Medun koji od soka u drveću proizvede kapari, tamnocrvene je boje, a medun ušiju je taman i zelenkast. Sastav soka je saharoza, a prolazeći kroz uš ona se pretvara u jednostavnije šećere. Pčele ga kasnije svojim fermentima dodatno obogate.

U kolovozu pčelama zaista treba posvetiti pažnju. Pčele izležene u ovo doba godine pa nadalje prezimljavaju, pa im treba osigurati potpunu zdravstvenu zaštitu (ponajprije od Varoe). Zajednice bi trebale imati dobru maticu kako bi ona mogla maksimalno držati leglo što će nam u zimskom razdoblju osigurati puno zimskih pčela. U bespašnim krajevima pčele je potrebno poticajno prihranjivati.
Što se, pak, događa s pčelama koje su dovezene ili stacionirane u blizini crnogoričnih šuma, smreke i jele? Šumska paša (medun) vrlo je izazovna za pčelare naročito od polovine srpnja pa do konca kolovoza. Ako prošetamo kroz gustu jelovu šumu i nakratko zastanemo, iz velikih krošanja crnogorice čut ćemo šumljenje pčela i drugih kukaca letača. Slatke kaplje na tlu ispod crnogoričnih stabala upućuju na medljiku (medun) – med izvanredne kvalitete. Medun se može javiti i na bjelogorici, primjerice hrastu, lipi, klenu…

Proizvođači šumskog meduna

Za proizvodnju meduna značajni su kapari i nekoliko vrsta ušiju. Od više vrsta ušiju značajne su crvenkastosmeđa smrekova uš, velika crna smrekova uš i, vrlo značajna za pčelare, zelena jelova uš. Od ostalih ušiju, najveća smetnja pčelarima jedna je od tri vrste uši na arišu (Cinaria laricis Walk) koja utječe na naglu kristalizaciju meda. Medun spomenute uši sadrži puno melecitoze koja se u kombinaciji s glukozom kristalizira već u saću te tako onemogućuje pčelaru oduzimanje meda. U tom slučaju, vrcati treba brzo, bez zakašnjenja. Takav kristaliziran med poguban je za pčele ako ga pustimo za prezimljavanje pčela. Medun crvenkastosmeđe smrekove uši također brzo kristalizira.
Zelena jelova uš proširena je posvuda gdje raste jela. Medun ove ušice može se javiti od srpnja pa sve do kraja rujna. Na jelovim iglicama dosta je teško vidljiva. Ona je zelena sa srebrnkastobijelom crtom. Kad istresemo odlomljenu granu jele na bijelu podlogu, možemo u dobrim godinama naći nekoliko stadija ušica. Stručnjaci kažu da je za razvoj uši najvažnija prva, treća i posljednja generacija. Prva generacija se javlja u ožujku. U trećoj generaciji (oko polovine svibnja) javljaju se krilate ženke koje šire rod ušica, da bi se u srpnju pa nadalje javilo medenje. U pogodnim godinama može se razviti čak sedam generacija zelene jelove uši, a pamte se i najveći unosi meduna u svijetu (čak sedam kilograma po košnici na dan).
Kapari se mogu javiti na smreki i jeli. Na smreki živi veliki i mali kapar, a na jeli samo mali. Oni se razlikuju po veličini, ali i građi. Veliki smrekov kapar se razvije tri do četiri tjedna prije malog. Izlučivanje meduna može početi već krajem travnja ili početkom svibnja. Karakteristični raniji razvoj kapara vodi i ranijem prestanku medenja. To se događa otprilike krajem lipnja ili početkom srpnja. Mali jelov kapar, ovisno o nadmorskoj visini, medi otprilike do kraja srpnja, ali ima relativno kratko razdoblje medenja. Ako se ovaj posljednji javi kombinirano sa zelenom jelovom uši, onda se radi o pravom šumskom medenju
.   

Kako nastaje medun
Svi proizvođači meduna koje sam nabrajao imaju odlično građen usni sustav za sisanje. Tim usisnim aparatom lako dolaze pod koru drveća gdje kruže biljni sokovi. Sok u drveću je pod velikim pritiskom što rezultira njegovom većom količinom u organizmu uši od za nj potrebne. Taj višak prolazi i izlazi mimo pravog želuca uši, što naše pčele vješto iskoriste i donesu nam u košnicu. Sastav soka je saharoza. Prolazeći kroz uš ona se pretvara u jednostavnije šećere, a pčele ga kasnije svojim fermentima dodatno obogate.
Svi potrošači koji koriste ovaj med znaju da je riječ o jednom od najkvalitetniji medova s puno minerala. Važno je znati, također, da je medun kapara tamnocrvene boje, a medun ušiju taman i zelenkast.
Medun je moguće prognozirati samo uz stručno praćenje uši i kapara. Primjerice, već se u kolovozu počinje pratiti ličinke kapara koje padaju po tlu. Praćenje se nastavlja od listopada pa sve do ožujka sljedeće godine. Kod ušiju postoji više načina kratkoročnog i dugoročnog prognoziranja medenja. Kratkoročno je ranije spomenuto otresanje grana, dok dugoročno uključuje mjesečno brojenje jajašaca na bijelim podlogama i uvijek ispod istih stabala. Naravno, velik utjecaj u takvom prognoziranju imaju i vremenski uvjeti. Posao prognoziranja medenja za struku obavlja se na razini države, jer samo tako možemo organizirano doseljavati pčele na određene lokacije i dobiti zamjetne količine ovog kvalitetnog meda.

