Propolis

PropolisPropolis je ljekovit proizvod pčela medarica. Djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica, pa ga stručnjaci smatraju lijekom 21. stoljeća.

Posebnost propolisa je da bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema štetnih popratnih pojava, što je mana sintetskih antibiotika.

U medicini se propolis primjenjuje kod stanja anemije, respiratornih problema, njege usne šupljine, u dermatologiji, za povećanje imuniteta organizma, kod infekcija probavnog trakta, zaštite jetara te u kozmetici jer utječe na brzu regeneraciju tkiva i ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje.

Pčelinji proizvod

Propolis je ljekoviti proizvod, smolaste konzistencije, žute do tamnosmeđe boje, slabog mirisa koji pčele medarice (Apis melifera L.) skupljaju s pupoljaka i kore drveća. Pčele ga rabe za zatvaranje pukotina unutar košnice, poliranje saća koje služe kao skladišta za med, cvjetni prah i kao kolijevka za ličinke, zatim za regulaciju temperature i balzamiranje uljeza koje ne mogu odstraniti iz košnice.

Njegovim se isparavanjem u pčelinjoj zajednici stvaraju nepovoljni uvjeti za razvoj bakterija i gljivica koje mogu ugroziti zdravlje zajednice. Od jedne pčelinje zajednice na godinu se skupi između 150 i 400 grama propolisa.

Naziv propolis potječe od grčke riječi pro – prije ili ispred i polis – grad, zbog upotrebe propolisa za izgradnju i regulaciju ulaza u košnicu. Propolis se kao naziv upotrebljava u gotovo svim dijelovima svijeta.

Povijesni zapisi pokazuju da je propolis bio važan i cijenjen proizvod u medicini Egipćana, Babilonaca, Arapa, Grka, Rimljana i drugih starih naroda. U zapisima 12. stoljeća opisano je liječenje usne šupljine i ždrijela, kao i karijesa ljekovitim propolisom.

Kemijski sastav

Podrijetlo tvari u propolisu potječe iz triju izvora – biljnih izlučevina, sekrecijskih supstancija pčelinjeg metabolizma i tvari dodanih u vrijeme njegove dorade. Kemijski sastav propolisa još nije u potpunosti razjašnjen. U jednoj analizi propolisa u Engleskoj samo je u jednom primjerku otkriveno 150 sastojaka (Greenaway, 1990.), ali ubrzo ih je izolirano 180.

Sastav propolisa ovisi o vrstama bilja u obitavalištu pčela. Propolis se razlikuje po boji, mirisu i vjerojatno po ljekovitim svojstvima, ovisno o sastavu i godišnjem dobu. Poznato je da propolis sadrži razne smole i smolama slične tvari, balzame i eterična ulja, vosak, pelud, flavonoide, mineralne tvari te takozvane biljne hormone.

U biljnom su svijetu flavonoidi inače široko rasprostranjeni, a uloga im je zaštita biljaka od patogena iz okoline. U propolisu su zastupljeni brojni flavonoidi: galangin, kvercetin, krizin, kempferol, apigenin, pinocembrin, pinobaksin.

Svojstva propolisa

Na temperaturi između 25 i 45°C propolis je mekan, podatan za oblikovanje i ljepljiv. Na temperaturi nižoj od 15°C postaje krut i lomljiv, a na onoj iznad 45°C gumasto ljepljiv. U tekuće stanje najčešće prelazi na temperaturi između 60 i 70°C. Za neke uzorke točka topljivosti je i iznad 100°C.

Propolis je ljekovit proizvod pčela medarica i djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica, pa se smatra lijekom 21. stoljeća.

Zbog svojega sastava propolis djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica. Posebnost propolisa je da bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema štetnih popratnih pojava, što je mana sintetskih antibiotika.

Kao snažan antioksidant učinkovito djeluje protiv slobodnih radikala, koji se danas smatraju uzročnicima mnogih, pa i najtežih bolesti, poput ateroskleroze, katarakta, starenja, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Propolis se također upotrebljava u stomatologiji kao sredstvo u liječenju paradentoze i za jačanje zubnog mesa. Preventivno djeluje kod upale grla, a iznimno dobre rezultate postiže u liječenju infekcija, opeklina, otvorenih rana te čireva probavnog sustava.

