U “knjizi života” starih Indijanaca, pisano je da se duljina življenja produljuje ukoliko svakodnevna prehrana uključuje med i mlijeko. Stari su Grci pak smatrali da je med nektar bogova i da ih upravo on čini besmrtnima. Danas je med ponovno počeo zauzimati mjesto koje mu pripada u svakodnevnoj prehrani ljudi. 

Opis i podrijetlo meda

Med je prirodni proizvod kojeg medonosne pčele dobivaju preradom nektara i medljike u mednom mjehuru. Zapravo, pčele nektar s medonosnog bilja, medne rose (medljike), te s površine lišća i iglica četinara pretvaraju u med. Proizvode ga kao hranu za dugi zimski period na isti način već 100 milijuna godina.

Med posjeduje svojstva koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane. Ljekovitost meda ovisi o kvaliteti meda i o vrsti biljke iz koje je dobiven. Posjeduje jedinstvenu strukturu, a koristan je zbog svojih antimikrobnih i antioksidativnih svojstava.

Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, djetelina, vrijesak, akacija, mješavine cvijeća, eukaliptus, lavanda, majčina dušica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga različite od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju od godine do godine čak i na istoj lokaciji. Med nije jednoličan proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med, te ovisno o godišnjem dobu.

Dva su izvora slatkih sokova iz kojih pčele proizvode med: nektar i medljika (medna rosa).

Nektar je slatki sok koji izlučuje medonosno bilje iz posebnih žlijezda – nektarija. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izlučuju razne vrste lisnih uši. Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac.

Pčele sakupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u košnicu u svom mednom mjehuru. U mednom mjehuru pčele nektar se miješa s tvarima koje pčela luči iz svojih žlijezda. Time se saharoza iz nektara ili medljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pčele odlažu nektar u ćelije saća, ali samo do polovice ćelije kako bi suvišna voda iz nektara što prije isparila. Suvišak vode uklanja se višekratnim prenošenjem iz stanica saća, te prozračivanjem košnica.

Istovremeno se pod djelovanjem fermentacije povećava koncentracija šećera u nektaru, što kroz neko vrijeme dovodi do zgušnjavanja nektara i njegovog pretvaranja u med. Proizvodi od meda su: med u saću, tekući med, prirodno kristalizirani med, kremasti med.

Apikultura, tj. držanje pčela za proizvodnju meda, datira iz 2400 g. pr. Kr. Med se stoljećima smatrao svetom hranom zbog svojih izvanrednih slatkih svojstava i zbog toga što je bio rijedak. Koristio se u religiozne svrhe kod štovanja bogova, za balzamiranje preminulih, kao i u razne medicinske i kozmetičke svrhe. Dugo u povijesti upotrebljavao ga je isključivo bogati sloj društva jer je bio skup.

 Energetska i nutritivna vrijednost

Med je mješavina najmanje 180 različitih tvari, brojnih organskih kiselina (jabučna, limunska, mliječna, pa čak i mravlja kiselina), različitih vitamina, minerala, enzima, voska, polenovih zrnaca, eteričnih ulja.

Od ugljikohidrata u medu se nalazi 82% šećera, a od toga 41% fruktoze i 36% glukoze, dok ostatak čine saharoza, maltoza i dekstrin. Sadrži vodu (16-20%), flavonoide (34-61%), te druge organske tvari (organske kiseline, aminokiseline, proteine, više alkohole, inulin, hormone), enzime, razne derivate klorofila, mineralne tvari i vitamine (B1, B2, B3 ili pantotenska kiselina, B5, B6 ili H, B9), koje ga svrstavaju u jedinstvenu prirodnu i izuzetno ljekovitu namirnicu.

Med je izrazito bogat kromom, mineralom neophodnim u razgradnji ugljikohidrata, čime se smanjuju nepoželjni učinci uzimanja veće količine jednostavnih šećera i naglog porasta glukoze u krvi.

