POSJET PČELARA UDRUGE „BILOGORA“ IZ BJELOVARA KOLEGAMA IZ UP „NEKTAR“ POREČ

099Bjelovarsko-bilogorska županija se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, broji oko 150 tisuća stanovnika koji žive u 5 gradova i 18 općina, a politički, kulturni i gospodarski centar je Bjelovar. Ova je županija najjače poljoprivredno područje naše zemlje, s naglaskom na proizvodnju hrane i stočarstvo. Zahvaljujući prirodnim resursima među kojima bogat i raznovrstan šumski fond zauzima posebno mjesto, u ovoj županiji se razvilo i pčelarstvo, pa prvo pčelarsko udruženje datira čak iz 1890. godine. Iz te duge i bogate tradicije nikla je i Pčelarska udruga „Bilogora“  koja s 130 članova i gotovo 9.000 košnica pokriva područje Grada Bjelovara i općine: Kapela, Rovišće, Zrinski Topolovac, Veliko Trojstvo, Šandrovac, Nova Rača, Severin. U suradnji s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Gradom Bjelovarom i upravom Bjelovarskog sajma, ova je udruga inicijator i suorganizator Međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu, koji je prošle godine slavio svoju 10.-tu obljetnicu na ponos ne samo članova ove Udruge, već svih pčelara u Lijepoj našoj. Od 2013. godine na čelu Udruge su Milan Jantolek, Goran Pranjić, Krunoslav Nemet i Dražen Kovač. Entuzijazam i volonterizam za ovu ekipu nisu tek isprazne priče, pa iza Udruge stoje i brojne aktivnosti. Za dolazak u Istru Udruga se odlučila iz 2 razloga: nabava sadnica selekcioniranog kestena i posjet kolegama pčelarima iz Poreča. Kako je ponovno dizanje kestenovih šuma na Bilogori od velikog interesa svih tamošnjih stanovnika zbog uspostavljanja biološke ravnoteže dogovoren je posjet rasadniku „Skink“ 11. travnja 2015. u Rovinju gdje su nakon stručne prezentacije pčelari preuzeli svoje sadnice i krenuli prema Baderni. Prvenstveni cilj posjete porečkoj pčelarskoj udruzi „Nektar“ je bila razmjena iskustava s naglaskom na moguće modele očuvanja krajolika.

098Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija, broji oko 200 tisuća stanovnika koji žive u 10 gradova i 31 općini. Najveći grad je Pula, a upravno središte županije je Pazin. I dok se stanovništvo središnje Istre još uvijek retežito bavi poljoprivredom, u priobalju je glavna gospodarska grana turizam. Poreština spada u najznačajnije turističke destinacije na Jadranu, a rijetko tko zna da je Poreč svojevremeno bio glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Za vrijeme njegove vladavine ovaj su grad posjetili po prvi put i članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji. Istrani nemaju tako dugu tradiciju pčelarenja kao njihove kolege iz Bjelovarsko-bilogorske županije, što ne znači da je med iz njihovih košnica manje kvalitetan. Naša se županija ne može pohvaliti obiljem pčelinjih paša, ali bioraznolikost pejzaža od Savudrije do Kamenjaka nudi lepezu medonosnog bilja koji istarskom medu daje poseban okus i aromu. U Istri djeluje 6 pčelarskih udruga, a područje Poreštine već 30 godina pokriva UP „Nektar“ s preko 70 članova i preko 2 tisuće košnica.

