U “knjizi života” starih Indijanaca, pisano je da se duljina življenja produljuje ukoliko svakodnevna prehrana uključuje med i mlijeko. Stari su Grci pak smatrali da je med nektar bogova i da ih upravo on čini besmrtnima. Danas je med ponovno počeo zauzimati mjesto koje mu pripada u svakodnevnoj prehrani ljudi. 

Opis i podrijetlo meda

Med je prirodni proizvod kojeg medonosne pčele dobivaju preradom nektara i medljike u mednom mjehuru. Zapravo, pčele nektar s medonosnog bilja, medne rose (medljike), te s površine lišća i iglica četinara pretvaraju u med. Proizvode ga kao hranu za dugi zimski period na isti način već 100 milijuna godina.

Med posjeduje svojstva koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane. Ljekovitost meda ovisi o kvaliteti meda i o vrsti biljke iz koje je dobiven. Posjeduje jedinstvenu strukturu, a koristan je zbog svojih antimikrobnih i antioksidativnih svojstava.

Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, djetelina, vrijesak, akacija, mješavine cvijeća, eukaliptus, lavanda, majčina dušica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga različite od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju od godine do godine čak i na istoj lokaciji. Med nije jednoličan proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med, te ovisno o godišnjem dobu.

Dva su izvora slatkih sokova iz kojih pčele proizvode med: nektar i medljika (medna rosa).

Nektar je slatki sok koji izlučuje medonosno bilje iz posebnih žlijezda – nektarija. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izlučuju razne vrste lisnih uši. Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac.

Pčele sakupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u košnicu u svom mednom mjehuru. U mednom mjehuru pčele nektar se miješa s tvarima koje pčela luči iz svojih žlijezda. Time se saharoza iz nektara ili medljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pčele odlažu nektar u ćelije saća, ali samo do polovice ćelije kako bi suvišna voda iz nektara što prije isparila. Suvišak vode uklanja se višekratnim prenošenjem iz stanica saća, te prozračivanjem košnica.

Istovremeno se pod djelovanjem fermentacije povećava koncentracija šećera u nektaru, što kroz neko vrijeme dovodi do zgušnjavanja nektara i njegovog pretvaranja u med. Proizvodi od meda su: med u saću, tekući med, prirodno kristalizirani med, kremasti med.

Apikultura, tj. držanje pčela za proizvodnju meda, datira iz 2400 g. pr. Kr. Med se stoljećima smatrao svetom hranom zbog svojih izvanrednih slatkih svojstava i zbog toga što je bio rijedak. Koristio se u religiozne svrhe kod štovanja bogova, za balzamiranje preminulih, kao i u razne medicinske i kozmetičke svrhe. Dugo u povijesti upotrebljavao ga je isključivo bogati sloj društva jer je bio skup.

 Energetska i nutritivna vrijednost

Med je mješavina najmanje 180 različitih tvari, brojnih organskih kiselina (jabučna, limunska, mliječna, pa čak i mravlja kiselina), različitih vitamina, minerala, enzima, voska, polenovih zrnaca, eteričnih ulja.

Od ugljikohidrata u medu se nalazi 82% šećera, a od toga 41% fruktoze i 36% glukoze, dok ostatak čine saharoza, maltoza i dekstrin. Sadrži vodu (16-20%), flavonoide (34-61%), te druge organske tvari (organske kiseline, aminokiseline, proteine, više alkohole, inulin, hormone), enzime, razne derivate klorofila, mineralne tvari i vitamine (B1, B2, B3 ili pantotenska kiselina, B5, B6 ili H, B9), koje ga svrstavaju u jedinstvenu prirodnu i izuzetno ljekovitu namirnicu.

Med je izrazito bogat kromom, mineralom neophodnim u razgradnji ugljikohidrata, čime se smanjuju nepoželjni učinci uzimanja veće količine jednostavnih šećera i naglog porasta glukoze u krvi.

