U “knjizi života” starih Indijanaca, pisano je da se duljina življenja produljuje ukoliko svakodnevna prehrana uključuje med i mlijeko. Stari su Grci pak smatrali da je med nektar bogova i da ih upravo on čini besmrtnima. Danas je med ponovno počeo zauzimati mjesto koje mu pripada u svakodnevnoj prehrani ljudi. 

Opis i podrijetlo meda

Med je prirodni proizvod kojeg medonosne pčele dobivaju preradom nektara i medljike u mednom mjehuru. Zapravo, pčele nektar s medonosnog bilja, medne rose (medljike), te s površine lišća i iglica četinara pretvaraju u med. Proizvode ga kao hranu za dugi zimski period na isti način već 100 milijuna godina.

Med posjeduje svojstva koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane. Ljekovitost meda ovisi o kvaliteti meda i o vrsti biljke iz koje je dobiven. Posjeduje jedinstvenu strukturu, a koristan je zbog svojih antimikrobnih i antioksidativnih svojstava.

Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, djetelina, vrijesak, akacija, mješavine cvijeća, eukaliptus, lavanda, majčina dušica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga različite od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju od godine do godine čak i na istoj lokaciji. Med nije jednoličan proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med, te ovisno o godišnjem dobu.

Dva su izvora slatkih sokova iz kojih pčele proizvode med: nektar i medljika (medna rosa).

Nektar je slatki sok koji izlučuje medonosno bilje iz posebnih žlijezda – nektarija. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izlučuju razne vrste lisnih uši. Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac.

Pčele sakupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u košnicu u svom mednom mjehuru. U mednom mjehuru pčele nektar se miješa s tvarima koje pčela luči iz svojih žlijezda. Time se saharoza iz nektara ili medljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pčele odlažu nektar u ćelije saća, ali samo do polovice ćelije kako bi suvišna voda iz nektara što prije isparila. Suvišak vode uklanja se višekratnim prenošenjem iz stanica saća, te prozračivanjem košnica.

Istovremeno se pod djelovanjem fermentacije povećava koncentracija šećera u nektaru, što kroz neko vrijeme dovodi do zgušnjavanja nektara i njegovog pretvaranja u med. Proizvodi od meda su: med u saću, tekući med, prirodno kristalizirani med, kremasti med.

Apikultura, tj. držanje pčela za proizvodnju meda, datira iz 2400 g. pr. Kr. Med se stoljećima smatrao svetom hranom zbog svojih izvanrednih slatkih svojstava i zbog toga što je bio rijedak. Koristio se u religiozne svrhe kod štovanja bogova, za balzamiranje preminulih, kao i u razne medicinske i kozmetičke svrhe. Dugo u povijesti upotrebljavao ga je isključivo bogati sloj društva jer je bio skup.

 Energetska i nutritivna vrijednost

Med je mješavina najmanje 180 različitih tvari, brojnih organskih kiselina (jabučna, limunska, mliječna, pa čak i mravlja kiselina), različitih vitamina, minerala, enzima, voska, polenovih zrnaca, eteričnih ulja.

Od ugljikohidrata u medu se nalazi 82% šećera, a od toga 41% fruktoze i 36% glukoze, dok ostatak čine saharoza, maltoza i dekstrin. Sadrži vodu (16-20%), flavonoide (34-61%), te druge organske tvari (organske kiseline, aminokiseline, proteine, više alkohole, inulin, hormone), enzime, razne derivate klorofila, mineralne tvari i vitamine (B1, B2, B3 ili pantotenska kiselina, B5, B6 ili H, B9), koje ga svrstavaju u jedinstvenu prirodnu i izuzetno ljekovitu namirnicu.

Med je izrazito bogat kromom, mineralom neophodnim u razgradnji ugljikohidrata, čime se smanjuju nepoželjni učinci uzimanja veće količine jednostavnih šećera i naglog porasta glukoze u krvi.

Udio pojedinih tvari ovisi o vrsti meda. Zbog odličnog sastava, med je kalorična i biološki vrijedna hrana za djecu i odrasle, lako probavljiva namirnica i prirodni izvor životne snage. Kapljica meda sadrži više od sto različitih, a za organizam važnih supstancija. Po sadržaju fermenata, med je među najvažnijim prehrambenim proizvodima.

