Pčelinji otrov

Pčelinji otrov stvar proizvode mlade pčele u prva dva tjedna života. Nakon što ga proizvedu otrov se nalazi na zatku pčele gdje ostaje do kraja njenog životnog ciklusa ili do situacije kad se pčela mora braniti pa ga preko žalca ispušta na neprijatelja. U  vrećici -spremniku otrova se nalazi oko 0,3 do 0,5mg pčelinjeg otrova vrlo složenog kemijskog sastava.

Pčelinji otrov je izlučevina žalčanog sustava pčele, a osnovna mu je prirodna namjena štititi pčelu i njezinu zajednicu od neprijatelja. To je gusta tekućina vrlo karakterističnog mirisa i gorkastog, kiselkastog okusa. U “Kuranu” je tekst o pčelinjem otrovu koji glasi: “Iz njihovih trbuha nastaje tekućina koja je medicina za ljude”.

U pučkoj medicini primjenjuje se kao protureumatik, a novija istraživanja primjene pčelinjeg otrova u liječenju pokazuju da pčelinji otrov utječe na ublažavanje boli, sniženje krvnog tlaka, smanjenje kolestelora u krvi, povećanje radne sposobnosti i drugo.

Pčelinji otrov također štiti organizam od zaraznih bolesti, koristi se za liječenje upala zglobova, raznih neuralgija i akutnih upala krvnih žila. Posebno su opisana liječenja ubodima pčela. Pčelinji otrov i primjena pčelinjeg uboda je prihvaćeni dio osnovne medicine. Poznato je da je pčelinji otrov oko 30% aktivniji od primjerice zmijskog otrova, međutim treba znati da zmijski otrov ugrizom zmije ulazi u tijelo u mnogo većim količinama. (ugriz poskoka npr. jednak je ubodu cca.:350 pčela)

Djelovanje visokih doza pčelinjeg otrova nije u potpunosti istraženo, ali se smatra da je od 300-400 uboda za prosječnog čovjeka smrtonosna doza. Treba uzeti u obzir da su to samo pretpostavke i stvarna smrtonosna doza uboda ovisi o mnogo faktora i ralikuje se od čovjeka do čovjeka. Kod ljudi koji su u svakodnevnom kontaktu sa pčelama – pčelarima, ispitivanjem je dokazano da nema patoloških promjena u organizmu nakon niza uboda. Dosadašnja saznanja o pčelinjem otrovu daju naslutiti da se radi o izuzetno vrijednom proizvodu pčelinje košnice o kojem će zasigurno biti još puno govora. Proizvodnja većih količina pčelinjeg otrova postala je moguća tek poslije otkrića da pčele reagiraju na slab udar struje ispuštanjem kapljice otrova.

pčelinji otrov kao tekućina i prašak

Samo djelovanje otrova na ljude ovisi o nekoliko faktore poput: mjesta uboda, količine otrova koji se ubodom unese u organizam,  osetljivosti organizma na pčelinji ubod. Pa tako kod nekih osoba može doći do vrlo teških posljedica čak i smrti, dok kod pojedinih ubod pčele rezultira slabijom reakcijom organizma od uboda komarca. Zabrinjavajući je svakako podatak da se u svijetu bilježi sve veći broj osoba koje su sklone raznim alergijama pa tako i na još uvijek u većini slučajeva bezopasan ubod medonosne pčele.

Što raditi ako / kada Vas ubode pčela?

  • Ukoliko ste alergični na pčelinji otrov ne pokušavajte sami sanirati posljedice već potražite lječničku pomoć
  • Uklonite lagano bez panike vrhovima noktiju, kreditnom karticom, nožićem ili pincetom žalac iz mjesta uboda

Nakon odstranjivanja žalca možete mjesto uboda tretirani nekim od sljedećih metoda ovisno o tome što vam se nađe pri ruci:

  • Isperite mjesto uboda običnom vodom sa ili bez upotrebe antibakterijskog sapuna
  • Umotajte ukoliko imate led u pamućnu krpu i stavite na mjesto uboda
  • Umočite pamučnu krpicu ili gazu sa amonijačnom vodom i krpic/gazu stavite na samo mjesto uboda. Amonijak će neutralizirati/ublažiti bol uzrokovanu otrovom
  • Ispertte mjesto uboda pčele običnom vodom i utrljajte usitnjenim i razmočenim aspirinom. Aspirin će pomoći oko smanjenja otekline i ublažiti bol. Ne koristite aspirin ukoliko ste alergični na njega
  • Napravite smjesu sode bikarbone i vode te utrljajte njome mjesto uboda. Soda će neutralizirati otrov i zaustaviti svrbež
  • Stavite komad svježeg mesa na mjesto uboda, enzimi će neutralizirati otrov i zaustaviti naticanje

