Propolis

PropolisPropolis je ljekovit proizvod pčela medarica. Djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica, pa ga stručnjaci smatraju lijekom 21. stoljeća.

Posebnost propolisa je da bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema štetnih popratnih pojava, što je mana sintetskih antibiotika.

U medicini se propolis primjenjuje kod stanja anemije, respiratornih problema, njege usne šupljine, u dermatologiji, za povećanje imuniteta organizma, kod infekcija probavnog trakta, zaštite jetara te u kozmetici jer utječe na brzu regeneraciju tkiva i ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje.

Pčelinji proizvod

Propolis je ljekoviti proizvod, smolaste konzistencije, žute do tamnosmeđe boje, slabog mirisa koji pčele medarice (Apis melifera L.) skupljaju s pupoljaka i kore drveća. Pčele ga rabe za zatvaranje pukotina unutar košnice, poliranje saća koje služe kao skladišta za med, cvjetni prah i kao kolijevka za ličinke, zatim za regulaciju temperature i balzamiranje uljeza koje ne mogu odstraniti iz košnice.

Njegovim se isparavanjem u pčelinjoj zajednici stvaraju nepovoljni uvjeti za razvoj bakterija i gljivica koje mogu ugroziti zdravlje zajednice. Od jedne pčelinje zajednice na godinu se skupi između 150 i 400 grama propolisa.

Naziv propolis potječe od grčke riječi pro – prije ili ispred i polis – grad, zbog upotrebe propolisa za izgradnju i regulaciju ulaza u košnicu. Propolis se kao naziv upotrebljava u gotovo svim dijelovima svijeta.

Povijesni zapisi pokazuju da je propolis bio važan i cijenjen proizvod u medicini Egipćana, Babilonaca, Arapa, Grka, Rimljana i drugih starih naroda. U zapisima 12. stoljeća opisano je liječenje usne šupljine i ždrijela, kao i karijesa ljekovitim propolisom.

Kemijski sastav

Podrijetlo tvari u propolisu potječe iz triju izvora – biljnih izlučevina, sekrecijskih supstancija pčelinjeg metabolizma i tvari dodanih u vrijeme njegove dorade. Kemijski sastav propolisa još nije u potpunosti razjašnjen. U jednoj analizi propolisa u Engleskoj samo je u jednom primjerku otkriveno 150 sastojaka (Greenaway, 1990.), ali ubrzo ih je izolirano 180.

Sastav propolisa ovisi o vrstama bilja u obitavalištu pčela. Propolis se razlikuje po boji, mirisu i vjerojatno po ljekovitim svojstvima, ovisno o sastavu i godišnjem dobu. Poznato je da propolis sadrži razne smole i smolama slične tvari, balzame i eterična ulja, vosak, pelud, flavonoide, mineralne tvari te takozvane biljne hormone.

U biljnom su svijetu flavonoidi inače široko rasprostranjeni, a uloga im je zaštita biljaka od patogena iz okoline. U propolisu su zastupljeni brojni flavonoidi: galangin, kvercetin, krizin, kempferol, apigenin, pinocembrin, pinobaksin.

Svojstva propolisa

Na temperaturi između 25 i 45°C propolis je mekan, podatan za oblikovanje i ljepljiv. Na temperaturi nižoj od 15°C postaje krut i lomljiv, a na onoj iznad 45°C gumasto ljepljiv. U tekuće stanje najčešće prelazi na temperaturi između 60 i 70°C. Za neke uzorke točka topljivosti je i iznad 100°C.

Propolis je ljekovit proizvod pčela medarica i djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica, pa se smatra lijekom 21. stoljeća.

Zbog svojega sastava propolis djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica. Posebnost propolisa je da bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema štetnih popratnih pojava, što je mana sintetskih antibiotika.

Kao snažan antioksidant učinkovito djeluje protiv slobodnih radikala, koji se danas smatraju uzročnicima mnogih, pa i najtežih bolesti, poput ateroskleroze, katarakta, starenja, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Propolis se također upotrebljava u stomatologiji kao sredstvo u liječenju paradentoze i za jačanje zubnog mesa. Preventivno djeluje kod upale grla, a iznimno dobre rezultate postiže u liječenju infekcija, opeklina, otvorenih rana te čireva probavnog sustava.