Energetska vrijednost 100 g meda iznosi 304 kcal / 1271 kJ, a od toga je 82,4% ugljikohidrata i 0,3% proteina.

 Ljekovitost

Med i drugi pčelinji proizvodi od davnina se koriste kao hrana i lijek, ali i za njegu i uljepšavanje lica i tijela.

Med posjeduje svojstva koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane, a zima bez meda i pčelinjih proizvoda nezamisliva je.

Ljekovitost meda ovisi o kvaliteti meda i o vrsti biljke iz koje je dobiven. Posjeduje jedinstvenu strukturu, a koristan je zbog svojih antimikrobnih i antioksidativnih svojstava. Sirovi med sadrži male količine smole koje dobivamo u propolisu (složeni kompleks tvari kojima pčele čuvaju med od štetnog djelovanja mikroorganizama).

Fitonutrijenti, koji se nalaze u sirovom medu i propolisu, a obradom se često uklanjaju, pokazali su svojstva sprječavanja razvoja raka. Tim hrvatskih znanstvenika na čelu s prof. dr. Ivanom Bašićem prvi je u svijetu pčelinjim proizvodima tretirao tumore pokusnih životinja i otkrio da flavonoidi u medu, propolisu i peludu, u kombinaciji s ostalim lijekovima, značajno utječu na prevenciju i liječenje tumora.

Antioksidansi i flavonoidi imaju antibakterijska svojstva. Tamni med, osobito od heljde i kadulje, sadrži veće količine antioksidanata od ostalih vrsta meda. Svakodnevnom konzumacijom meda u krvi se podiže razina zaštitnih antioksidativnih sastojaka.

Med se prije svega u prošlosti koristio kao izvor energije. Još su u staroj Grčkoj u vrijeme Olimpijade sportaši jeli med i sušene smokve kako bi postigli što bolje rezultate. Stoga se naročito preporučuje sportašima zbog energije i stimulacije srca, kod umora i iscrpljenosti.

U narodnoj medicini poznato je da med pomaže kod ublažavanja simptoma tradicionalne gripe i prehlade (primjerice, piće pripravljeno od tople vode, limunovog soka i meda, uz dodatak ulja eukaliptusa ili korijena đumbira, olakšava disanje). Za upaljeno grlo preporuča se žličica meda ili mješavina od dvije žličice meda, četiri žličice jabučnog octa i prstohvata soli. Nizom istraživanja dokazano je da je med najzdraviji zaslađivač za oboljele od dijabetesa tipa 2 i one s visokom razinom kolesterola.

Med poboljšava apsorpciju lijekova te povećava njihovu djelotvornost, a ujedno čisti organizam od štetnih tvari. Pomaže u liječenju gastritisa, čira na želucu, crijevnih infekcija, smanjuje lučenje želučane kiseline, pomaže u liječenju i detoksikaciji jetre. Danas se med koristi i kod ginekoloških problema, jutarnjih mučnina, bolesti respiratornog sustava, kao što su kronični bronhitis, bronhijalna astma, rinitis, alergijski rinitis, faringitis, sinusitis, laringitis. Isto tako, pomaže kod anoreksije ili gubljenja apetita, normalizira peristaltiku crijeva, uklanja opstipaciju i liječi hemoroide.

Vrste meda

Bagremov med      Kestenov med      Lipov med      Kaduljin med        Medun (medljikovac)        Livadski med     Lavandin med

