Medun koji od soka u drveću proizvede kapari, tamnocrvene je boje, a medun ušiju je taman i zelenkast. Sastav soka je saharoza, a prolazeći kroz uš ona se pretvara u jednostavnije šećere. Pčele ga kasnije svojim fermentima dodatno obogate.

U kolovozu pčelama zaista treba posvetiti pažnju. Pčele izležene u ovo doba godine pa nadalje prezimljavaju, pa im treba osigurati potpunu zdravstvenu zaštitu (ponajprije od Varoe). Zajednice bi trebale imati dobru maticu kako bi ona mogla maksimalno držati leglo što će nam u zimskom razdoblju osigurati puno zimskih pčela. U bespašnim krajevima pčele je potrebno poticajno prihranjivati.
Što se, pak, događa s pčelama koje su dovezene ili stacionirane u blizini crnogoričnih šuma, smreke i jele? Šumska paša (medun) vrlo je izazovna za pčelare naročito od polovine srpnja pa do konca kolovoza. Ako prošetamo kroz gustu jelovu šumu i nakratko zastanemo, iz velikih krošanja crnogorice čut ćemo šumljenje pčela i drugih kukaca letača. Slatke kaplje na tlu ispod crnogoričnih stabala upućuju na medljiku (medun) – med izvanredne kvalitete. Medun se može javiti i na bjelogorici, primjerice hrastu, lipi, klenu…

Proizvođači šumskog meduna

Za proizvodnju meduna značajni su kapari i nekoliko vrsta ušiju. Od više vrsta ušiju značajne su crvenkastosmeđa smrekova uš, velika crna smrekova uš i, vrlo značajna za pčelare, zelena jelova uš. Od ostalih ušiju, najveća smetnja pčelarima jedna je od tri vrste uši na arišu (Cinaria laricis Walk) koja utječe na naglu kristalizaciju meda. Medun spomenute uši sadrži puno melecitoze koja se u kombinaciji s glukozom kristalizira već u saću te tako onemogućuje pčelaru oduzimanje meda. U tom slučaju, vrcati treba brzo, bez zakašnjenja. Takav kristaliziran med poguban je za pčele ako ga pustimo za prezimljavanje pčela. Medun crvenkastosmeđe smrekove uši također brzo kristalizira.
Zelena jelova uš proširena je posvuda gdje raste jela. Medun ove ušice može se javiti od srpnja pa sve do kraja rujna. Na jelovim iglicama dosta je teško vidljiva. Ona je zelena sa srebrnkastobijelom crtom. Kad istresemo odlomljenu granu jele na bijelu podlogu, možemo u dobrim godinama naći nekoliko stadija ušica. Stručnjaci kažu da je za razvoj uši najvažnija prva, treća i posljednja generacija. Prva generacija se javlja u ožujku. U trećoj generaciji (oko polovine svibnja) javljaju se krilate ženke koje šire rod ušica, da bi se u srpnju pa nadalje javilo medenje. U pogodnim godinama može se razviti čak sedam generacija zelene jelove uši, a pamte se i najveći unosi meduna u svijetu (čak sedam kilograma po košnici na dan).
Kapari se mogu javiti na smreki i jeli. Na smreki živi veliki i mali kapar, a na jeli samo mali. Oni se razlikuju po veličini, ali i građi. Veliki smrekov kapar se razvije tri do četiri tjedna prije malog. Izlučivanje meduna može početi već krajem travnja ili početkom svibnja. Karakteristični raniji razvoj kapara vodi i ranijem prestanku medenja. To se događa otprilike krajem lipnja ili početkom srpnja. Mali jelov kapar, ovisno o nadmorskoj visini, medi otprilike do kraja srpnja, ali ima relativno kratko razdoblje medenja. Ako se ovaj posljednji javi kombinirano sa zelenom jelovom uši, onda se radi o pravom šumskom medenju
.   