Novija istraživanja sve više potvrđuju da jača imunološki sustav te ima neposredni antikancerogeni učinak. Stoga ga mnogi stručnjaci smatraju zlatnim proizvodom košnice i lijekom 21. stoljeća.

Nova otkrića

Istraživanja domaćih znanstvenika dokazala su utjecaj pčelinjih proizvoda na tumore. Zbog specifičnog sastojka flavonoida, kojeg najviše ima u medu, propolisu i peludu, u kombinaciji s ostalim terapijskim lijekovima postiže se uspjeh u prevenciji i liječenju tumora, zasad u pokusnih životinja.

Istraživanje provedeno na pokusnim životinjama sa spontano nastalim te izazvanim tumorima pokazalo je da pčelinji proizvodi pospješuju djelovanje drugih lijekova, poput citostatika, u liječenju tumora. S druge strane, znatno smanjuju nepoželjne učinke lijekova ili zračenja na zdrave stanice jer omogućuju njihovo zadržavanje isključivo u tumorskoj stanici.

Izravan učinak na prevenciju i liječenje tumora u pokusnih životinja ima vodena otopina propolisa koja sadrži čak desetak flavonoida, a to postiže stimulacijom imunološkog sustava, uklanjanjem slobodnih radikala (odgovornih za starenje, za nastanak tumora ili nekih drugih bolesti) te izazivanjem programirane smrti tumorskih stanica.

Primjena propolisa

Danas se zbog svojih svojstava poprilično upotrebljava u apiterapiji – primjeni pčelinjih proizvoda u liječenju ljudi i životinja.

U medicini se propolis primjenjuje kod stanja anemije, respiratornih problema, njege usne šupljine, u dermatologiji (regeneracija kože, čirevi, ekcemi, lezije, rane), kod povećanja imuniteta organizma, infekcija probavnog trakta, zaštite jetara te kao pomoć pri mnogim drugim problemima.

Veliku primjenu propolis ima i u kozmetici jer utječe na brzu regeneraciju tkiva i ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje.

Oblici i čuvanje

Proizvodi na bazi propolisa dolaze na tržište u različitim oblicima:

Na našem je tržištu najzastupljenija alkoholna otopina propolisa koncentracije 20 posto i više.

  • alkoholnim otopinama
  • bezalkoholnim otopinama
  • uljnim kapima
  • sprejevima za usnu i nosnu šupljinu
  • mastima i kremama
  • tabletama i kapsulama

Ti proizvodi dolaze ili kao čisti propolis ili kao propolis obogaćen ekstraktima drugog ljekovitog bilja. Za liječenje se propolis obično primjenjuje s medom ili drugim pčelinjim proizvodima.

Na našem je tržištu najzastupljenija alkoholna otopina propolisa koncentracije 20 posto i više. Takva otopina propolisa može se uzimati pomiješana s medom. U šalicu se stavi žlica meda i na med nakapa propolis te dobro promiješa sve dok se ne dobije mutna masa meda. Mješavina se može uzeti sama i topiti što dulje u ustima ili se upotrebljava kao namaz na kruh ili se pak ulijeva u hladni ili mlaki napitak.

Mogućnost alergije na propolis vrlo je rijetka. Preporuka je da se započne s manjim brojem kapi od preporučene doze postupno povećavajući dozu. Dojenčad do jedne godine ne smije uzimati alkoholnu otopinu propolisa s medom, a za djecu vrtićke dobi svakako se treba posavjetovati s liječnikom.

