Matična mliječ

Matična mliječ

Matična mliječNastaje lučenjem pčela hraniteljica u posebnim žlijezdama a služi im slično kao i ljudima majčino mlijeko s time da se u njemu nalaze daleko veći broj hranjivih tvari, vitamina, minerala itd. Da bi shvatili o kakvom se proizvodu radi, radi usporedbe sa ljudima i ljudskim potomcima navodimo slijedeće:

1. Larva koju pčele hraniteljice hrane matičnom mliječi za nekoliko dana dobije na težini preko 200 puta, što znači kada bi takva hrana postojala kod ljudi, beba koja se rodi sa 4 kg za 3-4 dana bi imala težinu od “samo” 800 kg, zastrašujuće ali je istinito,

2. Matica ili kraljica pčela kako je zovu čitav život se hrani tom hranom (matičnom mliječi) i može da  živi 5-6 godina, pčele radilice i trutovi ljeti žive od 30 do 50 dana, preko zime do 6 mjeseci, nijedna duže ne živi od 6 mjeseci dok matica živi kako rekoh i do 6 godina, pčele se hrane samo medom i polenom a matica isključivo matičnom mliječi.

3. U periodi intenzivnog razvoja pčelinjeg društva matica polaže dnevno preko 2.000 jaja što prelazi njenu samu težinu dva puta, što još jednom govori o kakvom sastavu tog pčelinjeg dara se radi.

Skuplja se najviše u mjesecu svibnju, lipnju i srpnju, mora se što prije zamrznuti do -20 st. C, najbolje upotrebljavati svjež, pomješan sa medom u količini od 10-20 gr matične mliječi i 1 kg meda. Ne uzimati sa metalnom žlicom već isključivo drvenom ili plastičnom.

Karakterističnog je mirisa, kiselog pH i pomalo ljutog, specifičnog okusa. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih, energetskih, anorganskih i drugih sastojaka. Osnovu sastava mliječi čine voda, proteini, šećeri, lipidi, enzimi i mineralne soli. Najvažnije svojstvo matične mliječi unutar pčelinje zajednice jest usmjeravanje razvoja ličinke u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih nekoliko dana razvoja, mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana,  ličinke iz kojih će se razviti matica nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova smjesom meda i peluda. Međutim, niti danas nisu u potpunosti poznati svi biološki faktori koji usmjeravaju razvoj ličinki u matice ili u pčele radilice. Pouzdano se zna samo da je ova diferencijacija povezana s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ.

Matična mliječ najviše je cijenjen pčelinji proizvod. Danas se intenzivno istražuje pa su mnoge pretpostavke njezine učinkovitosti i znanstveno potvrđene. Osim što se rabi kao kozmetički i prehrambeno-dijetni dodatak, vjeruje se da na zdravlje ljudi ima sličan učinak kao med-sprječava starenje, ima hipoglikemički i protutumorski učinak. Matična mliječ se primjenjuje kao 50% otopina mliječi u alkoholu ili dodatak medu (od 1 do 3%). Primjenjuju se i kure u trajanju jednog do dva mjeseca kada se uzima čista matična mliječ u količini od 200 do 400 miligrama na dan za odraslu osobu, odnosno upola manje za djecu.