Kako nastaje medun
Svi proizvođači meduna koje sam nabrajao imaju odlično građen usni sustav za sisanje. Tim usisnim aparatom lako dolaze pod koru drveća gdje kruže biljni sokovi. Sok u drveću je pod velikim pritiskom što rezultira njegovom većom količinom u organizmu uši od za nj potrebne. Taj višak prolazi i izlazi mimo pravog želuca uši, što naše pčele vješto iskoriste i donesu nam u košnicu. Sastav soka je saharoza. Prolazeći kroz uš ona se pretvara u jednostavnije šećere, a pčele ga kasnije svojim fermentima dodatno obogate.
Svi potrošači koji koriste ovaj med znaju da je riječ o jednom od najkvalitetniji medova s puno minerala. Važno je znati, također, da je medun kapara tamnocrvene boje, a medun ušiju taman i zelenkast.
Medun je moguće prognozirati samo uz stručno praćenje uši i kapara. Primjerice, već se u kolovozu počinje pratiti ličinke kapara koje padaju po tlu. Praćenje se nastavlja od listopada pa sve do ožujka sljedeće godine. Kod ušiju postoji više načina kratkoročnog i dugoročnog prognoziranja medenja. Kratkoročno je ranije spomenuto otresanje grana, dok dugoročno uključuje mjesečno brojenje jajašaca na bijelim podlogama i uvijek ispod istih stabala. Naravno, velik utjecaj u takvom prognoziranju imaju i vremenski uvjeti. Posao prognoziranja medenja za struku obavlja se na razini države, jer samo tako možemo organizirano doseljavati pčele na određene lokacije i dobiti zamjetne količine ovog kvalitetnog meda.

izvor: www.medun.hr

Medun

XRvgjDDQŠkolski medni dan

U petak, 7. prosinca 2018. godine na Dan Svetog Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara u osnovnim školama širom Hrvatske po prvi se put obilježio Školski medni dan. U zajedničkom projektu Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva obrazovanja, Hrvatske poljoprivredne agencije i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u suradnji s pčelarskim udrugama iz čitave Hrvatske s ciljem promocije hrvatskih pčelinjaka, povećanja unosa meda u prehrani djece, podizanja razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima meda i edukaciji učenika prvih razreda osnovnih škola o važnosti pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i bioraznolikost na našoj planeti. Školski medni dan jedna je od mjera iz Programa školskog mednog dana i promocije hrvatskih pčelinjaka, kojeg je donijela Vlada RH na sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine. U projekt su se uključile 843 osnovne škole i 36.307 učenika prvih razreda kojima je med isporučilo 190 pčelara među kojima su i naše kolege pčelari s Labinštine Darko Martinović i Cvetko Gortan. Ovom je prigodom OŠ Kajzerica u Zagrebu posjetio i potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić koji je između rekao: „Važno je djecu na vrijeme educirati o hrani i podrijetlu hrane kako bi kao odrasli ljudi odluke o svojoj prehrani donosili na dobrim temeljima.“ Ovo je bio osnovni motiv i Arduinu Buboli, umirovljenom prosvjetnom djelatniku iz Novigrada, pčelaru s dugogodišnjim stažem i predsjedniku Udruge pčelara Bujštine i njegovim suradnicama Sanji Pilat Federici, učiteljici informatike u OŠ-SE Rivarela u Novigradu, voditeljici pčelarske sekcije u sklopu učeničke zadruge Apiculae Civitatis Novae i Ljiljani Kostić, knjižničarki u istoj školi koji su spojili paketiće s Medom hrvatskih pčelinjaka u nacionalnoj staklenci za med volumena 370 mL, edukativnom slikovnicom i letkom, odabrane fotografije s Natječaja Udruge pčelara Bujštine „Čuvajmo pčele“ i prelijepe priče o pčelama, medu i drugim darovima iz košnice, te pčelarenju kao jednoj od  najplemenitijih vještina koje pčelari žele i na ovaj način prenijeti na nove generacije. I u ovu je akciju Arduino unio svu svoju pčelarsku dušu, kao i „pčelica“ Sanja, a da su u tom spoju edukacije, zabave i slatkih zalogaja uživala i djeca i osoblje škole, jasno se vidi na fotografijama u prilogu ovog članka. Nakon poplave najrazličitijih pitanja o matici, pčelicama i trutićima koja su Arduinu i njegovoj ekipi postavljali radoznali prvašići uslijedila je degustacija meda i radost svih uključenih u ovaj hvalevrijedan projekt.   FOTO: Ljiljana Kostić, OŠ-SE Rivarela Novigrad XTKOudkw VP19QIMQ QHK1kdlg pC0SKgKw NSm-m87w nb4lWwjA lH0r0DZA KC0AATUw JjLPnOrQ JjLPnOrQ - kopija hPiwcf9A hhTKeQyQ gP7U0e2g EE5Ywkfw cZoEssvg B8ECzw6Q AiQdG_Ig