Propolis je prilično stabilan, ali preporuča se njegovo pravilno čuvanje. Potrebno ga je držati u hermetički zatvorenim posudama, na tamnom mjestu pri temperaturi od 10 do 12°C, daleko od toplinskih izvora. Isto tako, ne preporuča se miješanje starog i novog propolisa. Tijekom 12 mjeseci pravilnog skladištenja propolis će izgubiti vrlo malo ili gotovo ništa na svojim antibakterijskim svojstvima.
buy synthroid
free viagra pills

buy augmentin
antiviral medication while breastfeeding
pillswithoutrx.net

Propolis

    Udruga pčelara Bujštine je 2015. godine otvorila foto-natječaj „Čuvajmo pčele“  u sklopu istoimenog projekta kojim se želi skrenuti pozornost na opasnost za opstanak pčela uslijed nekontroliranog i pretjeranog korištenja pesticida u poljoprivredi. Insekticidi kojima nesavjesni poljoprivrednici tretiraju svoje voćnjake u vrijeme cvatnje pogubni su ne samo za pčele, već i za sve druge kukce oprašivače, pa je šteta učinjena na taj način nemjerljiva jer se direktno odražava na proizvodnju ljudske hrane, ali i na okoliš.     Od prvog natječaja do danas organizatorima je stiglo preko dvijesto fotografija pčela na livadi, u voćnjaku, šumi, parku, vrtu, u košnici i oko nje.  Na natječaj su se javljali ljubitelji pčela i fotografije iz svih krajeva Lijepe naše, a najbolji bi autori bili nagrađeni paketima pčelinjih proizvoda iz košnica pčelara članova Udruge. Spomenimo samo najbolje: Dejan Stojaković, Marina Žagar, Andreja Folnović, Mirjana Porupski, Neven Gerenčir, Luka Boban, Karlo Jelić, Hrvoje Šašek, Nino Salkić, Lili Lea Rušnjak, Mario Radaković, Davor Pavlić, Goran Jurjević, Antonija Kodžoman, Nediljko Prološčić, Dean Bužleta i Maja Kraljik.     Kako bi što više naših sugrađana mogli vidjeti ove lijepe fotografije, ali i nešto naučiti o važnosti pčela za opstanak života na našoj planeti, sve prispjele fotografije bile su izložene na međunarodnom sajmu pčelarstva Apitera u prostoru Zagrebačkog velesajma, u Gradskoj knjižnici Grada Novigrada, u POU „Ante Babić“ u Umagu, te u Školsko-gradskoj sportskoj dvorani u Pazinu u sklopu pčelarskog sajma „Dani meda“. Izložbe bi uvijek bile popraćene prigodnim predavanjima, pa su posjetiteljima o pčelama i pčelinjim proizvodima govorili Dragana Pević, Arduino Bubola, Alojz Sinčić, Marina Duić Manojlović, Ivan Kovač i Sanja Obšivač. Nakon predavanja uslijedila bi degustacija pčelinjih proizvoda kako bi posjetitelji okusili draž bavljenja pčelarstvom i putem drugih osjetila.         Tijekom protekle četiri godine odaziv na natječaj je rastao, projekt je dopunjen dječjim radovima vrtića i nižih razreda osnovnih škola s područja djelovanja Udruge, a organizatori su dobili i snažnu podršku POU „Ante Babić“ iz Umaga, Gradske knjižnice Grada Umaga i Novigrada, a zahvaljujući posebnom razumijevanju pčelarske problematike Poglavarstva Grada Umaga svako proljeće od 2016. godine Umag i okolicu ukrašavaju jumbo-plakati s apelom na hrvatskom i talijanskom jeziku: „Čuvajmo pčele – Salviamo le api!“ i  „Ne prskajte za vrijeme cvatnje, jer pčele povećavaju prinose! Evitate i pesticidi!“ Aktivisti Udruge koriste i ovu prigodu da zahvale navedenim institucijama, kao i prijateljskim udrugama, koje od samog početka podržavaju ovaj i druge projekte Udruge i žiteljima Bujštine koji su redovno posjećivali izložbe i bodrili organizatore. Svoja vrata za izložbe fotografija s natječaja „Čuvajmo pčele“ otvaraju i POU Buje, koji Udruzi pčelara Bujštine daju svesrdnu podršku od njenog osnivanja 2011. godine.      Svečano otvorenje izložbe „Čuvajmo pčele“ održati će se 22. ožujka 2019. godine s početkom u 19 sati u atriju kino-dvorane u Bujama nakon čega će biti više riječi o štetnosti pesticida za pčele i druge oprašivače, degustacija pčelinjih proizvoda i mali domjenak. Dobro došli!