 Jedna od najcjenjenijih vrsta meda je bagremov med, izrazito svijetle boje, ugodnog mirisa i blagog okusa. Pomaže kod nesanice, umiruje previše nadraženi živčani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Preporuča se uzimanje navečer prije spavanja. Med kestena je taman, prepoznatljivog je mirisa i izrazito karakterističnog gorkog okusa. Dobar je kod bolesti probavnih organa jer potiče rad crijeva, olakšava rad preopterećene jetre i žuči, te štiti želučanu i crijevnu sluznicu. Preporučuje se konzumiranje s čajem od stolisnika, kamilice, šipka i majčine dušice. Lipov med je bistar, gotovo proziran, ugodnog mirisa i vrlo blagog okusa. Konzumiranje donosi olakšanje kod prehlade, upale dišnih i probavnih organa, te nekih bubrežnih oboljenja. Kaduljin med se također koristi protiv prehlada jer omogućuje lakše izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija. Medljikovac je vrlo tamne boje, osebujnog mirisa i okusa. Naglašeno bogatstvo mineralnih tvari (željezo) podiže razinu hemoglobina u krvi, povećava snagu srca i izdržljivost krvnih žila te otpornost imunološkog sustava. Razlikujemo šumski med od bjelogorice i crnogorice. Med od lavande u čaju od kamilice, metvice ili pelina smiruje organizam, koristi se protiv nadutosti i pospješuje mokrenje. Dobro djeluje protiv migrene i vrtoglavice i preporučuje se onima koji boluju od bolesti srca i krvnih žila.

Prilikom dodatka meda napitku (npr. čaju) treba pripaziti da napitak nije prevruć jer se time gube ljekovita svojstva meda. U tekućini med treba biti potpuno otopljen, jer se na taj način u organizmu potpuno iskorištavaju dragocjene ljekovite tvari.

 Kupovanje i čuvanje

Boja, aroma, struktura i kvaliteta meda ovise o izvoru nektara, kao i o njegovoj proizvodnji.

Prema izvoru nektara med može biti monoflorni – od jedne vrste nektara, kao što su bagrem, lipa, kesten, kadulja, i poliflorni – od više vrsta nektara, kao što su livadni i cvjetni med. Poliflorni med je dobar izbor ukoliko želite nenametljiv okus meda u hrani ili piću, dok med od jedne vrste cvijeta ima više izraženih svojstava, pa tako i aromu. Osobito u tome prednjače medovi dobiveni od začinskog bilja poput ružmarina, lavande i metvice. Po boji možemo odrediti aromu meda, pa su tako oni tamnije boje ujedno i jače arome. U specijaliziranim dućanima možete pronaći i med s dodatkom orašastih plodova, poput badema, oraha i lješnjaka.

Čuvanje meda je vrlo jednostavno. S obzirom da mu je trajnost neograničena zbog velike koncentracije šećera, čuvajte ga na hladnom mjestu, dalje od izravnog svjetla i u čvrsto zatvorenoj staklenki.

 Važno je znati…

Prilikom dodavanja meda u napitku (npr. čaju) treba pripaziti da napitak nije prevruć jer se time gube ljekovita svojstva meda.

 Med je lako probavljiva namirnica koja trenutno vraća izgubljenu energiju, a dugotrajnom primjenom osigurava fizičku izdržljivost i psihičku stabilnost.

 Med nije jednoličan proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med te ovisno o godišnjem dobu.

Nema pčela koja proizvodi loš med, loš med rezultat je industrijske obrade meda ili lošeg pčelara! Med kupujte kod provjerenog obližnjeg pčelara!

Kristalizacija meda je normalna i prirodna pojava. Osim u iznimnim slučajevima, nema potrebe za dekristalizacijom. Želite li med vratiti u tekuće stanje, možete ga ugrijati u vodi, ne preko 40°C jer se iznad te temperature gube osnovna svojstva meda.

 

U prilogu je članak o čudotvornoj namirnici – medu,  gđe. Mirte Blažević koja je imala predavanje kod nas u Bujama:

 

ZLATNOŽUTI ČUVAR NAŠEG ZDRAVLJA
Med – čudotvorna namirnica

Ne treba čekati da obolimo pa se tek tada sjetiti meda, već bi ga trebalo jesti svakodnevno, od djetinjstva do starosti. Tada će on djelovati preventivno pa nećemo morati razmišljati koji će nam med najviše pomoći u liječenju bolesti; bit ćemo otporniji pa zdravstvenih tegoba nećemo ni imati ili će se one pojaviti u znatno manjoj mjeri