Maticnjaci na okvirima kod pčela

Matična mliječMatična mliječ se tradicionalno u orijentalnim kulturama cijeni i koristi za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv  impotencije i frigidnosti. Mliječ posjeduje antibiotska, antigljivična i antivirusna svojstva. U organizmu povećava otpornost na virusne infekcije. Stoljećima se u istočnoazijskim zemljama koristi za poboljšanje psihomotoričkih i mentalnih funkcija, jer djeluje na živčani sustav koji upravlja nesvjesnim aktivnostima u organizmu (vegetativni sustav) tako da uravnotežava neurovegetativni sustav. Dokazano je da ubrzava metabolizam moždanih stanica, povećavajući unos glukoze u mozak. Povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor, što je posebno značajno i korisno kod sportaša, ne samo radi veće psihofizičke izdržljivosti, već i bržeg oporavka. Matična mliječ sprječava nastajanje krvnih ugrušaka (tromboza), potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zacijeljivanje rana. Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja. Klinička iskustva pokazala su da pomaže kod djece koja zaostaju u psihomotoričkom i mentalnom razvoju zbog poremećaja u ishrani, preležanih infekcija s oštećenjima dišnog sustava ili crijevnih upala. Uočen je i pozitivan učinak kod uklanjanja astme i općenito poboljšanja plućnih funkcija, uklanjanja tegoba pri menstruacijskim bolovima, smanjenja boli kod artritisa te povećanja pokretljivosti zglobova. Kod pacijenata s bolestima živčanog sustava karakterističnim za staračku dob, nakon uzimanja matične mliječi došlo je do znatnog poboljšanja, a kod manjeg broja i potpunog nestanka simptoma. Blagotvorno djelovanje matične mliječi objašnjava se prisustvom vitamina, naročito pantotenske kiseline, a također i prisutnošću hormonalnih supstancija.

 

Matična mliječ izvađena u staklenu flašicu

Matična mliječ

      Autora knjige koja je pred vama, gospodina Josipa Križa imao sam prigodu više puta slušati u formalnim i manje neformalnim prigodama i uvijek je na mene ostavljao isti dojam. Strastven je to čovjek pun ljubavi prema pčelama. Rođen da živi za svoje ideje i da svoje stavove brani iskreno, ponekad i preburno, ali uvijek potkrijepljeno spoznajama iz bogate pčelarske prakse koje nikad nije čuvao samo za sebe, već ih je prvog dana pčelarenja nesebično dijelio svojim kolegama. Nikad do kraja shvaćen i još uvijek nedovoljno priznat za trud i kontinuiran rad na unapređivanju pčelarstva u Hrvatskoj, Josip se u tim trenucima vraća svojim ljubimicama, jer: „Pčele ne donose pčelaru samo med, propolis i druge materijalne koristi, već duševni i fizički mir, pobuđuju tolerantnost koja rađa životno zadovoljstvo, sreću i radost pčelaru i njegovoj obitelji.“

Plemenita dužnost - pčelar    

 Iz svake rečenice njegovog novog djela „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ očita je njegova ogromna intelektualna i duševna energija, želja za znanjem, a isto toliko i ljubav prema pčelarima. Iako ih nastavlja kritizirati zbog loše pčelarske prakse, upozoravajući ih da su nepoznavanje biologije i fiziologije pčela, primjena nepravilne tehnologije, pretjerana samouvjerenost i egoizam i dalje česti uzroci slabosti zajednica, širenja bolesti i na kraju i njihova ugibanja. Nemojmo se igrati pčelara, već tu plemenitu dužnost obavimo kako treba!“ Zato ne treba čuditi da je Josip Križ na čelu pčelarskog društva „Lipa“ iz Zagreba od njenog osnutka i da se zajedno sa svojim kolegama može ponositi brojnim aktivnostima, inicijativama i projektima, kao i na istupima u medijima gdje populariziraju pčelarsku struku i čine sve kako bi unaprijedili pčelarstvo - ne samo na području djelovanja Udruge, već u čitavoj Hrvatskoj.