Udio pojedinih tvari ovisi o vrsti meda. Zbog odličnog sastava, med je kalorična i biološki vrijedna hrana za djecu i odrasle, lako probavljiva namirnica i prirodni izvor životne snage. Kapljica meda sadrži više od sto različitih, a za organizam važnih supstancija. Po sadržaju fermenata, med je među najvažnijim prehrambenim proizvodima.

Energetska vrijednost 100 g meda iznosi 304 kcal / 1271 kJ, a od toga je 82,4% ugljikohidrata i 0,3% proteina.

 Ljekovitost

Med i drugi pčelinji proizvodi od davnina se koriste kao hrana i lijek, ali i za njegu i uljepšavanje lica i tijela.

Med posjeduje svojstva koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane, a zima bez meda i pčelinjih proizvoda nezamisliva je.

Ljekovitost meda ovisi o kvaliteti meda i o vrsti biljke iz koje je dobiven. Posjeduje jedinstvenu strukturu, a koristan je zbog svojih antimikrobnih i antioksidativnih svojstava. Sirovi med sadrži male količine smole koje dobivamo u propolisu (složeni kompleks tvari kojima pčele čuvaju med od štetnog djelovanja mikroorganizama).

Fitonutrijenti, koji se nalaze u sirovom medu i propolisu, a obradom se često uklanjaju, pokazali su svojstva sprječavanja razvoja raka. Tim hrvatskih znanstvenika na čelu s prof. dr. Ivanom Bašićem prvi je u svijetu pčelinjim proizvodima tretirao tumore pokusnih životinja i otkrio da flavonoidi u medu, propolisu i peludu, u kombinaciji s ostalim lijekovima, značajno utječu na prevenciju i liječenje tumora.

Antioksidansi i flavonoidi imaju antibakterijska svojstva. Tamni med, osobito od heljde i kadulje, sadrži veće količine antioksidanata od ostalih vrsta meda. Svakodnevnom konzumacijom meda u krvi se podiže razina zaštitnih antioksidativnih sastojaka.

Med se prije svega u prošlosti koristio kao izvor energije. Još su u staroj Grčkoj u vrijeme Olimpijade sportaši jeli med i sušene smokve kako bi postigli što bolje rezultate. Stoga se naročito preporučuje sportašima zbog energije i stimulacije srca, kod umora i iscrpljenosti.

U narodnoj medicini poznato je da med pomaže kod ublažavanja simptoma tradicionalne gripe i prehlade (primjerice, piće pripravljeno od tople vode, limunovog soka i meda, uz dodatak ulja eukaliptusa ili korijena đumbira, olakšava disanje). Za upaljeno grlo preporuča se žličica meda ili mješavina od dvije žličice meda, četiri žličice jabučnog octa i prstohvata soli. Nizom istraživanja dokazano je da je med najzdraviji zaslađivač za oboljele od dijabetesa tipa 2 i one s visokom razinom kolesterola.

Med poboljšava apsorpciju lijekova te povećava njihovu djelotvornost, a ujedno čisti organizam od štetnih tvari. Pomaže u liječenju gastritisa, čira na želucu, crijevnih infekcija, smanjuje lučenje želučane kiseline, pomaže u liječenju i detoksikaciji jetre. Danas se med koristi i kod ginekoloških problema, jutarnjih mučnina, bolesti respiratornog sustava, kao što su kronični bronhitis, bronhijalna astma, rinitis, alergijski rinitis, faringitis, sinusitis, laringitis. Isto tako, pomaže kod anoreksije ili gubljenja apetita, normalizira peristaltiku crijeva, uklanja opstipaciju i liječi hemoroide.