Novija istraživanja sve više potvrđuju da jača imunološki sustav te ima neposredni antikancerogeni učinak. Stoga ga mnogi stručnjaci smatraju zlatnim proizvodom košnice i lijekom 21. stoljeća.

Nova otkrića

Istraživanja domaćih znanstvenika dokazala su utjecaj pčelinjih proizvoda na tumore. Zbog specifičnog sastojka flavonoida, kojeg najviše ima u medu, propolisu i peludu, u kombinaciji s ostalim terapijskim lijekovima postiže se uspjeh u prevenciji i liječenju tumora, zasad u pokusnih životinja.

Istraživanje provedeno na pokusnim životinjama sa spontano nastalim te izazvanim tumorima pokazalo je da pčelinji proizvodi pospješuju djelovanje drugih lijekova, poput citostatika, u liječenju tumora. S druge strane, znatno smanjuju nepoželjne učinke lijekova ili zračenja na zdrave stanice jer omogućuju njihovo zadržavanje isključivo u tumorskoj stanici.

Izravan učinak na prevenciju i liječenje tumora u pokusnih životinja ima vodena otopina propolisa koja sadrži čak desetak flavonoida, a to postiže stimulacijom imunološkog sustava, uklanjanjem slobodnih radikala (odgovornih za starenje, za nastanak tumora ili nekih drugih bolesti) te izazivanjem programirane smrti tumorskih stanica.

Primjena propolisa

Danas se zbog svojih svojstava poprilično upotrebljava u apiterapiji – primjeni pčelinjih proizvoda u liječenju ljudi i životinja.

U medicini se propolis primjenjuje kod stanja anemije, respiratornih problema, njege usne šupljine, u dermatologiji (regeneracija kože, čirevi, ekcemi, lezije, rane), kod povećanja imuniteta organizma, infekcija probavnog trakta, zaštite jetara te kao pomoć pri mnogim drugim problemima.

Veliku primjenu propolis ima i u kozmetici jer utječe na brzu regeneraciju tkiva i ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje.

Oblici i čuvanje

Proizvodi na bazi propolisa dolaze na tržište u različitim oblicima:

Na našem je tržištu najzastupljenija alkoholna otopina propolisa koncentracije 20 posto i više.

  • alkoholnim otopinama
  • bezalkoholnim otopinama
  • uljnim kapima
  • sprejevima za usnu i nosnu šupljinu
  • mastima i kremama
  • tabletama i kapsulama

Ti proizvodi dolaze ili kao čisti propolis ili kao propolis obogaćen ekstraktima drugog ljekovitog bilja. Za liječenje se propolis obično primjenjuje s medom ili drugim pčelinjim proizvodima.

Na našem je tržištu najzastupljenija alkoholna otopina propolisa koncentracije 20 posto i više. Takva otopina propolisa može se uzimati pomiješana s medom. U šalicu se stavi žlica meda i na med nakapa propolis te dobro promiješa sve dok se ne dobije mutna masa meda. Mješavina se može uzeti sama i topiti što dulje u ustima ili se upotrebljava kao namaz na kruh ili se pak ulijeva u hladni ili mlaki napitak.

Mogućnost alergije na propolis vrlo je rijetka. Preporuka je da se započne s manjim brojem kapi od preporučene doze postupno povećavajući dozu. Dojenčad do jedne godine ne smije uzimati alkoholnu otopinu propolisa s medom, a za djecu vrtićke dobi svakako se treba posavjetovati s liječnikom.