064Predsjednik Udruge je Petar Banko iz Baderne, uspješan poduzetnik (uvoznik i prerađivač bakalara), cijenjen u pčelarskim krugovima ne samo zbog činjenice da je jedini istarski uzgajivač matica, već zbog angažmana na edukaciji novih generacija pčelara, te samih potrošača pčelinjih proizvoda, najčešće djece i omladine, kao i sponzoriranja lokalnih manifestacija i drugih aktivnosti. Piero (kako ga odmila zovu prijatelji) se bavi pčelarstvom cijeli svoj život. Njegova se obitelj time bavila još prije 150 godina, a on je svoje znanje i iskustvo usavršio na njemačkom sveučilištu. Na svom pčelinjaku u Baderni često organizira susrete s djecom iz okolnih škola i vrtića i nesebično im dijeli svoje znanje o pčelama, njihovim proizvodima i pčelarstvu. U subotu 11. travnja 2015. u svom je domu ugostio kolege iz UP „Bilogora“, počastio ih ručkom, razveselio glazbom u živo i pokazao ogledni pčelinjak i mali laboratorij u kojem je okupljenima prezentirao uzgoj matica. Događaj su svojom prisutnošću uveličali gradonačelnik Grada Poreča Edi Štifanić i predstavnici drugih pčelarskih udruga iz Istre, a perom i kamerom zabilježili novinari „Glasa Istre“ i  TV-Istre. Izmijenjivale su se zdravice i pokloni, a pčelare je pozdravio i porečki gradonačelnik zahvalan što proizvode odličan med kao zdravu hranu, ali i što svojim aktivnostima doprinose zaštiti okoliša. Na srdačnom prijemu domaćinima se zahvalio Milan Jantolek, predsjednik UP „Bilogora“ ocijenivši ovaj susret korisnim za obje strane zbog razmjene znanja i iskustava, ali i zbog neformalnog druženja u više nego prijateljskoj atmosferi. Uistinu je sve (a ne samo bidofon – instrument na kojem je vješto svirao Piero)  odzvanjalo pozitivnim vibracijama: nije nedostajalo ni šale ni pjesme ni plesa, a sve skupa je bilo začinjeno izuzetno dobrim gulašem od veprovine i brodetom od bakalara, odličnim domaćim vinom i istarskim slatkim specijalitetima: kruštulama i fritulama. Punog želuca, a još puniji utisaka gosti iz Bjelovara su se potom uputili u Radoše na OPG obitelji Kovač. Ovdje su ih nakon razgledanja pčelinjaka i vrta punog samoniklog i kultiviranog medonosnog  bilja iznenadili Branka i Ivan (eko-pčelar i tajnik UP „Nektar“) svojim pripravcima za poboljšanje zdravlja i jačanje imuniteta na bazi pčelinjih proizvoda i ljekovitog bilja, da bi im uspomenu na Istru dodatno zasladili posebnom delicijom: pralinama na bazi tamne čokolade, bagremovog meda, crnih tartufa i orasa.

105Ivan je kolegama iz Bjelovara otkrio kako oplemeniti svoj bazni proizvod (ekološki med) dodatkom komplementarnih namirnica visoke nutricionističke i zdravstvene kvalitete u pomno odabranom, ali ukusnom i praktičnom pakiranju i uz podjednako dobro osmišljen marketing ponuditi potrošaču proizvod s višestrukom vrijednošću. U svojoj poslovnoj strategiji obitelj Kovač ništa ne prepušta slučaju, već se svi maksimalno trude i paze i na najmanji detalj: od recepture za proizvode s dodanom vrijednosti preko izbora etikete do izlaska na tržište koje je iz dana u dan sve zahtjevnije. Ivan je u razgovoru s kolegama iznio još puno ideja za unaprjeđivanje pčelinjih proizvoda, kao i svoju viziju pčelarskog turizma na imanju u Radošima.

O kakvom se turističkom potencijalu radi, govorio je i gospodin Štifanić u Baderni, uvjeren da med i drugi pčelinji proizvodi zaslužuju svoje mjesto u turizmu, jer „turizam i zdrava hrana idu ruku pod ruku“. Vrijeme kad se odmor percipiciralo kao pasivno ležanje na plaži odavno je iza nas, sve je više gostiju koji žele tzv. aktivan odmor. Da bi taj „novi“ turist osjetio destinaciju punim plučima, neophodna mu je neka vrsta pustolovine, malo adrenalina, nešto što će zapamtiti za čitav život. Zašto im se taj doživljaj ne bi priuštio odlaskom na pčelinjak gdje bi uz „orkestar“ pčela u letu mogao uživati u mirisu tisuće vrsti livadnog cvijeća, konzumaciji meda i drugih pčelinjih proizvoda ili terapiji inhalacijom u apikomori? O toj temi je više pričao slijedeći domaćin, Dragan Brenko iz Poreča koji nas je ugostio na svom pčelinjaku svega par kilometara od nadaleko poznate Zelene lagune, turističko-hotelijerske zone visoke kategorije kojom u sezoni prođu deseci tisuća turista iz čitavog svijeta. Naš kolega je bio predsjednik UP „Nektar“ u 2 navrata: 1988. – 1992. i 1996. – 2002. godine, no i danas je aktivan u radu Udruge i promicanju pčelarskog poziva, posebice među turistima koji rado obilaze njegov pčelinjak. Tu ih on dočekuje uvijek vedar i raspoložen za priču o svojim mezimicama koje mu čitav život  pomogale da se odmori od svakodnevnog stresa na poslu i priuštile mnogo radosti i veselja ne samo zbog vrcanja i zarade na prodanom medu, već ponajviše kao faktor smirenja nakon napornog dana. Nakon prigodnih riječi domaćin je goste počastio likerom od višnje i orahovcem u svojoj sjenici, a potom su se svi zajedno uputili u restoran – agrodomaćinstvo  „Idila“ u mjestu Rakovci kod Baderne, gdje su se uz večeru nastavili družiti i veseliti.