Vrste meda

Bagremov med      Kestenov med      Lipov med      Kaduljin med        Medun (medljikovac)        Livadski med     Lavandin med

 Jedna od najcjenjenijih vrsta meda je bagremov med, izrazito svijetle boje, ugodnog mirisa i blagog okusa. Pomaže kod nesanice, umiruje previše nadraženi živčani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Preporuča se uzimanje navečer prije spavanja. Med kestena je taman, prepoznatljivog je mirisa i izrazito karakterističnog gorkog okusa. Dobar je kod bolesti probavnih organa jer potiče rad crijeva, olakšava rad preopterećene jetre i žuči, te štiti želučanu i crijevnu sluznicu. Preporučuje se konzumiranje s čajem od stolisnika, kamilice, šipka i majčine dušice. Lipov med je bistar, gotovo proziran, ugodnog mirisa i vrlo blagog okusa. Konzumiranje donosi olakšanje kod prehlade, upale dišnih i probavnih organa, te nekih bubrežnih oboljenja. Kaduljin med se također koristi protiv prehlada jer omogućuje lakše izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija. Medljikovac je vrlo tamne boje, osebujnog mirisa i okusa. Naglašeno bogatstvo mineralnih tvari (željezo) podiže razinu hemoglobina u krvi, povećava snagu srca i izdržljivost krvnih žila te otpornost imunološkog sustava. Razlikujemo šumski med od bjelogorice i crnogorice. Med od lavande u čaju od kamilice, metvice ili pelina smiruje organizam, koristi se protiv nadutosti i pospješuje mokrenje. Dobro djeluje protiv migrene i vrtoglavice i preporučuje se onima koji boluju od bolesti srca i krvnih žila.

Prilikom dodatka meda napitku (npr. čaju) treba pripaziti da napitak nije prevruć jer se time gube ljekovita svojstva meda. U tekućini med treba biti potpuno otopljen, jer se na taj način u organizmu potpuno iskorištavaju dragocjene ljekovite tvari.

 Kupovanje i čuvanje

Boja, aroma, struktura i kvaliteta meda ovise o izvoru nektara, kao i o njegovoj proizvodnji.

Prema izvoru nektara med može biti monoflorni – od jedne vrste nektara, kao što su bagrem, lipa, kesten, kadulja, i poliflorni – od više vrsta nektara, kao što su livadni i cvjetni med. Poliflorni med je dobar izbor ukoliko želite nenametljiv okus meda u hrani ili piću, dok med od jedne vrste cvijeta ima više izraženih svojstava, pa tako i aromu. Osobito u tome prednjače medovi dobiveni od začinskog bilja poput ružmarina, lavande i metvice. Po boji možemo odrediti aromu meda, pa su tako oni tamnije boje ujedno i jače arome. U specijaliziranim dućanima možete pronaći i med s dodatkom orašastih plodova, poput badema, oraha i lješnjaka.

Čuvanje meda je vrlo jednostavno. S obzirom da mu je trajnost neograničena zbog velike koncentracije šećera, čuvajte ga na hladnom mjestu, dalje od izravnog svjetla i u čvrsto zatvorenoj staklenki.

 Važno je znati…

Prilikom dodavanja meda u napitku (npr. čaju) treba pripaziti da napitak nije prevruć jer se time gube ljekovita svojstva meda.

 Med je lako probavljiva namirnica koja trenutno vraća izgubljenu energiju, a dugotrajnom primjenom osigurava fizičku izdržljivost i psihičku stabilnost.

 Med nije jednoličan proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med te ovisno o godišnjem dobu.

Nema pčela koja proizvodi loš med, loš med rezultat je industrijske obrade meda ili lošeg pčelara! Med kupujte kod provjerenog obližnjeg pčelara!

Kristalizacija meda je normalna i prirodna pojava. Osim u iznimnim slučajevima, nema potrebe za dekristalizacijom. Želite li med vratiti u tekuće stanje, možete ga ugrijati u vodi, ne preko 40°C jer se iznad te temperature gube osnovna svojstva meda.