Propolis je prilično stabilan, ali preporuča se njegovo pravilno čuvanje. Potrebno ga je držati u hermetički zatvorenim posudama, na tamnom mjestu pri temperaturi od 10 do 12°C, daleko od toplinskih izvora. Isto tako, ne preporuča se miješanje starog i novog propolisa. Tijekom 12 mjeseci pravilnog skladištenja propolis će izgubiti vrlo malo ili gotovo ništa na svojim antibakterijskim svojstvima.
buy synthroid
free viagra pills

buy augmentin
antiviral medication while breastfeeding
pillswithoutrx.net

Propolis

   U Istri ima preko 420 pčelara koji s oko 13.500 košnica godišnje proizvedu između 250 i 300 tona meda, a kad im se pribroje i pčelari iz liburnijskog i zapadnootočnog dijela Primorsko-goranske županije te iz slovenske Istre, ukupne količine su veće. Zbog svoje iznimne kvalitete med s ovih područja često je nagrađivan i van granica naše domovine i nikad nije imao problema sa plasmanom, no oduvijek je među istarskim pčelarima postajala želja da svoj proizvod zaštite od nelojalne konkurencije, stvore zajednički brend i tako podignu kvalitetu domaće proizvodnje na višu razinu. Na prijedlog Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije 2016. godine je izrađena Studija o razvoju pčelarstva Istarske županije u kojoj je jedan od najvažnijih koraka u unapređivanju ove gospodarske grane zaštita izvornosti Istarskog meda. Iste godine UP „Lipa“ iz Pazina postaje glavni nositelj priprema i predregistracijske faze zaštite i podnosi Zahtjev za izradu Specifikacije za „Istarski med“. Sredstva u tu svrhu dodijelilo im je Ministarstvo poljoprivrede RH i Županija Istarska, a proceduru izrade Specifikacije na sebe je preuzeo Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču. Potom je uslijedila izrada elaborata, ocjena nadležnih tijela, prezentacije pčelarskim udrugama, pa na kraju izmjene i dopune. Tako se 2017. godine počelo razmišljati o širenju projekta na Liburniju (područje općina Opatija, Lovran, Mošćenička Draga i Matulji, otoci Cres i Lošinj s pripadajućim manjim otocima Unije, Ilovik, Sušak, Vele Srakane te niz manjih nenaseljenih otočića) i na slovenski dio Istre (područje primorskih općina Kopar, Izola, Piran i Ankaran), te je ubrzo i potpisan dokument o zajedničkoj prekograničnoj zaštiti oznakom izvornosti “Istarski med – Istrski med”. Specifikacija je potom dostavljena Ministarstvima poljoprivrede Hrvatske i Slovenije, kako bi krenula prvo na nacionalnoj razini: istarskog meda u Hrvatskoj, te istrskog meda u Sloveniji, dok bi zahtjev za zaštitu europskom oznakom izvornosti krenuo  u drugoj fazi projekta. Ove godine iz Ministarstva poljoprivrede RH stiže dugo očekivano Rješenje o prijelaznoj zaštiti istarskog meda nacionalnom oznakom izvornosti. U Hrvatskoj pod nazivom "Istarski med", a u Sloveniji pod nazivom "Istrski med" je zaštićeno sedam vrsta meda - uniflorni od bagrema, kadulje, kestena, lipe i vrijeska, te dva multiflorna: cvjetni med, i bjelogorični medljikovac koji se proizvode na području cijele Istarske županije, u dijelu Primorsko-goranske županije odnosno na području grada Opatije te općina Lovran, Mošćenička Draga i Matulji, zatim otoka Cresa i Lošinja i okolnih manjih otoka, te slovenskih istarskih općina Kopar, Izola, Piran i Ankaran.       U subotu, 27. veljače 2021. godine u  prostoru školsko-gradske sportske dvorane u Pazinu održan je sastanak s osvrtom na specifikaciju i kontrolu za „Istarski med/Istrski med“ na kojem je prisustvovalo dvadesetak predstavnika lokalnih pčelarskih udruga (broj zainteresiranih je bio veći, no zbog obaveze pridržavanja epidemioloških mjera broj sudionika je bio ograničen). Tijekom sastanka svi su imali maske za lice i održavali propisanu distancu. U ime domaćina sve prisutne je pozdravio Ranko Anđelini, predsjednik UP Lipa, nakon kojeg se skupu obratio i županijski pročelnik za poljoprivredu Ecio Pincan, poručujući da je Istarska županija uvijek podržavala zaštitu autohtonih proizvoda i da će to činiti i ubuduće.     