POSJET PČELARA UDRUGE „BILOGORA“ IZ BJELOVARA KOLEGAMA IZ UP „NEKTAR“ POREČ

099Bjelovarsko-bilogorska županija se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, broji oko 150 tisuća stanovnika koji žive u 5 gradova i 18 općina, a politički, kulturni i gospodarski centar je Bjelovar. Ova je županija najjače poljoprivredno područje naše zemlje, s naglaskom na proizvodnju hrane i stočarstvo. Zahvaljujući prirodnim resursima među kojima bogat i raznovrstan šumski fond zauzima posebno mjesto, u ovoj županiji se razvilo i pčelarstvo, pa prvo pčelarsko udruženje datira čak iz 1890. godine. Iz te duge i bogate tradicije nikla je i Pčelarska udruga „Bilogora“  koja s 130 članova i gotovo 9.000 košnica pokriva područje Grada Bjelovara i općine: Kapela, Rovišće, Zrinski Topolovac, Veliko Trojstvo, Šandrovac, Nova Rača, Severin. U suradnji s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Gradom Bjelovarom i upravom Bjelovarskog sajma, ova je udruga inicijator i suorganizator Međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu, koji je prošle godine slavio svoju 10.-tu obljetnicu na ponos ne samo članova ove Udruge, već svih pčelara u Lijepoj našoj. Od 2013. godine na čelu Udruge su Milan Jantolek, Goran Pranjić, Krunoslav Nemet i Dražen Kovač. Entuzijazam i volonterizam za ovu ekipu nisu tek isprazne priče, pa iza Udruge stoje i brojne aktivnosti. Za dolazak u Istru Udruga se odlučila iz 2 razloga: nabava sadnica selekcioniranog kestena i posjet kolegama pčelarima iz Poreča. Kako je ponovno dizanje kestenovih šuma na Bilogori od velikog interesa svih tamošnjih stanovnika zbog uspostavljanja biološke ravnoteže dogovoren je posjet rasadniku „Skink“ 11. travnja 2015. u Rovinju gdje su nakon stručne prezentacije pčelari preuzeli svoje sadnice i krenuli prema Baderni. Prvenstveni cilj posjete porečkoj pčelarskoj udruzi „Nektar“ je bila razmjena iskustava s naglaskom na moguće modele očuvanja krajolika.

098Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija, broji oko 200 tisuća stanovnika koji žive u 10 gradova i 31 općini. Najveći grad je Pula, a upravno središte županije je Pazin. I dok se stanovništvo središnje Istre još uvijek retežito bavi poljoprivredom, u priobalju je glavna gospodarska grana turizam. Poreština spada u najznačajnije turističke destinacije na Jadranu, a rijetko tko zna da je Poreč svojevremeno bio glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Za vrijeme njegove vladavine ovaj su grad posjetili po prvi put i članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji. Istrani nemaju tako dugu tradiciju pčelarenja kao njihove kolege iz Bjelovarsko-bilogorske županije, što ne znači da je med iz njihovih košnica manje kvalitetan. Naša se županija ne može pohvaliti obiljem pčelinjih paša, ali bioraznolikost pejzaža od Savudrije do Kamenjaka nudi lepezu medonosnog bilja koji istarskom medu daje poseban okus i aromu. U Istri djeluje 6 pčelarskih udruga, a područje Poreštine već 30 godina pokriva UP „Nektar“ s preko 70 članova i preko 2 tisuće košnica.