Udio pojedinih tvari ovisi o vrsti meda. Zbog odličnog sastava, med je kalorična i biološki vrijedna hrana za djecu i odrasle, lako probavljiva namirnica i prirodni izvor životne snage. Kapljica meda sadrži više od sto različitih, a za organizam važnih supstancija. Po sadržaju fermenata, med je među najvažnijim prehrambenim proizvodima.

Energetska vrijednost 100 g meda iznosi 304 kcal / 1271 kJ, a od toga je 82,4% ugljikohidrata i 0,3% proteina.

 Ljekovitost

Med i drugi pčelinji proizvodi od davnina se koriste kao hrana i lijek, ali i za njegu i uljepšavanje lica i tijela.

Med posjeduje svojstva koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane, a zima bez meda i pčelinjih proizvoda nezamisliva je.

Ljekovitost meda ovisi o kvaliteti meda i o vrsti biljke iz koje je dobiven. Posjeduje jedinstvenu strukturu, a koristan je zbog svojih antimikrobnih i antioksidativnih svojstava. Sirovi med sadrži male količine smole koje dobivamo u propolisu (složeni kompleks tvari kojima pčele čuvaju med od štetnog djelovanja mikroorganizama).

Fitonutrijenti, koji se nalaze u sirovom medu i propolisu, a obradom se često uklanjaju, pokazali su svojstva sprječavanja razvoja raka. Tim hrvatskih znanstvenika na čelu s prof. dr. Ivanom Bašićem prvi je u svijetu pčelinjim proizvodima tretirao tumore pokusnih životinja i otkrio da flavonoidi u medu, propolisu i peludu, u kombinaciji s ostalim lijekovima, značajno utječu na prevenciju i liječenje tumora.

Antioksidansi i flavonoidi imaju antibakterijska svojstva. Tamni med, osobito od heljde i kadulje, sadrži veće količine antioksidanata od ostalih vrsta meda. Svakodnevnom konzumacijom meda u krvi se podiže razina zaštitnih antioksidativnih sastojaka.

Med se prije svega u prošlosti koristio kao izvor energije. Još su u staroj Grčkoj u vrijeme Olimpijade sportaši jeli med i sušene smokve kako bi postigli što bolje rezultate. Stoga se naročito preporučuje sportašima zbog energije i stimulacije srca, kod umora i iscrpljenosti.

U narodnoj medicini poznato je da med pomaže kod ublažavanja simptoma tradicionalne gripe i prehlade (primjerice, piće pripravljeno od tople vode, limunovog soka i meda, uz dodatak ulja eukaliptusa ili korijena đumbira, olakšava disanje). Za upaljeno grlo preporuča se žličica meda ili mješavina od dvije žličice meda, četiri žličice jabučnog octa i prstohvata soli. Nizom istraživanja dokazano je da je med najzdraviji zaslađivač za oboljele od dijabetesa tipa 2 i one s visokom razinom kolesterola.

Med poboljšava apsorpciju lijekova te povećava njihovu djelotvornost, a ujedno čisti organizam od štetnih tvari. Pomaže u liječenju gastritisa, čira na želucu, crijevnih infekcija, smanjuje lučenje želučane kiseline, pomaže u liječenju i detoksikaciji jetre. Danas se med koristi i kod ginekoloških problema, jutarnjih mučnina, bolesti respiratornog sustava, kao što su kronični bronhitis, bronhijalna astma, rinitis, alergijski rinitis, faringitis, sinusitis, laringitis. Isto tako, pomaže kod anoreksije ili gubljenja apetita, normalizira peristaltiku crijeva, uklanja opstipaciju i liječi hemoroide.