 Piše Mirta BLAŽEVIĆ

»Vratimo se prirodi«, sve je češći vapaj ljudi koji žive u urbaniziranim i industrijaliziranim sredinama, gdje im je zdravlje zbog niza čimbenika sve više ugroženo. Naravno, to ne znači samo povremeno, tijekom vikenda otići izvan grada, na čist zrak, a zatim nastaviti s istim načinom života u istoj, često zagađenoj okolini. Ako se uz to još i hranimo loše, tada nije čudno da obolijevamo i gutamo masu tableta da bismo kako-tako funkcionirali. No, mora li sve biti baš tako? Doduše, svoju okolinu ne možemo uvijek promijeniti i poboljšati kako bismo to željeli, ali hraniti se možemo zdravije te u svoju ishranu unijeti i jednu namirnicu koja će nam zasigurno pomoći da očuvamo ili poboljšamo zdravlje.mirta blažević

Golema biološka vrijednost

Postoji li tako čudotvorna namirnica? Postoji! Ljudi su je koristili od davnina, i ne znajući njenu stvarnu biološku vrijednost. Poklanjaju nam je vrijedne pčele, koje su na ovom našem planetu, dokazano je, mnogo duže nego mi, pa čak i duže nego većina biljaka cvjetnica koje oprašuju i koje bez njih ne bi mogle opstati. One pčelama daju nektar, slatki sok iz njihovih cvjetova, a pčele ih zauzvrat oprašuju, što je preduvjet da nam rode voćke i cvatu mnoge biljke u vrtu, šumi ili livadi. Nektar pčele prerađuju i oplemenjuju enzimima i drugim tvarima te od njega prave upravo tu, možemo s pravom reći, čudotvornu namirnicu – med.
Zašto je med tako čudotvoran i koristan za ljudski organizam?
Naša hrana mora sadržavati građevne, energetske, ali i zaštitne komponente bez kojih ne bismo mogli živjeti, a upravo sve te zaštitne elemente koji uvelike poboljšavaju otpornost i vitalnost našeg organizma sadrži med. U njemu je pronađeno više od 300 hranjivih tvari korisnih, a često i nužnih ljudskom organizmu. Med, primjerice, sadrži velik broj različitih minerala, odnosno elemenata kao što su željezo, kalij, magnezij, silicij, kalcij, fosfor, sumpor, klor, aluminij, bakar, cink, kobalt, nikal, molibden, jod i neki drugi, i to upravo u količinama i omjerima koji čovjekovom organizmu najviše odgovaraju.
Sadrži i niz vitamina, a posebno je bogat vitaminom B1, nedostatak kojega izaziva bolest beri-beri. Tu su zatim i mnogobrojni enzimi te niz drugih zaštitnih tvari. Med, dakako, u velikoj mjeri sadrži i šećere, ali ne saharozu, koju možemo kupiti u svakoj trgovini i koja nas zapravo truje ako je konzumiramo mnogo. Naime, od ukupne količine šećera, koja čini i do 78 posto meda, saharoze najčešće ima manje od 8 posto, dok većinu čine invertni šećer, odnosno glukoza – grožđani šećer, i fruktoza – voćni šećer, koje naše tijelo mnogo lakše apsorbira i prerađuje nego saharozu. Dakle, med je i kvalitetna energetska namirnica koja nas okrepljuje gotovo trenutačno, jer njeni šećeri vrlo brzo ulaze u krv i mišiće.
Upravo zbog takvog svog sastava med nije samo sladilo, čime ga smatraju oni koji ne znaju mnogo o medu, već je on, prije svega, čuvar našeg zdravlja. Prava je riznica mnogobrojnih hranjivih sastojaka, zbog kojih je njegova energetska, hranjiva, biološka, dijetetska, profilaktička i terapeutska vrijednost neosporna.

