Medun koji od soka u drveću proizvede kapari, tamnocrvene je boje, a medun ušiju je taman i zelenkast. Sastav soka je saharoza, a prolazeći kroz uš ona se pretvara u jednostavnije šećere. Pčele ga kasnije svojim fermentima dodatno obogate.

U kolovozu pčelama zaista treba posvetiti pažnju. Pčele izležene u ovo doba godine pa nadalje prezimljavaju, pa im treba osigurati potpunu zdravstvenu zaštitu (ponajprije od Varoe). Zajednice bi trebale imati dobru maticu kako bi ona mogla maksimalno držati leglo što će nam u zimskom razdoblju osigurati puno zimskih pčela. U bespašnim krajevima pčele je potrebno poticajno prihranjivati.
Što se, pak, događa s pčelama koje su dovezene ili stacionirane u blizini crnogoričnih šuma, smreke i jele? Šumska paša (medun) vrlo je izazovna za pčelare naročito od polovine srpnja pa do konca kolovoza. Ako prošetamo kroz gustu jelovu šumu i nakratko zastanemo, iz velikih krošanja crnogorice čut ćemo šumljenje pčela i drugih kukaca letača. Slatke kaplje na tlu ispod crnogoričnih stabala upućuju na medljiku (medun) – med izvanredne kvalitete. Medun se može javiti i na bjelogorici, primjerice hrastu, lipi, klenu…

Proizvođači šumskog meduna

Za proizvodnju meduna značajni su kapari i nekoliko vrsta ušiju. Od više vrsta ušiju značajne su crvenkastosmeđa smrekova uš, velika crna smrekova uš i, vrlo značajna za pčelare, zelena jelova uš. Od ostalih ušiju, najveća smetnja pčelarima jedna je od tri vrste uši na arišu (Cinaria laricis Walk) koja utječe na naglu kristalizaciju meda. Medun spomenute uši sadrži puno melecitoze koja se u kombinaciji s glukozom kristalizira već u saću te tako onemogućuje pčelaru oduzimanje meda. U tom slučaju, vrcati treba brzo, bez zakašnjenja. Takav kristaliziran med poguban je za pčele ako ga pustimo za prezimljavanje pčela. Medun crvenkastosmeđe smrekove uši također brzo kristalizira.
Zelena jelova uš proširena je posvuda gdje raste jela. Medun ove ušice može se javiti od srpnja pa sve do kraja rujna. Na jelovim iglicama dosta je teško vidljiva. Ona je zelena sa srebrnkastobijelom crtom. Kad istresemo odlomljenu granu jele na bijelu podlogu, možemo u dobrim godinama naći nekoliko stadija ušica. Stručnjaci kažu da je za razvoj uši najvažnija prva, treća i posljednja generacija. Prva generacija se javlja u ožujku. U trećoj generaciji (oko polovine svibnja) javljaju se krilate ženke koje šire rod ušica, da bi se u srpnju pa nadalje javilo medenje. U pogodnim godinama može se razviti čak sedam generacija zelene jelove uši, a pamte se i najveći unosi meduna u svijetu (čak sedam kilograma po košnici na dan).
Kapari se mogu javiti na smreki i jeli. Na smreki živi veliki i mali kapar, a na jeli samo mali. Oni se razlikuju po veličini, ali i građi. Veliki smrekov kapar se razvije tri do četiri tjedna prije malog. Izlučivanje meduna može početi već krajem travnja ili početkom svibnja. Karakteristični raniji razvoj kapara vodi i ranijem prestanku medenja. To se događa otprilike krajem lipnja ili početkom srpnja. Mali jelov kapar, ovisno o nadmorskoj visini, medi otprilike do kraja srpnja, ali ima relativno kratko razdoblje medenja. Ako se ovaj posljednji javi kombinirano sa zelenom jelovom uši, onda se radi o pravom šumskom medenju
.   

Kako nastaje medun
Svi proizvođači meduna koje sam nabrajao imaju odlično građen usni sustav za sisanje. Tim usisnim aparatom lako dolaze pod koru drveća gdje kruže biljni sokovi. Sok u drveću je pod velikim pritiskom što rezultira njegovom većom količinom u organizmu uši od za nj potrebne. Taj višak prolazi i izlazi mimo pravog želuca uši, što naše pčele vješto iskoriste i donesu nam u košnicu. Sastav soka je saharoza. Prolazeći kroz uš ona se pretvara u jednostavnije šećere, a pčele ga kasnije svojim fermentima dodatno obogate.
Svi potrošači koji koriste ovaj med znaju da je riječ o jednom od najkvalitetniji medova s puno minerala. Važno je znati, također, da je medun kapara tamnocrvene boje, a medun ušiju taman i zelenkast.
Medun je moguće prognozirati samo uz stručno praćenje uši i kapara. Primjerice, već se u kolovozu počinje pratiti ličinke kapara koje padaju po tlu. Praćenje se nastavlja od listopada pa sve do ožujka sljedeće godine. Kod ušiju postoji više načina kratkoročnog i dugoročnog prognoziranja medenja. Kratkoročno je ranije spomenuto otresanje grana, dok dugoročno uključuje mjesečno brojenje jajašaca na bijelim podlogama i uvijek ispod istih stabala. Naravno, velik utjecaj u takvom prognoziranju imaju i vremenski uvjeti. Posao prognoziranja medenja za struku obavlja se na razini države, jer samo tako možemo organizirano doseljavati pčele na određene lokacije i dobiti zamjetne količine ovog kvalitetnog meda.