Vrste meda

Bagremov med      Kestenov med      Lipov med      Kaduljin med        Medun (medljikovac)        Livadski med     Lavandin med

 Jedna od najcjenjenijih vrsta meda je bagremov med, izrazito svijetle boje, ugodnog mirisa i blagog okusa. Pomaže kod nesanice, umiruje previše nadraženi živčani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Preporuča se uzimanje navečer prije spavanja. Med kestena je taman, prepoznatljivog je mirisa i izrazito karakterističnog gorkog okusa. Dobar je kod bolesti probavnih organa jer potiče rad crijeva, olakšava rad preopterećene jetre i žuči, te štiti želučanu i crijevnu sluznicu. Preporučuje se konzumiranje s čajem od stolisnika, kamilice, šipka i majčine dušice. Lipov med je bistar, gotovo proziran, ugodnog mirisa i vrlo blagog okusa. Konzumiranje donosi olakšanje kod prehlade, upale dišnih i probavnih organa, te nekih bubrežnih oboljenja. Kaduljin med se također koristi protiv prehlada jer omogućuje lakše izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija. Medljikovac je vrlo tamne boje, osebujnog mirisa i okusa. Naglašeno bogatstvo mineralnih tvari (željezo) podiže razinu hemoglobina u krvi, povećava snagu srca i izdržljivost krvnih žila te otpornost imunološkog sustava. Razlikujemo šumski med od bjelogorice i crnogorice. Med od lavande u čaju od kamilice, metvice ili pelina smiruje organizam, koristi se protiv nadutosti i pospješuje mokrenje. Dobro djeluje protiv migrene i vrtoglavice i preporučuje se onima koji boluju od bolesti srca i krvnih žila.

Prilikom dodatka meda napitku (npr. čaju) treba pripaziti da napitak nije prevruć jer se time gube ljekovita svojstva meda. U tekućini med treba biti potpuno otopljen, jer se na taj način u organizmu potpuno iskorištavaju dragocjene ljekovite tvari.

 Kupovanje i čuvanje

Boja, aroma, struktura i kvaliteta meda ovise o izvoru nektara, kao i o njegovoj proizvodnji.

Prema izvoru nektara med može biti monoflorni – od jedne vrste nektara, kao što su bagrem, lipa, kesten, kadulja, i poliflorni – od više vrsta nektara, kao što su livadni i cvjetni med. Poliflorni med je dobar izbor ukoliko želite nenametljiv okus meda u hrani ili piću, dok med od jedne vrste cvijeta ima više izraženih svojstava, pa tako i aromu. Osobito u tome prednjače medovi dobiveni od začinskog bilja poput ružmarina, lavande i metvice. Po boji možemo odrediti aromu meda, pa su tako oni tamnije boje ujedno i jače arome. U specijaliziranim dućanima možete pronaći i med s dodatkom orašastih plodova, poput badema, oraha i lješnjaka.

Čuvanje meda je vrlo jednostavno. S obzirom da mu je trajnost neograničena zbog velike koncentracije šećera, čuvajte ga na hladnom mjestu, dalje od izravnog svjetla i u čvrsto zatvorenoj staklenki.

 Važno je znati…

Prilikom dodavanja meda u napitku (npr. čaju) treba pripaziti da napitak nije prevruć jer se time gube ljekovita svojstva meda.

 Med je lako probavljiva namirnica koja trenutno vraća izgubljenu energiju, a dugotrajnom primjenom osigurava fizičku izdržljivost i psihičku stabilnost.

 Med nije jednoličan proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med te ovisno o godišnjem dobu.

Nema pčela koja proizvodi loš med, loš med rezultat je industrijske obrade meda ili lošeg pčelara! Med kupujte kod provjerenog obližnjeg pčelara!

Kristalizacija meda je normalna i prirodna pojava. Osim u iznimnim slučajevima, nema potrebe za dekristalizacijom. Želite li med vratiti u tekuće stanje, možete ga ugrijati u vodi, ne preko 40°C jer se iznad te temperature gube osnovna svojstva meda.