064Predsjednik Udruge je Petar Banko iz Baderne, uspješan poduzetnik (uvoznik i prerađivač bakalara), cijenjen u pčelarskim krugovima ne samo zbog činjenice da je jedini istarski uzgajivač matica, već zbog angažmana na edukaciji novih generacija pčelara, te samih potrošača pčelinjih proizvoda, najčešće djece i omladine, kao i sponzoriranja lokalnih manifestacija i drugih aktivnosti. Piero (kako ga odmila zovu prijatelji) se bavi pčelarstvom cijeli svoj život. Njegova se obitelj time bavila još prije 150 godina, a on je svoje znanje i iskustvo usavršio na njemačkom sveučilištu. Na svom pčelinjaku u Baderni često organizira susrete s djecom iz okolnih škola i vrtića i nesebično im dijeli svoje znanje o pčelama, njihovim proizvodima i pčelarstvu. U subotu 11. travnja 2015. u svom je domu ugostio kolege iz UP „Bilogora“, počastio ih ručkom, razveselio glazbom u živo i pokazao ogledni pčelinjak i mali laboratorij u kojem je okupljenima prezentirao uzgoj matica. Događaj su svojom prisutnošću uveličali gradonačelnik Grada Poreča Edi Štifanić i predstavnici drugih pčelarskih udruga iz Istre, a perom i kamerom zabilježili novinari „Glasa Istre“ i  TV-Istre. Izmijenjivale su se zdravice i pokloni, a pčelare je pozdravio i porečki gradonačelnik zahvalan što proizvode odličan med kao zdravu hranu, ali i što svojim aktivnostima doprinose zaštiti okoliša. Na srdačnom prijemu domaćinima se zahvalio Milan Jantolek, predsjednik UP „Bilogora“ ocijenivši ovaj susret korisnim za obje strane zbog razmjene znanja i iskustava, ali i zbog neformalnog druženja u više nego prijateljskoj atmosferi. Uistinu je sve (a ne samo bidofon – instrument na kojem je vješto svirao Piero)  odzvanjalo pozitivnim vibracijama: nije nedostajalo ni šale ni pjesme ni plesa, a sve skupa je bilo začinjeno izuzetno dobrim gulašem od veprovine i brodetom od bakalara, odličnim domaćim vinom i istarskim slatkim specijalitetima: kruštulama i fritulama. Punog želuca, a još puniji utisaka gosti iz Bjelovara su se potom uputili u Radoše na OPG obitelji Kovač. Ovdje su ih nakon razgledanja pčelinjaka i vrta punog samoniklog i kultiviranog medonosnog  bilja iznenadili Branka i Ivan (eko-pčelar i tajnik UP „Nektar“) svojim pripravcima za poboljšanje zdravlja i jačanje imuniteta na bazi pčelinjih proizvoda i ljekovitog bilja, da bi im uspomenu na Istru dodatno zasladili posebnom delicijom: pralinama na bazi tamne čokolade, bagremovog meda, crnih tartufa i orasa.

105Ivan je kolegama iz Bjelovara otkrio kako oplemeniti svoj bazni proizvod (ekološki med) dodatkom komplementarnih namirnica visoke nutricionističke i zdravstvene kvalitete u pomno odabranom, ali ukusnom i praktičnom pakiranju i uz podjednako dobro osmišljen marketing ponuditi potrošaču proizvod s višestrukom vrijednošću. U svojoj poslovnoj strategiji obitelj Kovač ništa ne prepušta slučaju, već se svi maksimalno trude i paze i na najmanji detalj: od recepture za proizvode s dodanom vrijednosti preko izbora etikete do izlaska na tržište koje je iz dana u dan sve zahtjevnije. Ivan je u razgovoru s kolegama iznio još puno ideja za unaprjeđivanje pčelinjih proizvoda, kao i svoju viziju pčelarskog turizma na imanju u Radošima.

O kakvom se turističkom potencijalu radi, govorio je i gospodin Štifanić u Baderni, uvjeren da med i drugi pčelinji proizvodi zaslužuju svoje mjesto u turizmu, jer „turizam i zdrava hrana idu ruku pod ruku“. Vrijeme kad se odmor percipiciralo kao pasivno ležanje na plaži odavno je iza nas, sve je više gostiju koji žele tzv. aktivan odmor. Da bi taj „novi“ turist osjetio destinaciju punim plučima, neophodna mu je neka vrsta pustolovine, malo adrenalina, nešto što će zapamtiti za čitav život. Zašto im se taj doživljaj ne bi priuštio odlaskom na pčelinjak gdje bi uz „orkestar“ pčela u letu mogao uživati u mirisu tisuće vrsti livadnog cvijeća, konzumaciji meda i drugih pčelinjih proizvoda ili terapiji inhalacijom u apikomori? O toj temi je više pričao slijedeći domaćin, Dragan Brenko iz Poreča koji nas je ugostio na svom pčelinjaku svega par kilometara od nadaleko poznate Zelene lagune, turističko-hotelijerske zone visoke kategorije kojom u sezoni prođu deseci tisuća turista iz čitavog svijeta. Naš kolega je bio predsjednik UP „Nektar“ u 2 navrata: 1988. – 1992. i 1996. – 2002. godine, no i danas je aktivan u radu Udruge i promicanju pčelarskog poziva, posebice među turistima koji rado obilaze njegov pčelinjak. Tu ih on dočekuje uvijek vedar i raspoložen za priču o svojim mezimicama koje mu čitav život  pomogale da se odmori od svakodnevnog stresa na poslu i priuštile mnogo radosti i veselja ne samo zbog vrcanja i zarade na prodanom medu, već ponajviše kao faktor smirenja nakon napornog dana. Nakon prigodnih riječi domaćin je goste počastio likerom od višnje i orahovcem u svojoj sjenici, a potom su se svi zajedno uputili u restoran – agrodomaćinstvo  „Idila“ u mjestu Rakovci kod Baderne, gdje su se uz večeru nastavili družiti i veseliti.