 

U prilogu je članak o čudotvornoj namirnici – medu,  gđe. Mirte Blažević koja je imala predavanje kod nas u Bujama:

 

ZLATNOŽUTI ČUVAR NAŠEG ZDRAVLJA
Med – čudotvorna namirnica

Ne treba čekati da obolimo pa se tek tada sjetiti meda, već bi ga trebalo jesti svakodnevno, od djetinjstva do starosti. Tada će on djelovati preventivno pa nećemo morati razmišljati koji će nam med najviše pomoći u liječenju bolesti; bit ćemo otporniji pa zdravstvenih tegoba nećemo ni imati ili će se one pojaviti u znatno manjoj mjeri

 Piše Mirta BLAŽEVIĆ

»Vratimo se prirodi«, sve je češći vapaj ljudi koji žive u urbaniziranim i industrijaliziranim sredinama, gdje im je zdravlje zbog niza čimbenika sve više ugroženo. Naravno, to ne znači samo povremeno, tijekom vikenda otići izvan grada, na čist zrak, a zatim nastaviti s istim načinom života u istoj, često zagađenoj okolini. Ako se uz to još i hranimo loše, tada nije čudno da obolijevamo i gutamo masu tableta da bismo kako-tako funkcionirali. No, mora li sve biti baš tako? Doduše, svoju okolinu ne možemo uvijek promijeniti i poboljšati kako bismo to željeli, ali hraniti se možemo zdravije te u svoju ishranu unijeti i jednu namirnicu koja će nam zasigurno pomoći da očuvamo ili poboljšamo zdravlje.mirta blažević

Golema biološka vrijednost

Postoji li tako čudotvorna namirnica? Postoji! Ljudi su je koristili od davnina, i ne znajući njenu stvarnu biološku vrijednost. Poklanjaju nam je vrijedne pčele, koje su na ovom našem planetu, dokazano je, mnogo duže nego mi, pa čak i duže nego većina biljaka cvjetnica koje oprašuju i koje bez njih ne bi mogle opstati. One pčelama daju nektar, slatki sok iz njihovih cvjetova, a pčele ih zauzvrat oprašuju, što je preduvjet da nam rode voćke i cvatu mnoge biljke u vrtu, šumi ili livadi. Nektar pčele prerađuju i oplemenjuju enzimima i drugim tvarima te od njega prave upravo tu, možemo s pravom reći, čudotvornu namirnicu – med.
Zašto je med tako čudotvoran i koristan za ljudski organizam?
Naša hrana mora sadržavati građevne, energetske, ali i zaštitne komponente bez kojih ne bismo mogli živjeti, a upravo sve te zaštitne elemente koji uvelike poboljšavaju otpornost i vitalnost našeg organizma sadrži med. U njemu je pronađeno više od 300 hranjivih tvari korisnih, a često i nužnih ljudskom organizmu. Med, primjerice, sadrži velik broj različitih minerala, odnosno elemenata kao što su željezo, kalij, magnezij, silicij, kalcij, fosfor, sumpor, klor, aluminij, bakar, cink, kobalt, nikal, molibden, jod i neki drugi, i to upravo u količinama i omjerima koji čovjekovom organizmu najviše odgovaraju.
Sadrži i niz vitamina, a posebno je bogat vitaminom B1, nedostatak kojega izaziva bolest beri-beri. Tu su zatim i mnogobrojni enzimi te niz drugih zaštitnih tvari. Med, dakako, u velikoj mjeri sadrži i šećere, ali ne saharozu, koju možemo kupiti u svakoj trgovini i koja nas zapravo truje ako je konzumiramo mnogo. Naime, od ukupne količine šećera, koja čini i do 78 posto meda, saharoze najčešće ima manje od 8 posto, dok većinu čine invertni šećer, odnosno glukoza – grožđani šećer, i fruktoza – voćni šećer, koje naše tijelo mnogo lakše apsorbira i prerađuje nego saharozu. Dakle, med je i kvalitetna energetska namirnica koja nas okrepljuje gotovo trenutačno, jer njeni šećeri vrlo brzo ulaze u krv i mišiće.
Upravo zbog takvog svog sastava med nije samo sladilo, čime ga smatraju oni koji ne znaju mnogo o medu, već je on, prije svega, čuvar našeg zdravlja. Prava je riznica mnogobrojnih hranjivih sastojaka, zbog kojih je njegova energetska, hranjiva, biološka, dijetetska, profilaktička i terapeutska vrijednost neosporna.