Svaka vrsta meda je dobra

Često se postavlja pitanje koju vrstu meda nabaviti, koja je vrsta bolja, a koja lošija. Odgovor bi mogao glasiti da je svaka vrsta meda dobra, no s obzirom na to da pčele sakupljaju nektar i s ljekovitog bilja, takav nektar, kao i kasnije med, sadrži i ljekovite sastojke tog bilja. Stoga neke vrste meda imaju jače djelovanje na određena oboljenja od drugih. Tako, primjerice, kestenov med, čest i na području kvarnerskog priobalja i otoka Cresa, povoljno djeluje kod gastritisa, čira na želucu, a pomaže i kod liječenja dizenterije. Ubrzava i cirkulaciju krvi te poboljšava rad jetara.
Poznato je da kaduljin med blagotvorno djeluje protiv kašlja i bronhitisa te želučanih tegoba, zbog čega je i vrlo cijenjen.
Tu je zatim i lipov med, koji potiče znojenje pa se preporučuje kod gripe i prehlade. Uz to, umiruje živce i srce te ublažava glavobolju, a pojačava i optok krvi pa sklerotičnim osobama može olakšati poteškoće. Dobro djeluje i na želudac i crijeva.
Na srce umirujuće djeluje i med u kojem je dobrim dijelom zastupljen i glog. On koristi i onima koji pate od ateroskleroze te onima koji su razdražljivi, jer umiruje živce.
Lavandin med je osobito bogat željezom pa pomaže slabokrvnim osobama, a djeluje i protiv bronhitisa, astme i upale grla.
Ružmarinov med pospješuje funkciju jetara, a zbog visokog sadržaja eteričnih ulja također djeluje protiv astme i kašlja. Posebno je koristan i rekonvalescentima – ubrzava njihov oporavak nakon preležanih bolesti. Vrijeskov med pomaže kod upale bubrega, mokraćnog mjehura i prostate. Djeluje na bolje izlučivanje mokraće, a pomaže i onima koji imaju žučne kamence ili boluju od reume.
Šumski med odnosno medljika ili medun također je vrlo bogat željezom, ali i drugim mineralima, i stoga pomaže prije svega anemičnim osobama. Livadski med također je koristan. Djeluje manje ili više na različite bolesti, ovisno o tome s kakvih su livada pčele skupljale nektar. Naime, na različitim livadama cvate različito bilje pa ni med s planinske livade nije istog sastava kao onaj s primorske ili nizinske.Bagremov med blagog je mirisa i okusa i djeluje smirujuće.

Cijena nikad previsoka

I tako smo nabrojili vrste meda koje se najčešće mogu naći u našim trgovinama ili kod pčelara, iako ima još mnogo vrsta meda, kao što su med od uljane repice, suncokreta, amorfe i nekih drugih medonosnih biljaka koje cvatu u drugim krajevima Hrvatske ili ih uvozimo. Međutim, osnovni sadržaj u svim vrstama meda je isti pa će bilo koji med koji nabavimo korisno djelovati na naš organizam i poboljšati nam otpornost, vitalnost i zdravlje.
Stoga, ne treba čekati da obolimo pa tek se tada sjetiti meda, već bi ga trebalo jesti svakodnevno, od djetinjstva do duboke starosti. Tada će on djelovati preventivno pa nećemo morati razmišljati koji će nam med najviše pomoći u liječenju bolesti; bit ćemo otporniji pa zdravstvenih tegoba nećemo ni imati ili će se one pojaviti u znatno manjoj mjeri. Stoga još jednom razmislite o ovom zlatnožutom prirodnom lijeku i nabavite ga bez obzira na to čini li vam se skupim. Cijena meda u odnosu na njegovu vrijednost sigurno nije previsoka, jer korist koju ćete od njega imati zaista je nemjerljiva.

