Medun koji od soka u drveću proizvede kapari, tamnocrvene je boje, a medun ušiju je taman i zelenkast. Sastav soka je saharoza, a prolazeći kroz uš ona se pretvara u jednostavnije šećere. Pčele ga kasnije svojim fermentima dodatno obogate.

U kolovozu pčelama zaista treba posvetiti pažnju. Pčele izležene u ovo doba godine pa nadalje prezimljavaju, pa im treba osigurati potpunu zdravstvenu zaštitu (ponajprije od Varoe). Zajednice bi trebale imati dobru maticu kako bi ona mogla maksimalno držati leglo što će nam u zimskom razdoblju osigurati puno zimskih pčela. U bespašnim krajevima pčele je potrebno poticajno prihranjivati.
Što se, pak, događa s pčelama koje su dovezene ili stacionirane u blizini crnogoričnih šuma, smreke i jele? Šumska paša (medun) vrlo je izazovna za pčelare naročito od polovine srpnja pa do konca kolovoza. Ako prošetamo kroz gustu jelovu šumu i nakratko zastanemo, iz velikih krošanja crnogorice čut ćemo šumljenje pčela i drugih kukaca letača. Slatke kaplje na tlu ispod crnogoričnih stabala upućuju na medljiku (medun) – med izvanredne kvalitete. Medun se može javiti i na bjelogorici, primjerice hrastu, lipi, klenu…

Proizvođači šumskog meduna

Za proizvodnju meduna značajni su kapari i nekoliko vrsta ušiju. Od više vrsta ušiju značajne su crvenkastosmeđa smrekova uš, velika crna smrekova uš i, vrlo značajna za pčelare, zelena jelova uš. Od ostalih ušiju, najveća smetnja pčelarima jedna je od tri vrste uši na arišu (Cinaria laricis Walk) koja utječe na naglu kristalizaciju meda. Medun spomenute uši sadrži puno melecitoze koja se u kombinaciji s glukozom kristalizira već u saću te tako onemogućuje pčelaru oduzimanje meda. U tom slučaju, vrcati treba brzo, bez zakašnjenja. Takav kristaliziran med poguban je za pčele ako ga pustimo za prezimljavanje pčela. Medun crvenkastosmeđe smrekove uši također brzo kristalizira.
Zelena jelova uš proširena je posvuda gdje raste jela. Medun ove ušice može se javiti od srpnja pa sve do kraja rujna. Na jelovim iglicama dosta je teško vidljiva. Ona je zelena sa srebrnkastobijelom crtom. Kad istresemo odlomljenu granu jele na bijelu podlogu, možemo u dobrim godinama naći nekoliko stadija ušica. Stručnjaci kažu da je za razvoj uši najvažnija prva, treća i posljednja generacija. Prva generacija se javlja u ožujku. U trećoj generaciji (oko polovine svibnja) javljaju se krilate ženke koje šire rod ušica, da bi se u srpnju pa nadalje javilo medenje. U pogodnim godinama može se razviti čak sedam generacija zelene jelove uši, a pamte se i najveći unosi meduna u svijetu (čak sedam kilograma po košnici na dan).
Kapari se mogu javiti na smreki i jeli. Na smreki živi veliki i mali kapar, a na jeli samo mali. Oni se razlikuju po veličini, ali i građi. Veliki smrekov kapar se razvije tri do četiri tjedna prije malog. Izlučivanje meduna može početi već krajem travnja ili početkom svibnja. Karakteristični raniji razvoj kapara vodi i ranijem prestanku medenja. To se događa otprilike krajem lipnja ili početkom srpnja. Mali jelov kapar, ovisno o nadmorskoj visini, medi otprilike do kraja srpnja, ali ima relativno kratko razdoblje medenja. Ako se ovaj posljednji javi kombinirano sa zelenom jelovom uši, onda se radi o pravom šumskom medenju
.   

Kako nastaje medun
Svi proizvođači meduna koje sam nabrajao imaju odlično građen usni sustav za sisanje. Tim usisnim aparatom lako dolaze pod koru drveća gdje kruže biljni sokovi. Sok u drveću je pod velikim pritiskom što rezultira njegovom većom količinom u organizmu uši od za nj potrebne. Taj višak prolazi i izlazi mimo pravog želuca uši, što naše pčele vješto iskoriste i donesu nam u košnicu. Sastav soka je saharoza. Prolazeći kroz uš ona se pretvara u jednostavnije šećere, a pčele ga kasnije svojim fermentima dodatno obogate.
Svi potrošači koji koriste ovaj med znaju da je riječ o jednom od najkvalitetniji medova s puno minerala. Važno je znati, također, da je medun kapara tamnocrvene boje, a medun ušiju taman i zelenkast.
Medun je moguće prognozirati samo uz stručno praćenje uši i kapara. Primjerice, već se u kolovozu počinje pratiti ličinke kapara koje padaju po tlu. Praćenje se nastavlja od listopada pa sve do ožujka sljedeće godine. Kod ušiju postoji više načina kratkoročnog i dugoročnog prognoziranja medenja. Kratkoročno je ranije spomenuto otresanje grana, dok dugoročno uključuje mjesečno brojenje jajašaca na bijelim podlogama i uvijek ispod istih stabala. Naravno, velik utjecaj u takvom prognoziranju imaju i vremenski uvjeti. Posao prognoziranja medenja za struku obavlja se na razini države, jer samo tako možemo organizirano doseljavati pčele na određene lokacije i dobiti zamjetne količine ovog kvalitetnog meda.