095 Bila mi je izuzetna čast biti sudionikom ovog susreta i želim još jednom zahvaliti udruzi „Nektar“ na pozivu na druženje u Baderni, Radošima i Poreču. Upoznao sam se i razgovarao s kolegama iz udruge „Bilogora“ o mnogo tema i iskazao iskrenu želju da se naše druženje ne završi na jednom susretu, već da se pretvori u dugotrajno prijateljstvo i suradnju po svim pitanjima, a posebno u vezi pčelarskog turizma koji je kod naših susjeda u Sloveniji odavno zaživio, a kod nas još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu. Po priči naših kolega iz Bjelovara pitomi krajevi Bilogore predstavljaju veliki potencijal za zdravstveno-rekreativni, lovni i ribolovni turizam, pa zašto onda u sklopu ruralnog turizma ne razvijati i pčelarski turizam? U tom smislu pčelari iz Istre poput Banka, Kovača i Brenka mogu kolegama s kontinentalnog dijela Hrvatske itekako pomoći svojim savjetima i sugestijama. Najiskrenije se nadam da će se ova priča koju smo započeli u Baderni nastaviti uzvratnim posjetom Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, jer sam uvjeren da i oni nama imaju što pokazati i naučiti nas i u stručnom smislu i općenito. A do tada, medno, kolege pčelari!

 

 

102 069

15/04/2015 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

POSJET PČELARA UDRUGE „BILOGORA“ IZ BJELOVARA KOLEGAMA IZ UP „NEKTAR“ POREČ

      Autora knjige koja je pred vama, gospodina Josipa Križa imao sam prigodu više puta slušati u formalnim i manje neformalnim prigodama i uvijek je na mene ostavljao isti dojam. Strastven je to čovjek pun ljubavi prema pčelama. Rođen da živi za svoje ideje i da svoje stavove brani iskreno, ponekad i preburno, ali uvijek potkrijepljeno spoznajama iz bogate pčelarske prakse koje nikad nije čuvao samo za sebe, već ih je prvog dana pčelarenja nesebično dijelio svojim kolegama. Nikad do kraja shvaćen i još uvijek nedovoljno priznat za trud i kontinuiran rad na unapređivanju pčelarstva u Hrvatskoj, Josip se u tim trenucima vraća svojim ljubimicama, jer: „Pčele ne donose pčelaru samo med, propolis i druge materijalne koristi, već duševni i fizički mir, pobuđuju tolerantnost koja rađa životno zadovoljstvo, sreću i radost pčelaru i njegovoj obitelji.“

Plemenita dužnost - pčelar    

 Iz svake rečenice njegovog novog djela „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ očita je njegova ogromna intelektualna i duševna energija, želja za znanjem, a isto toliko i ljubav prema pčelarima. Iako ih nastavlja kritizirati zbog loše pčelarske prakse, upozoravajući ih da su nepoznavanje biologije i fiziologije pčela, primjena nepravilne tehnologije, pretjerana samouvjerenost i egoizam i dalje česti uzroci slabosti zajednica, širenja bolesti i na kraju i njihova ugibanja. Nemojmo se igrati pčelara, već tu plemenitu dužnost obavimo kako treba!“ Zato ne treba čuditi da je Josip Križ na čelu pčelarskog društva „Lipa“ iz Zagreba od njenog osnutka i da se zajedno sa svojim kolegama može ponositi brojnim aktivnostima, inicijativama i projektima, kao i na istupima u medijima gdje populariziraju pčelarsku struku i čine sve kako bi unaprijedili pčelarstvo - ne samo na području djelovanja Udruge, već u čitavoj Hrvatskoj.