 

U prilogu je članak o čudotvornoj namirnici – medu,  gđe. Mirte Blažević koja je imala predavanje kod nas u Bujama:

 

ZLATNOŽUTI ČUVAR NAŠEG ZDRAVLJA
Med – čudotvorna namirnica

Ne treba čekati da obolimo pa se tek tada sjetiti meda, već bi ga trebalo jesti svakodnevno, od djetinjstva do starosti. Tada će on djelovati preventivno pa nećemo morati razmišljati koji će nam med najviše pomoći u liječenju bolesti; bit ćemo otporniji pa zdravstvenih tegoba nećemo ni imati ili će se one pojaviti u znatno manjoj mjeri

 Piše Mirta BLAŽEVIĆ

»Vratimo se prirodi«, sve je češći vapaj ljudi koji žive u urbaniziranim i industrijaliziranim sredinama, gdje im je zdravlje zbog niza čimbenika sve više ugroženo. Naravno, to ne znači samo povremeno, tijekom vikenda otići izvan grada, na čist zrak, a zatim nastaviti s istim načinom života u istoj, često zagađenoj okolini. Ako se uz to još i hranimo loše, tada nije čudno da obolijevamo i gutamo masu tableta da bismo kako-tako funkcionirali. No, mora li sve biti baš tako? Doduše, svoju okolinu ne možemo uvijek promijeniti i poboljšati kako bismo to željeli, ali hraniti se možemo zdravije te u svoju ishranu unijeti i jednu namirnicu koja će nam zasigurno pomoći da očuvamo ili poboljšamo zdravlje.mirta blažević

Golema biološka vrijednost

Postoji li tako čudotvorna namirnica? Postoji! Ljudi su je koristili od davnina, i ne znajući njenu stvarnu biološku vrijednost. Poklanjaju nam je vrijedne pčele, koje su na ovom našem planetu, dokazano je, mnogo duže nego mi, pa čak i duže nego većina biljaka cvjetnica koje oprašuju i koje bez njih ne bi mogle opstati. One pčelama daju nektar, slatki sok iz njihovih cvjetova, a pčele ih zauzvrat oprašuju, što je preduvjet da nam rode voćke i cvatu mnoge biljke u vrtu, šumi ili livadi. Nektar pčele prerađuju i oplemenjuju enzimima i drugim tvarima te od njega prave upravo tu, možemo s pravom reći, čudotvornu namirnicu – med.
Zašto je med tako čudotvoran i koristan za ljudski organizam?
Naša hrana mora sadržavati građevne, energetske, ali i zaštitne komponente bez kojih ne bismo mogli živjeti, a upravo sve te zaštitne elemente koji uvelike poboljšavaju otpornost i vitalnost našeg organizma sadrži med. U njemu je pronađeno više od 300 hranjivih tvari korisnih, a često i nužnih ljudskom organizmu. Med, primjerice, sadrži velik broj različitih minerala, odnosno elemenata kao što su željezo, kalij, magnezij, silicij, kalcij, fosfor, sumpor, klor, aluminij, bakar, cink, kobalt, nikal, molibden, jod i neki drugi, i to upravo u količinama i omjerima koji čovjekovom organizmu najviše odgovaraju.
Sadrži i niz vitamina, a posebno je bogat vitaminom B1, nedostatak kojega izaziva bolest beri-beri. Tu su zatim i mnogobrojni enzimi te niz drugih zaštitnih tvari. Med, dakako, u velikoj mjeri sadrži i šećere, ali ne saharozu, koju možemo kupiti u svakoj trgovini i koja nas zapravo truje ako je konzumiramo mnogo. Naime, od ukupne količine šećera, koja čini i do 78 posto meda, saharoze najčešće ima manje od 8 posto, dok većinu čine invertni šećer, odnosno glukoza – grožđani šećer, i fruktoza – voćni šećer, koje naše tijelo mnogo lakše apsorbira i prerađuje nego saharozu. Dakle, med je i kvalitetna energetska namirnica koja nas okrepljuje gotovo trenutačno, jer njeni šećeri vrlo brzo ulaze u krv i mišiće.
Upravo zbog takvog svog sastava med nije samo sladilo, čime ga smatraju oni koji ne znaju mnogo o medu, već je on, prije svega, čuvar našeg zdravlja. Prava je riznica mnogobrojnih hranjivih sastojaka, zbog kojih je njegova energetska, hranjiva, biološka, dijetetska, profilaktička i terapeutska vrijednost neosporna.