Med

        Iako je epidemiološka situacija već početkom jeseni u čitavoj zemlji, pa tako i u Istri postala zabrinjavajuća i organizatori šestih po redu Dana meda Labinštine, do posljednjeg dana nisu mogli znati hoće li se manifestacija održati u očekivanom terminu i opsegu ili će sve završiti kao 2020. godine, kada je iz istih razloga izostala svečanost obilježavanja jubilarne obljetnice osnivanja udruge, labinski pčelari i njihovi partneri ipak nisu klonuli duhom, kao ni u ožujku kada je u Labinu u organizaciji PU  Labin u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom i Gradom Labinom, a uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Zahvaljujući njihovom entuzijazmu, upornosti i zajedništvu 19. – 20. studenog 2021. godine ipak je održana najslađa jesenska priredba istočne Istre.     U petak, 19. studenog, Gradski pčelinjak koji su prije dvije godine podigli i od tada održavaju članovi UP Labin, posjetili su učenici OŠ "Vitomir Širola Pajo" iz Nedešćine i PŠ Martinski, te OŠ Vladimira Nazora iz Potpićna. Na pitanja što rade radilice, a što matica, jesu li trutovi stvarno lijeni kako se priča i kako to da se svi u košnici tako dobro slažu, najmlađoj publici su odgovarali dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Darko Martinović i Cvetko Gortan ispred PU Labin, te voditeljice dječjih radionica i odgojiteljice. Isti se dan u manifestaciju uključila i Gradska knjižnica Labin u čijem je prostoru bila postavljena retrospektivna izložba dječjih radova o pčelama, pčelarima i medu 2015. – 2020. U restoranima Dorina i Velo Kafe, hotelu Peteani i konobi Dišpet nudio se poseban medeni meni, a sladokusci koji ne stignu tamo u Dane meda ove će specijalitete u istim lokalima moći isprobati do kraja studenog. Naredni je dan Gradski pčelinjak bio domaćin mališanima iz dječjih vrtića "Kockica" iz Kršana, "Lišnjak" iz Pićna i "Snjeguljica" iz Rijeke.     Središnji program manifestacije se odvijao u subotu, 20. studenog u šatoru ispred Osnovne škole Matije Vlačića u Labinu. Činjenice da su svi sudionici morali imati važeće Covid potvrde, da se na ulazu kontrolirala tjelesna temperatura i broj posjetitelja bio ograničen, u želji da kušaju i kupe najbolji med iz svog kraja, nisu omele građane iz Labina i drugih dijelova Istre koji cijene pčelarstvo i domaće pčelare, svjesni da se u toj maloj teglici meda krije puno zdravlja i energije neophodne za svakodnevne izazove i imunitet toliko potreban u doba epidemije.     Šeste po redu Dane meda Labinštine nakon kratkog, ali slatkog glazbenog uvoda harmonikaškog dueta iz labinske Umjetničke škole  Matka Brajše, u 10 sati je otvorio gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić koji je i ovom prigodom pohvalio kontinuirano zalaganje i rad aktivista PU Labin, te obećao potporu organizatorima i u svim narednim projektima. U ime organizatora sve prisutne je pozdravio Darko Martinović, predsjednik PU Labin, naglasivši kako su važni i ljudi i proizvodi, ali još su važnije pčele i njihov opstanak, jer bez njih ne bi bilo ni nas. U ime organizatora pčelarskog tečaja POU Labin, PU Labin i HAD-a „Glavne bolesti medonosne pčele - kako spriječiti, prepoznati i liječiti“ održanog u rujnu ove godine, tridesetorici polaznika su u 12 sati podijeljene diplome. Svima njima je na uspjehu čestitao Darko Martinović, napomenuvši kako je njihov odaziv dokaz koliko se vrednuje ova profesija među mladim naraštajima i jamstvo da do stagnacije i degradacije pčelarstva u ovom dijelu Istre neće doći dokle god bude volje i sloge kao i podrške od strane  gradskih i županijskih institucija.   Najvažniji događaj manifestacije - dodjela diploma za najbolje ocjenjene medove 6. ocjenjivanja kvalitetnog meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ kao i priznanja za sudjelovanje te posebna nagrada za ukupnog pobjednika održana je u 15 sati. Uvodni govor održala je dr. sc. Gordana Hegić, a plakete i zahvalnice pčelarima je podijelio Ezio Pincan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije koji je u svom govoru istaknuo značaj pčelarstva u pravcu produktivnosti i povezivanja s turističkim sektorom, zapošljavanja mladih ljudi koji žele ostati na svojoj rodnoj grudi i pohvalio aktiviste PU Labin koji se uz rast broja pčelara i pčelinjih zajednica na Labinštini, trude i educirati građanstvo, posebice one najmlađe u svim aspektima konzumacije i korištenja pčelinjih proizvoda.     