U razjašnjavanju najbitnijih pojmova u specifikaciji za „Istarski med/Istrski med“ svojim stručnim iskustvom okupljenim je pčelarima puno pomogla Blanka Sinčić Pulić, viša stručna suradnica za zaštitu i valorizaciju autohtonih proizvoda u upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu županije Istarske.  U zakonodavnim okvirima registracije i zaštite na razini Republike Hrvatske i Europske unije najvažnija je Uredba EU parlamenta i Vijeća EU br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode koji je osnova za zakone i podzakonske akte u RH. Na nacionalnoj razini u tom je kontekstu najvažniji Zakon o poljoprivredi (NN br. 30/2015) i Pravilnik o zaštićenim oznakama izvornosti (ZOI), zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i zaštićenoj oznaci tradicionalnog specijaliteta (ZTS) objavljen u NN br. 65/2015. Nadležno tijelo za provedbu ovih zakona je Ministarstvo poljoprivrede. Prema Uredbi br. 1151/2012 oznaka izvornosti predstavlja naziv regije, određenog mjesta ili u iznimnim slučajevima zemlje koji se koristi za označavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji potječu iz te regije, mjesta ili zemlje, čija kakvoća ili karakteristike, u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine, čija se proizvodnja, prerada i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području. Blanka Sinčić Pulić se u nastavku zadržala na fizikalno-kemijskim svojstvima, melisopalinološkim, senzorskim i drugim specifičnim obilježjima različitih vrsta istarskog meda, granicama područja ispaše, proizvodnje i pakiranja, dokazima o podrijetlu, pravilima označavanja te vođenju potrebnih  evidencija. Razjasnila je i razlike između žiga i oznaka općenito, te zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP), zaštićene oznake izvornosti (ZOI) i zajamčenog tradicionalnog specijaliteta (ZTS), naglašavajući da se pod pojmom ZOI podrazumijeva da se baš sve faze proizvodnje, prerade i priprema proizvoda odvijaju u definiranom zemljopisnom području. Da bi med dobio pravo nositi naziv “Istarski/Istrski med” i zaštićenu oznaku izvornosti, mora u potpunosti (od pčelinje ispaše pa do vrcanja i pakiranja) biti proizveden u području koje je definirano Specifikacijom. Zajednički znak je kapljica meda obojena naizmjeničnim sivim i crnim vodoravnim prugama smještena na žutom šesterokutu koji stilizirano prikazuje saće. Naziv „Istarski med/Istrski med“ na etiketama mora biti veći od ostalih podataka. Blanka Sinčić Pulić je ponovila da ZOI štiti od zlouporabe i narušavanja izvornog proizvoda, podiže ga u višu cjenovnu kategoriju,  a što to znači da će proizvođaču rasti prihodi, čime se doprinosi održivom razvitku ruralnog područja, povećava mogućnost izvoza, jača i turistička ponuda uz očuvanje lokalnog, regionalnog i nacionalnog identiteta, ali i prirodnih vrijednosti (pasmine i sorte) toga kraja, a indirektno se smanjuje odljev stanovništva iz destinacije. Na kraju izlaganja je naglasila da će pčelari obuhvaćeni ZOI sustavom morati slijediti stroga pravila upisnika, kontrole i cijelog procesa proizvodnje o čemu će voditi posebne zapisnike i evidencije, a što će kontinuirano kontrolirati ovlaštena tvrtka.                                                    Tvrtka Biotechnicon poduzetnički centar d.o.o. iz Splita 25 godina se bavi stručnom podrškom primarno malih i srednjih poduzetnika u prehrambenom sektoru i poljoprivredi, stvarajući preduvjete za njihovu konkurentnost, napredak i uspjeh. Jamstvo za sve navedeno je akreditacija po HRN EN 17065 kod Hrvatske akreditacijske agencije i stručan tim na čelu sa Anom Marušić Lisac, koja je na skupu iznijela Plan kontrole za „Istarski med/Istrski med“. U uvodu je objasnila pojam certifikacije, koji su elementi tog postupka i naknade. Ovdje je važno napomenuti da su u programu ruralnog razvoja RH zacrtane mjere o financijskim poticajima u ovoj gospodarskoj grani: Mjera 3. Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu s naglaskom na Podmjeru 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete i Podmjeru 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu. I u ovom je izlaganju naglašeno da bi domaćim pčelarima zaštita izvornosti meda trebala pružiti i ekonomski izvjesnije uvjete proizvodnje i prodaje, jer sada nitko ne zna koliko meda dolazi izvana u Istru i kakav je to med, ali se zna da ga ima znatno više nego što ga istarski pčelari proizvedu. Zaštićeni istarski med imat će deklaracije i oznake iz kojih će se jasno razaznati njegovo podrijetlo i kvaliteta, pa će i potrošači biti sigurniji što zapravo kupuju i konzumiraju. Kao destinacijski brend istarski bi značajno doprinio ne samo u stvaranju buduće dodane vrijednosti tog proizvoda, već postao i temelj za buduću zajedničku razvojnu agrarnu politiku u regiji.        O planu kontrole od strane njihovog centra te samokontroli proizvođača govorila je Dragana Milosavljević, dipl. ing. Ponovila je da je ulazak u sustav dobrovoljan, ali da bi proizvod mogao nositi atribut vrhunskog, onda to mora biti u svim svojim komponentama, što podrazumijeva i dodatne napore samog proizvođača. Tako primjerice, ako bi pčelar iz Istre svoje pčele prevozio na ispašu i Gorski Kotar ili Liku, med iz te serije ne bi se mogao zvati istarski, a isto važi i za med koji bi nastao ako bi neki pčelar izvan definiranog područja doveo svoje pčele na ispašu unutar područja definiranog Specifikacijom, a taj med vrcao i pakirao kod kuće. U nastavku izlaganja Dragana Milosavljević je navela i druga pravila kojih se treba pridržavati u proizvodnji (primjerice, pčele se ne smije dohranjivati u vremenu dok nose med), te niz drugih odredbi kojima je cilj očuvanje posebnih svojstava i kvalitete meda koji se tradicionalno proizvodi na ovom području. Analize meda moraju se vršiti u ovlaštenim i akreditiranim laboratorijima. U slučaju nesukladnosti kod monoflornih medova vezano za udio peludi isti se mogu rekategorizirati u cvjetni med, ukoliko odgovara po ostalim zahtjevima za tu sortu meda.         Pred sam kraj bilo je riječi i o oznaci „Istarska kvaliteta“ za istarska vina kao snažnoj alatki u poticanju razvoja i konkurentnosti subjekata u vinarskoj industriji Istarske županije o čemu je govorio Krešimir Juričić iz Udruge „Vinistra“. Različitih mišljenja i drugačijih stavova u raspravi pred kraj skupa nije nedostajalo, a kako se radi o izuzetno delikatnoj temi za sva je pitanja i sugestije otvorena i mogućnost kontakta putem e-maila: marusic@biotechnicon.hr  ili  milosavljevic@biotechnikon.hr         Na kraju ovog odlično organiziranog stručnog skupa, treba dodati činjenicu da istarsko pčelarstvo ne čine samo neposredni proizvođači, već i institucije: općine i gradovi, županijska tijela, institut za poljoprivredu i turizam, domovi zdravlja i bolnice, vrtići, škole, pučka učilišta, pa će se, ukoliko budu svi složno i kvalitetno radili na promidžbi novog brenda, kroz samozapošljavanje stvoriti čvrsti temelji za ostanak mladih u ovom sektoru i na taj način dugoročno dati snažan poticaj za održivi razvitak ove gospodarske grane i ruralnih područja u Istri i na Kvarneru, te očuvati njihov lokalni, regionalni i nacionalni identitet i prirodne vrijednosti.   TEKST: Damir Gregurić   Predsjednik UP Lipa Ranko Anđelini najavio je još jedan sastanak na kojem očekuje veći broj istarskih pčelara, pogotovo profesionalaca direktno zainteresiranih za ulazak u sustav ZOI.