Svaka vrsta meda je dobra

Često se postavlja pitanje koju vrstu meda nabaviti, koja je vrsta bolja, a koja lošija. Odgovor bi mogao glasiti da je svaka vrsta meda dobra, no s obzirom na to da pčele sakupljaju nektar i s ljekovitog bilja, takav nektar, kao i kasnije med, sadrži i ljekovite sastojke tog bilja. Stoga neke vrste meda imaju jače djelovanje na određena oboljenja od drugih. Tako, primjerice, kestenov med, čest i na području kvarnerskog priobalja i otoka Cresa, povoljno djeluje kod gastritisa, čira na želucu, a pomaže i kod liječenja dizenterije. Ubrzava i cirkulaciju krvi te poboljšava rad jetara.
Poznato je da kaduljin med blagotvorno djeluje protiv kašlja i bronhitisa te želučanih tegoba, zbog čega je i vrlo cijenjen.
Tu je zatim i lipov med, koji potiče znojenje pa se preporučuje kod gripe i prehlade. Uz to, umiruje živce i srce te ublažava glavobolju, a pojačava i optok krvi pa sklerotičnim osobama može olakšati poteškoće. Dobro djeluje i na želudac i crijeva.
Na srce umirujuće djeluje i med u kojem je dobrim dijelom zastupljen i glog. On koristi i onima koji pate od ateroskleroze te onima koji su razdražljivi, jer umiruje živce.
Lavandin med je osobito bogat željezom pa pomaže slabokrvnim osobama, a djeluje i protiv bronhitisa, astme i upale grla.
Ružmarinov med pospješuje funkciju jetara, a zbog visokog sadržaja eteričnih ulja također djeluje protiv astme i kašlja. Posebno je koristan i rekonvalescentima – ubrzava njihov oporavak nakon preležanih bolesti. Vrijeskov med pomaže kod upale bubrega, mokraćnog mjehura i prostate. Djeluje na bolje izlučivanje mokraće, a pomaže i onima koji imaju žučne kamence ili boluju od reume.
Šumski med odnosno medljika ili medun također je vrlo bogat željezom, ali i drugim mineralima, i stoga pomaže prije svega anemičnim osobama. Livadski med također je koristan. Djeluje manje ili više na različite bolesti, ovisno o tome s kakvih su livada pčele skupljale nektar. Naime, na različitim livadama cvate različito bilje pa ni med s planinske livade nije istog sastava kao onaj s primorske ili nizinske.Bagremov med blagog je mirisa i okusa i djeluje smirujuće.

Cijena nikad previsoka

I tako smo nabrojili vrste meda koje se najčešće mogu naći u našim trgovinama ili kod pčelara, iako ima još mnogo vrsta meda, kao što su med od uljane repice, suncokreta, amorfe i nekih drugih medonosnih biljaka koje cvatu u drugim krajevima Hrvatske ili ih uvozimo. Međutim, osnovni sadržaj u svim vrstama meda je isti pa će bilo koji med koji nabavimo korisno djelovati na naš organizam i poboljšati nam otpornost, vitalnost i zdravlje.
Stoga, ne treba čekati da obolimo pa tek se tada sjetiti meda, već bi ga trebalo jesti svakodnevno, od djetinjstva do duboke starosti. Tada će on djelovati preventivno pa nećemo morati razmišljati koji će nam med najviše pomoći u liječenju bolesti; bit ćemo otporniji pa zdravstvenih tegoba nećemo ni imati ili će se one pojaviti u znatno manjoj mjeri. Stoga još jednom razmislite o ovom zlatnožutom prirodnom lijeku i nabavite ga bez obzira na to čini li vam se skupim. Cijena meda u odnosu na njegovu vrijednost sigurno nije previsoka, jer korist koju ćete od njega imati zaista je nemjerljiva.

Med

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.