Svaka vrsta meda je dobra

Često se postavlja pitanje koju vrstu meda nabaviti, koja je vrsta bolja, a koja lošija. Odgovor bi mogao glasiti da je svaka vrsta meda dobra, no s obzirom na to da pčele sakupljaju nektar i s ljekovitog bilja, takav nektar, kao i kasnije med, sadrži i ljekovite sastojke tog bilja. Stoga neke vrste meda imaju jače djelovanje na određena oboljenja od drugih. Tako, primjerice, kestenov med, čest i na području kvarnerskog priobalja i otoka Cresa, povoljno djeluje kod gastritisa, čira na želucu, a pomaže i kod liječenja dizenterije. Ubrzava i cirkulaciju krvi te poboljšava rad jetara.
Poznato je da kaduljin med blagotvorno djeluje protiv kašlja i bronhitisa te želučanih tegoba, zbog čega je i vrlo cijenjen.
Tu je zatim i lipov med, koji potiče znojenje pa se preporučuje kod gripe i prehlade. Uz to, umiruje živce i srce te ublažava glavobolju, a pojačava i optok krvi pa sklerotičnim osobama može olakšati poteškoće. Dobro djeluje i na želudac i crijeva.
Na srce umirujuće djeluje i med u kojem je dobrim dijelom zastupljen i glog. On koristi i onima koji pate od ateroskleroze te onima koji su razdražljivi, jer umiruje živce.
Lavandin med je osobito bogat željezom pa pomaže slabokrvnim osobama, a djeluje i protiv bronhitisa, astme i upale grla.
Ružmarinov med pospješuje funkciju jetara, a zbog visokog sadržaja eteričnih ulja također djeluje protiv astme i kašlja. Posebno je koristan i rekonvalescentima – ubrzava njihov oporavak nakon preležanih bolesti. Vrijeskov med pomaže kod upale bubrega, mokraćnog mjehura i prostate. Djeluje na bolje izlučivanje mokraće, a pomaže i onima koji imaju žučne kamence ili boluju od reume.
Šumski med odnosno medljika ili medun također je vrlo bogat željezom, ali i drugim mineralima, i stoga pomaže prije svega anemičnim osobama. Livadski med također je koristan. Djeluje manje ili više na različite bolesti, ovisno o tome s kakvih su livada pčele skupljale nektar. Naime, na različitim livadama cvate različito bilje pa ni med s planinske livade nije istog sastava kao onaj s primorske ili nizinske.Bagremov med blagog je mirisa i okusa i djeluje smirujuće.

Cijena nikad previsoka

I tako smo nabrojili vrste meda koje se najčešće mogu naći u našim trgovinama ili kod pčelara, iako ima još mnogo vrsta meda, kao što su med od uljane repice, suncokreta, amorfe i nekih drugih medonosnih biljaka koje cvatu u drugim krajevima Hrvatske ili ih uvozimo. Međutim, osnovni sadržaj u svim vrstama meda je isti pa će bilo koji med koji nabavimo korisno djelovati na naš organizam i poboljšati nam otpornost, vitalnost i zdravlje.
Stoga, ne treba čekati da obolimo pa tek se tada sjetiti meda, već bi ga trebalo jesti svakodnevno, od djetinjstva do duboke starosti. Tada će on djelovati preventivno pa nećemo morati razmišljati koji će nam med najviše pomoći u liječenju bolesti; bit ćemo otporniji pa zdravstvenih tegoba nećemo ni imati ili će se one pojaviti u znatno manjoj mjeri. Stoga još jednom razmislite o ovom zlatnožutom prirodnom lijeku i nabavite ga bez obzira na to čini li vam se skupim. Cijena meda u odnosu na njegovu vrijednost sigurno nije previsoka, jer korist koju ćete od njega imati zaista je nemjerljiva.