izvor: www.medun.hr

Medun

Nakon 3 vrlo uspješna Fotonatječaja Udruga pčelara Bujštine po četvrti put pokreće projekt “ Čuvajmo pčele “ i fotonatječaj pod istim nazivom. Želimo da skrenemo pozornost javnosti na probleme nestanka pčela, s apelom svim korisnicima pesticida u poljoprivredi: „Budite pažljivi i oprezni, čuvajmo pčele jer ih svi mi trebamo!“ Veseli nas i objava našeg zastupnika u EU parlamentu Davora Škrleca da se konačno počelo razmišljati o važnosti i opstanku pčela koju prenosimo sa njegove web stranice: http://www.davor-skrlec.eu/eu-zabranjuje-neonikotinoide-koji-dokazano-stete-pcelama/ Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela.” Ove godine tema fotonatječaja se širi i na pčelare bez kojih trenutno pčele ne bi mogle nikako preživjeti.

Stoga pozivamo sve fotografe, foto-amatere, svu djecu i njihove roditelje da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih. Fotografirajte pčele, pčelinjake, pčelare, crtajte... sve na temu "Pčele i pčelari"

  Foto natječaj “ Čuvajmo pčele ” je otvoren od 03.05.2018. do 15.08.2018. kad ćemo pregledati sve fotografije, zajedno sa profesionalnim fotografima, te objaviti pobjednike na našim stranicama najkasnije do 15.09.2018. Pravila natječaja:
  1. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe koje se profesionalno ili amaterski bave fotografijom, sva djeca i njihovi roditelji, sa područja Republike Hrvatske.
  2. Tema “ ČUVAJMO PČELE ” može biti interpretirana na svoj način bilo da se radi o fotografiji ili montaži sa vlastitim fotografijama, crtežu u bilo kojoj tehnici, a da se s takvom fotografijom može promovirati uloga pčela u životu ljudi.
  3. Svaki sudionik može poslati do 3 pojedinačne fotografije. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dozvoljena je predaja obrađenih fotografija, a ukoliko se radi o montaži, autor mora koristiti isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni broj fotografija će nakon selektiranja i ocjenjivanja od strane stručnog žirija biti reproduciran na foto-papiru, koje će biti namjenjene za izložbe, a postoji mogućnost objavljivanja i na jumbo plakatima.
  4. Svi zainteresirani mogu poslati fotografije, te obavezno navesti svoje osobne podatke: ime, prezime, datum rođenja, adresu i broj mobitela.
  5. Način prijave za fotografije: mailom na: [email protected], a svaka će fotografija biti objavljena i na našoj Facebook stranici: Pcelari-bujstine.
  6. Način prijave za crteže: poštom ili osobno na adresu: Udruga pčelara bujštine (kod Blažević), Barboj 36, 52470 Umag. Svaki će crtež biti skeniran i objavljen na našoj Facebook stranici: Pcelari-bujstine.
  7. Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova.
  8. Prijave traju od 03.05.2018. do 15.07.2018
  9. Format fotografije može biti max. 3000 piksela po široj stranici i 2000 piksela po kraćoj, s gustoćom do 300 dpi. Fotografija ne smije biti manja od 1 MB niti veća od 5MB i treba biti u formatu .jpg (jpeg).
  10. Fotografije slati s nazivom po vlastitom izboru, s isključenim dijakritičkim znakovima (đ,š,ž,ć,č) te ‘specijalnim’ znakovima (npr. ()/&%$#“!?*’+¸¨;,\ i sl.). .
  11. Naziv fotografije opcionalno može biti naveden. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora.
  12. Format crteža bi trebao biti veličine A4, a crteži trebaju biti nacrtani vlastoručno.
  13. Za sudjelovanje u natječaju nema kotizacije.
  14. Stručni žiri: pčelari i fotografi odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade.
  15. Objava rezultata bit će 15.09.2018.g. na našim web (pcelari-bujstine.com) i facebook stranicama. Nagrade ćemo dodjeliti na druženju pčelara bujštine u rujnu 2017.g., a ukoliko nagrađeni ne budu mogli prisustvovati druženju poslat ćemo ih poštom na adresu koja bude navedena u prijavi.
  16. Radovi koji ne podliježu propozicijama (tehničke karakteristike), neće biti prihvaćeni, samim time niti ocjenjivani ni selektirani.
  17. Rad stručnog žirija je neovisan. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. bez podataka o autoru. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika i otvaranju izložbe selektiranih radova.
  18. Svaki sudionik zadržava autorska prava nad svojim fotografijama.
  19. Svi selektirani radovi, a ne samo oni nagrađeni, bit će prezentirani na primjeren način na izložbama.
  20. Organizator pridržava pravo reprodukcije fotografija u nekomercijalne svrhe u smislu promocije uloge pčela u životu ljudi, a imena i prezimena autora bit će navedena.
  21. Svaka autorica/autor snosi osobnu odgovornost za ono što predstavljaju njegova djela.
  22. Otisnuti radovi ostaju u vlasništvu organizatora.
NAGRADE ZA FOTOGRAFIJE: nagrada: VELIKI MEDENI PAKET  nagrada: SREDNJI MEDENI PAKET  nagrada: MALI MEDENI PAKET  NAGRADE ZA CRTEŽE: 1./  2. / 3. nagrada: SLATKI MEDENI PAKET (donacije pčelara Bujštine)