izvor: www.medun.hr

Medun

    Početkom godine Grad Novigrad je objavio Javni poziv za prijavu programa i projekata udruga iz Proračuna Grada Novigrada – Cittanova za 2024. godinu, Obzirom da je turizam u Istri prioritetna gospodarska grana, a grad Novigrad‐Cittanova jedna od značajnijih turističkih destinacija u našoj Županiji, kako bi se naglasak dao razvoju održivog turizma, produžetku turističke sezone i novim turističkim trendovima koji doprinose unaprjeđenju kvalitete života građana, Udruga pčelara Bujštine u kategoriji „Razvoj civilnog društva“ na Natječaj je prijavila projekt pod nazivom „Stručna predavanja za pčelare o apiturizmu kao dodatnoj djelatnosti“.  Za ovaj je projekt krajem travnja Grad Novigrad Udruzi pčelara Bujštine dodijelio 500 eura potpore, a Centar za manifestacije i kulturu  Novigrad – Cittanova (CMIK – CMC) osigurao prostor za održavanje predavanja te im se i ovom prigodom zahvaljujemo na razumijevanju i podršci.    Apiinhalacije i slične inovativne aktivnosti u pčelarskom sektoru od 2023. godine u svojoj ponudi već ima 20-tak OPG-a, odnosno obrta u Hrvatskoj, a svima je zajedničko da su educirani u HAD-u koji im pomaže i nakon završetka tečaja. U strategiji razvoja održivog turizma Republike Hrvatske do 2030. godine apiturizam – kao grana lječilišnog turizma – može zauzeti vrlo visoko mjesto: ovom se djelatnošću bave ili planiraju baviti pretežno mlađi ljudi koji su spremni svoje pčelarstvo nadograditi apiterapijom i apiturizmom s namjerom da ostanu na svojoj rodnoj grudi i sa obitelji sačuvaju kulturnu baštinu, stare zanate i tradicionalnu gastronomiju svog kraja, apiturizmom se potiče edukacija djece o pčelarstvu i apikulturi općenito, ali i bogatstvu prirodnih resursa i važnosti turizma u gospodarstvu.     Kroz projekt „Europa ulaže u ruralna područja“ Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj pruža mogućnost financijske podrške ulaganjima u nepoljoprivredne djelatnosti ruralnih područja, između ostalih i u apiterapiju i apiturizam. S tim je ciljem osnovana i Destinacijska menadžment kompanija koja će u suradnji sa lokalnim turističkim i gospodarskim zajednicama i obiteljskim gospodarstvima planirati, organizirati i razvijati agroturizam i apiturizam u Hrvatskoj. Apiturizam nije i ne smije biti samo posjet pčelinjaku s mogućnošću kušanja i kupnje meda, već podrazumijeva i održavanje raznih radionica, gastronomsku ponudu, promociju i edukaciju posjetitelja različitih interesa i dobnih skupina, zbog čega je neophodna konstantna edukacija i usavršavanje svih pružatelja usluga. Osnovni preduvjet da se što veći broj mladih ljudi počnu baviti pčelarstvom i apiturizmom je edukacija (osnove pčelarstva, vođenje agroturističkog gospodarstva, apiterapija i apiturizam, apikultura, apigastronomija, apipedagogija), registracija djelatnosti, dobivanje potpora i kontinuirana stručna podrška nakon završene obuke. Podjednako je važna i edukacija liječnika, ljekarnika i drugih zdravstvenih djelatnika, kao i turističkih djelatnika, a neophodna je i suradnja s medijima i potrošačima.      Predavanje za pčelare, predstavnike turističke zajednice Grada Novigrada i Istarske županije, voditelje putničkih agencija, djelatnike lokalnih turističkih organizacija, turističke vodiče kao i sve druge zainteresirane građanke i građane pod naslovom „Apiturizam u Hrvatskoj: mogućnosti razvoja“ održati će u subotu, 28. rujna 2024. godine dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, organizacije koja je pokretač ove grane turizma na nacionalnoj razini, organizator više stručnih skupova o ovoj temama i ključan čimbenik za širenje apiturizma i u Istri. Predavanje će se održati u sali za predavanje Centra za manifestacije i kulturu Novigrad – Cittanova (CMIK – CMC), Rivarela 7 s početkom u 11 sati.     U ime organizatora, Damir Gregurić, tajnik Udruge pčelara Bujštine