Javni natječaj za 6. ocjenjivanje kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim apiterapijskim društvom i pčelarskim društvima iz Idrije, Škofje Loke i Cerkna objavljen je sredinom listopada, a stručnu komisiju su činili Cvetko Gortan, Roberta Mijaton i Lorena Šumberac. Fizikalno-kemijsku analizu i melisopalinološku analizu (pelud, voda, elektroprovodljivost) na temelju Pravilnika ocjenjivanja kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ izvršio je ovlašteni laboratorij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na čelu sa prof. dr. sc. Draganom Bubalom.     Činjenica je da je iza labinskih pčelara, kao i svih drugih u široj regiji, još jedna loša sezona koja se negativno odrazila na kvantitetu proizvodnje, pa posljedično i na broj pristiglih uzoraka meda (podsjetimo da ih je 2017. godine na prvim Danima meda Labinštine bilo čak 80!), srećom se nije odrazila na kvalitetu, pa smo imali prigodu kušati najbolje od najboljih medova iz ovog dijela Istre, Primorsko-goranske županije i Slovenije. Na 6. ocjenjivanje u kvaliteti meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ stigao je trideset i jedan uzorak meda, od kojih je 12 osvojilo zlatnu, 17 srebrnu, a 2 brončanu medalju.     Ukupan pobjednik na ovogodišnjem natjecanju je OPG Pčelarstvo Fajdetić iz Ozlja kojem je za kaduljin med ocjenjivačka komisija dodijelila 19,70 bodova te mu je pripala zlatna plaketa. Za nijansu slabiji rezultat imao je kaduljin med OPG- a Mladen Dragoslavić sa Cresa (19,65) i med od lipe Marijana Lapanje iz Cerkna (19,57). Osim njih zlatna odličja su osvojili: Viktor Gatej (Cerkno), OPG Robert Kos (Matulji), Lavoslav Knežević (Opatija), Vlado Hrvatin (Bartići), Danijel Kancijanić (Rijeka), Danilo i Ivan Čargonja (Čavle), Darko Martinović (Labin) i Teodor Likar (Cerkno). Srebrna priznanja za kvalitetu meda su dobili: Mauro Škopac, Ivan Pifar, PD Škofja Loka, Branko Franković, Vili Rožman, OPG Pčelarstvo Fajdetić, Viktor Gatej, Darko Martinović, Patrik Blašković, Klaudio Peteani, Igor Batelić, Cvetko Gortan, OPG Robert Kos, Marijan Novak, dok su Marijan Lapanja i OPG Pčelarstvo Burić osvojili broncu. Sav pristigli med po završetku natjecanja će se pokloniti u humanitarne svrhe.      U vrijeme trajanja manifestacije održano je i apiterapijsko savjetovalište dr. sc. Gordana Hegić, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, a istovremeno su posjetitelji u holu mogli degustirati sve uzorke medova pristiglih na natjecanje. Manifestaciju su kao i prethodnih godina u medijima i na društvenim mrežama popratili Turistička zajednica Grada Labina i Radio Labin, „Glas Istre“, „Hrvatska pčela“ i portal „Pčelina školica“.     Na kraju 6. Dana meda Labinštine predsjednik organizacijskog odbora Darko Martinović još se jednom zahvalio na potpori lokalnoj zajednici, Gradu Labinu i općinama Labinštine, aktivistima LAG-a Istočna Istra kao i slovenskim kolegama, koji zbog epidemioloških razloga nažalost nisu mogli prisustvovati manifestaciji, najavivši nove akcije i projekte Udruge i njihovih partnera s ciljem da labinski pčelari i dalje napreduju u zadanom pravcu.     Podsjetimo da je PU „Labin“ osnovana 13. travnja 1980. godine, a danas na području Grada Labina, te općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja  pčelarstvom bavi preko 100 pčelara s oko 3.800 pčelinjih zajednica. Uz uobičajene edukativne i humanitarne aktivnosti, Udruga je prije par godina pokrenula i međunarodni projekt MED-O-VITA u sklopu kojeg je otvoren prvi edukativni gradski pčelinjak u Istri i održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Na čelu Udruge već dva mandata je Darko Martinović. Još jednom od srca čestitamo kolegama na dosadašnjim aktivnostima i želimo puno uspjeha u svim budućim projektima! U ime PU Labin: Damir Gregurić