asacol online
free viagra prescription

any-pills-us.com
cipro tabs
nolvadex

Pčelinji otrov

     Tko još nije čuo za Motovun, istarski gradić s bogatom povijesti i prekrasnim pejzažima: vinogradima, maslinicima i voćnjacima, rijeci Mirni i park-šumi?! Jeste li znali da je Motovunska šuma proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije još 1963. godine? Osim ovog carstva kraljice gljiva, atraktivna je i dolina najduže istarske rijeke Mirne kojom su, vjerovali ili ne, u antičko doba plovile lađe duge i do 10 metara. Zbog šteta od poplava, Mirna danas ima novo korito, što je krajoliku dalo novu dimenziju i ljepotu. Negdje na četrnaestom ili petnaestom kilometru od izvora Mirne, ispod brda na čijem vrhu poput krune stoji Motovun, naš kolega Miroslav Mikić ima pčelinjak s tridesetak LR-košnica uz koji smo se okupili u subotu, 13. travnja 2019. zajedno s dvadesetak kolega iz Poreča, Buzeta i Pazina kako bi održali proljetnu obuku za novopridošle članove, a starijim, iskusnijim pčelarima dali priliku da ponove gradivo i od pčelarskih majstora čuju novosti u tehnologiji pčelarenja, pa ih primijene na svom pčelinjaku.

Predavanje o proljetnim radovima na pčelinjaku i ovaj je put održao profesionalni pčelar iz Livada Svetozar Janković, koji godinama svoje znanje i iskustvo nesebično prenosi mlađim kolegama, uvijek na sebi svojstven način, uz neku anegdotu iz života i pčelarske prakse. Osim o tehnikama pčelarenja i pripremama za glavnu pašu, na obuci je bilo riječi i o borbi protiv varoe i drugih nametnika, sprječavanju rojevnog nagona i prihrani pčela, a naravno da su se doticale i indirektne teme kao što su kvaliteta i plasman istarskog meda, pad broja mladih pčelara zbog odlaska na rad u inozemstvo ili poticajna politika u sektoru pčelarstva. Iako nisu poput velikih proizvođača motivirani količinama i razlikom između uloženog i dobivenog, istarski pčelari svom poslu pristupaju ozbiljno i odgovorno, pa ne treba čuditi da su svi prisutni pažljivo slušali svaki stručni savjet ili dobronamjernu sugestiju uz nemalo pitanja i pokoji komentar. Ovo je treći put da se održava ovakav vid edukacije, broj prisutnih varira, ali uvijek je to zanimljiv i poučan događaj, jer - osim u prijateljskom okruženju, dešava se i u prirodi punoj cvijeća i medonosnog bilja. Ovaj nam je put i vrijeme išlo na ruku, pa smo brzo zaboravili usputno blato i lokve od kiša posljednjih tjedan dana.      

Po završetku obuke na pčelinjaku, nastavili smo se družiti na obližnjem lovačkom odmorištu uz roštilj u režiji našeg kolege Ivana Kovača, koji nas je pozvao na slijedeći domjenak na svojoj farmi u Radošima kod Poreča. U ležernoj se atmosferi nastavilo pričati o pčelama i pčelarenju, bilo je riječi i o predstojećim aktivnostima Udruge, ali nije nedostajalo ni šale, jer pčelari - usprkos činjenici da se bave ozbiljnim poslom, imaju smisla za humor, pogotovo nakon što obilan ručak zaliju domaćim vinom. Tada se druženje kolega po struci pretvara u priču u kojoj svatko ulaže dio sebe i kada se u par sati stvori dovoljno pozitivne energije za čitavu predstojeću sezonu. Nekada su obitelji i prijatelji bili čvršće povezani i češće su se posjećivali, a danas mnogi ni svom susjedu u zgradi ne znaju ime. I zato što smo društvena bića i prijateljstvo je u životu neizmjerno važno, svi prisutni su se složili da bi ovakvih susreta trebalo biti više i da bi primjer Udruge pčelara Bujštine trebale slijediti i druge strukovne organizacije u županiji i šire.

       Stoga još jednom veliko hvala Slavku i Miroslavu koji su organizirali ovaj susreta, Svetozaru na edukaciji, Ivanu na odličnom grillu, kolegama iz prijateljskih udruga  koji su nas počastili vinom i rakijom i svima koji su svojim prisustvom uljepšali ovaj događaj.

TEKST/FOTO: Damir Gregurić

 

 

 

 

 

 

 

 

(više…)