model DVC261Z maksimalnog podtlaka 11 kPa i maksimalnog volumena zraka 2 m3/min pri radu na litij-ionske baterije stvara minimalnu buku i vibracije, a težak je 4,5 kg. Mali bežični usisavač model DCL181F kapaciteta 650 mL na baterijski pogon nazivnog napona DC 18 V težak je svega 1,5 kg (sa litij-ionskim baterijskim uloškom). Pčele se usisavaju u kutiju ručne izrade, a osim ove prikazane na prezentaciji, pripremaju se i drugi, novi modeli. U kutiji se nalazi Multibox, pčelarima poznat složivi prijenosnik rojeva pčela od plastične rešetke koji se u praksi pokazao izuzetno prikladnim za transport paketnih rojeva. Proizvođač Multibox kutija će proizvoditi i nove modele prihvatnih kutija, a komplet bi mogao biti zanimljiv i za izvoz kao praktično pomagalo pri čišćenju okvira od pčela prije vrcanja. Usisna cijev promjera 3,5 – 5 cm kroz koju  se usisavaju pčele treba biti gibljiva a s unutarnje strane ne smije biti rebrasta, već mora biti glatka. Velika prednost oba modela usisavača je njihov autonomni rad: tijekom kontinuirane uporabe s jednom baterijom mogu se usisati čak 4 roja, a dodatna je prednost mogućnost produžavanja usisne cijevi što siguran rad i na teže dostupnim mjestima. Pošto Multibox kutija sadrži i spremnik za tekuću hranu, pčele u njoj mogu ostati i nekoliko dana prije nego ih se pretrese u košnice, pa pčelar i ne mora žuriti na pčelinjak. Svi predstavnici pčelarskih udruga dobili su po jedan usisivač (leđni ili mali) sa dvije baterije BL1850B i aku-punjačem baterija DC18RC, te dva pčelarska kombinezona vinkovačke tvrtke Goodyear sa stiliziranim logom HPS-112.       Osim navedenih aktivnosti, HUP Pčelinjak se može pohvaliti i nizom drugih uspješnih projekata, među kojima ćemo ovom prilikom spomenuti Inkluzivnu pčelarsku školu za ekološko i konvencionalno pčelarstvo (u suradnji sa PU Propolis, Udrugom Ulište i UPIM) te sadnju medonosnog drveća (voćki i Gupčeve lipe) u suradnji s udrugom Pčelarstvo online i osnovnim školama na području svog djelovanja. Još jednom u ime svih prisutnih sudionika prezentacije zahvaljujem domaćinima na toplom prijemu, a kolegama iz Zagreba na odlično organiziranoj prezentaciji ovog praktičnog pčelarskog pomagala koje će sigurno naći svoje mjesto i van granica Hrvatske. HUP Pčelinjak i UP Nektar su potpisali sporazum o suradnji kroz koordinaciju HPS-112 u projektu o zbrinjavanju pčela, a nakon prezentacije je dogovoreno da će uskoro kreće izrada protokola o zbrinjavanju rojeva u Istarskoj županiji kojeg će provoditi svaka Udruga na području svog djelovanja. Sporazum o partnerstvu potpisan je i između HUP Pčelinjak udruge Biopčela. Na ovaj se način pokazuje da se samo sinergijom između strukovnih udruga, specijaliziranih službi i državnih institucija može postići ono što svi želimo, a to je: unaprjeđenje pčelarske struke, primjeren profesionalni i društveni status pčelara, te ono najvažnije - opstanak pčela u našem okruženju. TEKST: Damir Gregurić