Med

STUDIJSKO PUTOVANJE ISTARSKIH PČELARA U BIH   P1100378     Dvadeset i devet pčelara iz Istre u organizaciji Udruge pčelara Bujštine, a pod pokroviteljstvom Županije Istarske za vikend 14. – 16. rujna 2018. godine posjetilo je dr. Gorana Mirjanića, vrhunskog poznavatelja pčela i pčelarstva, uvaženog profesora na Univerzitetu u Banja Luci, koji nije samo znanstvenik – teoretičar  s nizom objavljenih naučnih, stručnih i revijalnih radova, nositelj i suradnik u nizu istraživačkih i razvojnih projekata, već i niz godina uspješan pčelar - praktičar s pčelinjacima na više lokacija u blizini Gradiške i uspješan poduzetnik. Dr. Mirjanić je pčelarima s Bujštine stručna predavanja održao u dva navrata (2016. i 2017.)  pa je ovo bila idealna prilika za prezentaciju dobre pčelarske prakse na licu mjesta i utvrđivanje gradiva, ali i uvid u specifičnosti uzgoja pčela u drugom kraju. Prenoćili smo u Gradiškoj, centru sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu koji broji pedesetak tisuća stanovnika. Povoljan geografski položaj i klimatski uvjeti, veliko šumsko bogatstvo sa  okolnih planina i plodno tlo utjecali su na razvitak poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije na području ove općine, a livade i brežuljci puni medonosnog bilja ponukali su dio ovdašnjeg stanovništva da se tradicijski bavi i uzgojem pčela. Plan za subotu je bio u prijepodnevnim satima obići Banja Luku, poslije podne posjetiti pčelinjak u Srpcu, selu udaljenom tridesetak kilometara od Gradiške, a večer je bila rezervirana za nešto opušteniju atmosferu uz domaće gastronomske specijalitete, dobro vino i narodnu glazbu. P1100405Banja Luka, drugi grad po veličini u BiH (broji preko 220.000 stanovnika) osim na predivne parkove i niz sve ljepše od ljepših kulturno-povijesnih znamenitosti, posebno je ponosan na svoj Univerzitetski grad u sklopu kojeg je i Poljoprivredni fakultet na kojem dr. Mirjanić vrši funkciju voditelja studijskog programa Animalna proizvodnja. Na fakultetu smo se upoznali s poviješću i značenjem Univerziteta za ovu regiju, nakon toga smo poslušali kraće predavanje o uzimljavanju i zimovanju pčela, a nešto kasnije na oglednom pčelinjaku raspravljali o toj i drugim pčelarskim temama i zadržali se u neformalnom druženju. Potom je uslijedila šetnja po Banja Luci kroz koju nas je vodio naš neumorni i uvijek dobro raspoložen profesor, odlično se snašavši i u ulozi turističkog vodiča. U svega par sati sa Goranom smo obišli najzanimljivije punktove u gradu: tvrđavu Kastel, Banski dvor, Ferhat-pašinu džamiju, Pravoslavni Hram Hrista Spasitelja, katedralu Svetog Bonaventure, Narodno pozorište, Palatu Republike, Krivi sat i spomenike Petru Kočiću i Banu Tisi Milosavljeviću. Iza svakog njegovog komentara, bez obzira da li je riječ o prirodnim ljepotama ili povijesnim ličnostima, jasno se vidjelo koliko domaćin voli svoj zavičaj i koliko želi gostima približiti ovo podneblje, mentalitet ljudi i njihove običaje. Slušali bi ga mi i do ponoći, no kako temeljit razgled grada s tako bogatom poviješću kao što je banjalučka, iziskuje mnogo više vremena nego što smo mi imali na raspolaganju, ubrzali smo tempo i požurili na