Uzgoj matica   

Knjiga „Uzgoj i odabiranje matica pčela“ ima 120 stranica i gotovo isti broj pomno odabranih fotografija koje dopunjavaju edukaciju budućih uzgajivača matica pčela, kojima je prvenstveno namijenjeno ovo štivo. Sigurno je da ne može škoditi ni onima koji se uzgojem pčela i matica profesionalno bave - kako bi obnovili svoje znanje ili naučili nešto novo i potvrdili ono što već znaju. Autor često ponavlja rečenicu: „Pčelinja zajednica vrijedi onoliko koliko vrijedi njezina matica!“ što dovoljno govori o važnosti ove knjige. Iako već u predgovoru pomalo rezignirano kaže: „Danas je doba digitalizacije i internetizacije, ali pčele ne poznaju ljudski tehnološki napredak, već žive u zajednici koju čovjek do današnjeg dana nije i neće nikada do kraja istražiti.“  Upravo iz tog razloga Križ naglašava: „Zato svi oni koji se bave ovim plemenitim poslom moraju učiti od pčela i raditi samo ono što one žele i kako žele.“ A tko bolje razumije pčele od Josipa koji se njihovim proučavanjem bavi od rane mladosti, a uzgojem matica više od dva i pol desetljeća? Svatko tko se bavi pčelama iz ljubavi, a ne zbog profita, zna da pčelarstvo nije posao, već - poziv! Josip se tom pozivu odazvao još kao dječak uz svoju baku, a isti žar ga drži i danas i to ga je i navelo da napiše još jednu knjigu posvećenu kraljici pčela – matici.

  Kako zamijeniti maticu?

 U ovoj će knjizi svi pčelari, pogotovo početnici i amateri, naći odgovore na pitanja kao: Zašto uzgoj i odabiranje matica? Što je to starter, a što su oplodnjaci? Kako uzgojiti maticu za svoje potrebe? Što je to feromon praznog saća? Kako se matica pari s trutom prirodno, a kako se vrši umjetno osjemenjivanje? Koja je uloga trutova u pčelinjoj zajednici? Kada mijenjati maticu? Kako se pravilno vrši dodavanje i zamjena matice? Kako čuvati neoplođene, a kako oplođene matice? Osim toga autor skreće pozornost na najčešće greške pčelara u radu s maticama, ali i općenito u uzgoju pčela i proizvodnji meda. U pčelarskoj praksi danas postoji niz tehnika i tehnologija koje početnike zbunjuju, no kako naglašava i sam Josip: „Početnicima treba nesebična pomoć i ne treba im zamjerati na tome, već ih savjetovati i pokazati kako se treba ispravno raditi.“ No, zato je oštar prema pojedincima s dugogodišnjom (lošom) pčelarskom praksom, jer ih je gotovo nemoguće odviknuti od nekih posve pogrešnih metoda rada. „Ništa se ne smije raditi napamet!“ jer uzrok slabim proizvodnim rezultatima najčešće nije negdje vani, već u samom pčelaru, prvenstveno njegovom nepoznavanju biologije pčela i funkcioniranja pčelinje zajednice, odnosno tvrdoglavom nepoštivanju prirodnih zakona koji vladaju unutar košnice. 

Knjiga za svaku preporuku    

Možda Josip Križ ne može govoriti o molekularno-genetičkim teorijama jer za to nema formalnog obrazovanja, no nakon više od tri i pol desetljeća bavljenja uzgojem pčela ispunjenih proučavanjem, nizom pokusa i eksperimenata, on je usavršio tehničko-tehnološki i biotehnološki proces uzgoja matica od jajeta do izlaska matice iz matičnjaka do te mjere da njegova kompetencija ne samo nije upitna, već je itekako respektabilna. S druge strane, njegov je stil pisanja jednostavan i lako razumljiv svima kojima je namijenjen, što je dodatna vrijednost koju trebaju cijeniti i oni koji ga podržavaju i oni koji ga kritiziraju.     Knjigu „Uzgoj i odabiranje matica pčela“  toplo preporučujemo svima koji su tek ušli u pčelarstvo, kao i onim poduzetnijeg duha kojima će ova knjiga pomoći da rasplamsaju svoju inventivnost i kreativnost da učine korak naprijed i uzgojem pčelinjih matica se počnu baviti profesionalno. Osim autora, pohvalu zaslužuje i nakladnik (PD „Lipa“), lektor (Ivana Berg Divald), autori fotografija (Marko Križ, Milanko Barać, Krešimir Caba, Oliver Novosel, Darko Vukašinović, Orosman Burgueno), kao i sponzori (Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, Tamburaški sastav Gazde, te tvrtke Apivita iz Varaždina i Galamed iz Obrovca Sinjskog).