izvor: www.medun.hr

Medun

 
FOTO-NATJEČAJ „ČUVAJMO PČELE“ 2020 Već 5 godina radimo na očuvanju pčela kao važnog dijela globalnog lanca oprašivanja i opstanka biljaka na planeti Zemlji. Ove godine je virus Covid-19 pokazao da je Zemlja živo biće i da se vrlo brzo oporavi, samo ako je mi prestanemo uništavati. Zato ćemo i dalje raditi na tome da se što manje upotrebljavaju pesticidi, insekticidi i ostala kemijska sredstva koja ubijaju pčele i ostale korisne kukce. Sigurni smo da možemo smanjiti upotrebu kemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji. Iznenađeni smo velikim neznanjem od strane ljudi, malih poljoprivrednika, koji prskaju u bilo koje doba, danju, dok biljka cvjeta. Pčele i drugi oprašivači od ključnog su značaja za globalni lanac ishrane cjelokupnog svjetskog stanovništva, odnosno poljoprivredu, te imaju nemjerljiv utjecaj na bioraznolikost. Pčele su odličan indikator stanja zdravlja ekosistema. Stoga, i ovom prigodom pozivamo sve fotografe i foto-amatere iz Hrvatske da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih, jer sve su fotografije zračile ljubavlju i brigom za pčele i svi su autori bili puni pozitivne energije, a upravo to je uspjeh natječaja! Foto natječaj “Čuvajmo pčele” je otvoren od 26.05.2020. do 20.08.2020. kad ćemo pregledati sve fotografije, zajedno sa profesionalnim fotografima, te objaviti pobjednike na našim stranicama najkasnije do 20.09.2020. Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova. Pravila natječaja:
  1. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe koje se profesionalno ili amaterski bave fotografijom iz Hrvatske i susjednih zemalja.
    • Nagrade se šalju samo unutar Hrvatske, a ostali dobitnici mogu nagradu preuzeti sami ili je namjeniti nekome iz Hrvatske :) 
    •  
  2. Autori, sudionici natječaja, slanjem fotografija potvrđuju autentičnost snimljenih fotografija te preuzimaju odgovornost za sadržaj prijavljenih fotografija.
  3. Autori, sudionici natječaja, daju suglasnost organizatoru natječaja da bez naknade može objaviti zaprimljene fotografije uz jasan potpis autoraISKLJUČIVO u svrhu promocije i postavljanja izložbe.
  4. Svaki autor šalje najviše 3 originalne fotografije. Obrada fotografije u programima za uređivanje fotografije dopuštena je do mjere koja ne narušava i ne mijenja osnovni smisao snimljenog sadržaja.
  5. Fotografije se isključivo šalju u digitalnom formatu na e-mail  pcelari.bujstine@gmail.com s naslovom “ZA FOTO NATJEČAJ” u .jpg /.jpeg/ formatu, pojedinačne veličine fotografije /datoteke/ najmanje veličine 4000 pixela po dužoj strani i rezolucije od 300 dpi.
  6. Datoteku /fotografiju/ treba imenovati /spremiti/: Ime i prezime_Naziv fotografije_Godina nastanka.JPG. (Primjer: 1_Marko_Marković_Pčela_2020.JPG.)
  7. Fotografije mogu biti u boji /B/, monokromatske /M/ i crno-bijele /CB/.
  8. Osim najljepše fotografije svake godine biramo i fotografiju koja se izlaže na jumbo plakatima diljem Hrvatske (primjer: fotografija na dnu objave)
  9. Način prijave autora: Putem e-maila.
  10. U mailu upisati: Ime, prezime, adresu stanovanja.
    • Vaše osobne podatke prikupljamo i obrađujemo u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, EC 2016/679.Prikupljene podatke ćemo čuvati na primjeren način i osigurati njihovu povjerljivost.Prikupljene podatke nećemo prosljeđivati trećim osobama bez vašeg izričitog dopuštenja.
  11. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora.
  12. Za sudjelovanje u natječaju nema kotizacije.
  13. Stručni žiri: pčelari i fotografi odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade.
  14. Fotonatječaj traje od 26.05.2020. do 15.08.2020.
  15. Objava rezultata bit će 20.09.2020.g. na našim web (www.pcelari-bujstine.com) i facebook stranicama (https://www.facebook.com/PcelariBujstine?ref=hl
Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova. 
  • Nagrade ćemo poslati poštom na adresu koja je navedena u mailu.
  • Radovi koji ne podliježu propozicijama (tehničke karakteristike), neće biti prihvaćeni, samim time niti ocjenjivani ni selektirani.
  • Rad stručnog žirija je neovisan. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. bez podataka o autoru. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika i otvaranju izložbe selektiranih radova.
  • Svi selektirani radovi, a ne samo oni nagrađeni, bit će prezentirani na primjeren način na izložbama.
  • Otisnuti radovi ostaju u vlasništvu organizatora.
  NAGRADE: 1.nagrada: VELIKI MEDENI PAKET ( 3kg meda, proizvodi od meda) 2.nagrada: SREDNJI MEDENI PAKET ( 2kg meda, proizvodi od meda) 3.nagrada: MALI MEDENI PAKET ( 1kg meda) 4.nagrada: tisak jumbo plakata za fotografiju koja bude odabrana u tu svrhu.   Autor slike na zaglavlju: Antonija Kodžoman Autori slika sa jumbo plakata 2020: Maja Kraljik (pozadina), Dragica Drašković (u krugu)