Uzgoj matica   

Knjiga „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ ima 120 stranica i gotovo isti broj pomno odabranih fotografija koje dopunjavaju edukaciju budućih uzgajivača matica pčela, kojima je prvenstveno namijenjeno ovo štivo. Sigurno je da ne može škoditi ni onima koji se uzgojem pčela i matica profesionalno bave - kako bi obnovili svoje znanje ili naučili nešto novo i potvrdili ono što već znaju. Autor često ponavlja rečenicu: „Pčelinja zajednica vrijedi onoliko koliko vrijedi njezina matica!“ što dovoljno govori o važnosti ove knjige. Iako već u predgovoru pomalo rezignirano kaže: „Danas je doba digitalizacije i internetizacije, ali pčele ne poznaju ljudski tehnološki napredak, već žive u zajednici koju čovjek do današnjeg dana nije i neće nikada do kraja istražiti.“  Upravo iz tog razloga Križ naglašava: „Zato svi oni koji se bave ovim plemenitim poslom moraju učiti od pčela i raditi samo ono što one žele i kako žele.“ A tko bolje razumije pčele od Josipa koji se njihovim proučavanjem bavi od rane mladosti, a uzgojem matica više od dva i pol desetljeća? Svatko tko se bavi pčelama iz ljubavi, a ne zbog profita, zna da pčelarstvo nije posao, već - poziv! Josip se tom pozivu odazvao još kao dječak uz svoju baku, a isti žar ga drži i danas i to ga je i navelo da napiše još jednu knjigu posvećenu kraljici pčela – matici.

  Kako zamijeniti maticu?

 U ovoj će knjizi svi pčelari, pogotovo početnici i amateri, naći odgovore na pitanja kao: Zašto uzgoj i odabiranje matica? Što je to starter, a što su oplodnjaci? Kako uzgojiti maticu za svoje potrebe? Što je to feromon praznog saća? Kako se matica pari s trutom prirodno, a kako se vrši umjetno osjemenjivanje? Koja je uloga trutova u pčelinjoj zajednici? Kada mijenjati maticu? Kako se pravilno vrši dodavanje i zamjena matice? Kako čuvati neoplođene, a kako oplođene matice? Osim toga autor skreće pozornost na najčešće greške pčelara u radu s maticama, ali i općenito u uzgoju pčela i proizvodnji meda. U pčelarskoj praksi danas postoji niz tehnika i tehnologija koje početnike zbunjuju, no kako naglašava i sam Josip: „Početnicima treba nesebična pomoć i ne treba im zamjerati na tome, već ih savjetovati i pokazati kako se treba ispravno raditi.“ No, zato je oštar prema pojedincima s dugogodišnjom (lošom) pčelarskom praksom, jer ih je gotovo nemoguće odviknuti od nekih posve pogrešnih metoda rada. „Ništa se ne smije raditi napamet!“ jer uzrok slabim proizvodnim rezultatima najčešće nije negdje vani, već u samom pčelaru, prvenstveno njegovom nepoznavanju biologije pčela i funkcioniranja pčelinje zajednice, odnosno tvrdoglavom nepoštivanju prirodnih zakona koji vladaju unutar košnice. 

Knjiga za svaku preporuku    

Možda Josip Križ ne može govoriti o molekularno-genetičkim teorijama jer za to nema formalnog obrazovanja, no nakon više od tri i pol desetljeća bavljenja uzgojem pčela ispunjenih proučavanjem, nizom pokusa i eksperimenata, on je usavršio tehničko-tehnološki i biotehnološki proces uzgoja matica od jajeta do izlaska matice iz matičnjaka do te mjere da njegova kompetencija ne samo nije upitna, već je itekako respektabilna. S druge strane, njegov je stil pisanja jednostavan i lako razumljiv svima kojima je namijenjen, što je dodatna vrijednost koju trebaju cijeniti i oni koji ga podržavaju i oni koji ga kritiziraju.     Knjigu „Uzgoj i odabiranje matica pčela“  toplo preporučujemo svima koji su tek ušli u pčelarstvo, kao i onim poduzetnijeg duha kojima će ova knjiga pomoći da rasplamsaju svoju inventivnost i kreativnost da učine korak naprijed i uzgojem pčelinjih matica se počnu baviti profesionalno. Osim autora, pohvalu zaslužuje i nakladnik (PD „Lipa“), lektor (Ivana Berg Divald), autori fotografija (Marko Križ, Milanko Barać, Krešimir Caba, Oliver Novosel, Darko Vukašinović, Orosman Burgueno), kao i sponzori (Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, Tamburaški sastav Gazde, te tvrtke Apivita iz Varaždina i Galamed iz Obrovca Sinjskog).