ručak u restoran „Kod Muje“ da na miru možemo uživati u čuvenim banjalučkim ćevapima. Odmah potom smo se uputili prema malom mjestu Srbac nedaleko Gradiške na pčelinjak i voćnjak obitelji Mačinković. Domaćin pčelar Ranko nas je dočekao kao stare prijatelje, ugostio i opisao svoj način pčelarenja s košnicama Rodna Voja. Nakon kraće rasprave i druženja, oprostili smo se s domaćinom i uputili na večeru u etno-restoran „Kod Lukića“ u Donjim Podgradcima uz narodnu glazbu i ples do kasno u noć.   20180916_095137  I nedjelja je bila podjednako zanimljiva i iz pčelarskog i iz turističkog aspekta:  imali smo prigodu uživati u predivnim pejzažima, pogledu na rijeku, šume, voćnjake i Goranove pčelinjake na tri lokacije u blizini Gradiške. Jedan od pčelinjaka stacioniran je u Gornjim Podgradcima u blizini rodne kuće domaćina, gdje nas je kao najbolje prijatelje dočekala i ugostila njegova obitelj. I tako nas je s jedne strane oduševila gostoljubivost i srdačnost domaćina, a s druge strane - kao i sve do sada pridošle pčelare, ma otkuda bili - više nego ugodno nas je iznenadila mirnoća pčela za koju su najzaslužnije selekcionirane matice. Naš domaćin nije propustio ni ovu prigodu da nam prenese još koji savjet iz svog bogatog stručnog i praktičnog iskustva, uvijek uz neku anegdotu ili šalu iako njegov životni put nije bio lagan, ali se - uz potporu svoje obitelji, djelatnika i naravno svojih pčela, odvažio upustiti i u poduzetničke vode, ne umanjujući tempo zbog novih obaveza i ne zanemarujući edukaciju kolega pčelara u regiji i šire, te je nastavio u svim svojim izlaganjima propagirati primjenu novih tehnologija pčelarenja, kako bi i oni u što skorijoj budućnosti postali rentabilni i respektabilni uzgajivači pčela i proizvođači meda i mednih prerađevina. 20180916_160326Nakon obilaska njegovih pčelinjaka i zajedničkog ručka, došla je na red i Goranova trgovina pčelarskom opremom, hranom i lijekovima za pčele i ostalim potrepštinama za pčelare, odnedavno smještena u nov, još veći i funkcionalniji prostor u kojem ljubazno osoblje na čelu s njegovom suprugom nudi i med, propolis, matičnu mliječ, vosak i druge prerađevine iz vlastite proizvodnje. Tvrtka „Košnica“ d.o.o.  je prisutna na svim važnijim pčelarskim sajmovima u regiji, a njen najveći uspjeh je implementacija na razvojne projekte  koje financiraju najveće svjetske organizacije u ovom područjuSvi do jednog su istarski pčelari bili izuzetno zadovoljni ovim studijskim putovanjem - ne samo zato što su imali priliku „iz prve ruke“ nešto više naučiti o aktualnim radovima u pčelinjaku u ovo doba godine, dvomatičnom pčelarenju, prihrani pogačama i sirupom, te sazrijevanju meda, već i o mnogim drugim zanimljivim temama sa aspekta pčelara teoretičara i praktičara, ali i znanstvenika istraživača i poduzetnika. Koristim i ovu priliku još jednom zahvaliti prije svih našem domaćinu, njegovoj obitelji i zaposlenicima na više nego ugodnom vikendu prepunom pozitivnih vibracija, zatim Istarskoj županiji kao pokrovitelju ovog studijskog putovanja i na kraju organizatorima Dragani i Marinku iz Udruge pčelara Bujštine.     Pogledajte galeriju fotografija ... klikni OVDJE 20180916_125531