095 Bila mi je izuzetna čast biti sudionikom ovog susreta i želim još jednom zahvaliti udruzi „Nektar“ na pozivu na druženje u Baderni, Radošima i Poreču. Upoznao sam se i razgovarao s kolegama iz udruge „Bilogora“ o mnogo tema i iskazao iskrenu želju da se naše druženje ne završi na jednom susretu, već da se pretvori u dugotrajno prijateljstvo i suradnju po svim pitanjima, a posebno u vezi pčelarskog turizma koji je kod naših susjeda u Sloveniji odavno zaživio, a kod nas još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu. Po priči naših kolega iz Bjelovara pitomi krajevi Bilogore predstavljaju veliki potencijal za zdravstveno-rekreativni, lovni i ribolovni turizam, pa zašto onda u sklopu ruralnog turizma ne razvijati i pčelarski turizam? U tom smislu pčelari iz Istre poput Banka, Kovača i Brenka mogu kolegama s kontinentalnog dijela Hrvatske itekako pomoći svojim savjetima i sugestijama. Najiskrenije se nadam da će se ova priča koju smo započeli u Baderni nastaviti uzvratnim posjetom Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, jer sam uvjeren da i oni nama imaju što pokazati i naučiti nas i u stručnom smislu i općenito. A do tada, medno, kolege pčelari!

 

 

102 069

15/04/2015 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

POSJET PČELARA UDRUGE „BILOGORA“ IZ BJELOVARA KOLEGAMA IZ UP „NEKTAR“ POREČ

Nakon 3 vrlo uspješna Fotonatječaja Udruga pčelara Bujštine po četvrti put pokreće projekt “ Čuvajmo pčele “ i fotonatječaj pod istim nazivom. Želimo da skrenemo pozornost javnosti na probleme nestanka pčela, s apelom svim korisnicima pesticida u poljoprivredi: „Budite pažljivi i oprezni, čuvajmo pčele jer ih svi mi trebamo!“ Veseli nas i objava našeg zastupnika u EU parlamentu Davora Škrleca da se konačno počelo razmišljati o važnosti i opstanku pčela koju prenosimo sa njegove web stranice: http://www.davor-skrlec.eu/eu-zabranjuje-neonikotinoide-koji-dokazano-stete-pcelama/ Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela.” Ove godine tema fotonatječaja se širi i na pčelare bez kojih trenutno pčele ne bi mogle nikako preživjeti.

Stoga pozivamo sve fotografe, foto-amatere, svu djecu i njihove roditelje da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih. Fotografirajte pčele, pčelinjake, pčelare, crtajte... sve na temu "Pčele i pčelari"

  Foto natječaj “ Čuvajmo pčele ” je otvoren od 03.05.2018. do 15.08.2018. kad ćemo pregledati sve fotografije, zajedno sa profesionalnim fotografima, te objaviti pobjednike na našim stranicama najkasnije do 15.09.2018. Pravila natječaja:
  1. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe koje se profesionalno ili amaterski bave fotografijom, sva djeca i njihovi roditelji, sa područja Republike Hrvatske.
  2. Tema “ ČUVAJMO PČELE ” može biti interpretirana na svoj način bilo da se radi o fotografiji ili montaži sa vlastitim fotografijama, crtežu u bilo kojoj tehnici, a da se s takvom fotografijom može promovirati uloga pčela u životu ljudi.
  3. Svaki sudionik može poslati do 3 pojedinačne fotografije. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dozvoljena je predaja obrađenih fotografija, a ukoliko se radi o montaži, autor mora koristiti isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni broj fotografija će nakon selektiranja i ocjenjivanja od strane stručnog žirija biti reproduciran na foto-papiru, koje će biti namjenjene za izložbe, a postoji mogućnost objavljivanja i na jumbo plakatima.
  4. Svi zainteresirani mogu poslati fotografije, te obavezno navesti svoje osobne podatke: ime, prezime, datum rođenja, adresu i broj mobitela.
  5. Način prijave za fotografije: mailom na: [email protected], a svaka će fotografija biti objavljena i na našoj Facebook stranici: Pcelari-bujstine.
  6. Način prijave za crteže: poštom ili osobno na adresu: Udruga pčelara bujštine (kod Blažević), Barboj 36, 52470 Umag. Svaki će crtež biti skeniran i objavljen na našoj Facebook stranici: Pcelari-bujstine.
  7. Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova.
  8. Prijave traju od 03.05.2018. do 15.07.2018
  9. Format fotografije može biti max. 3000 piksela po široj stranici i 2000 piksela po kraćoj, s gustoćom do 300 dpi. Fotografija ne smije biti manja od 1 MB niti veća od 5MB i treba biti u formatu .jpg (jpeg).
  10. Fotografije slati s nazivom po vlastitom izboru, s isključenim dijakritičkim znakovima (đ,š,ž,ć,č) te ‘specijalnim’ znakovima (npr. ()/&%$#“!?*’+¸¨;,\ i sl.). .
  11. Naziv fotografije opcionalno može biti naveden. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora.
  12. Format crteža bi trebao biti veličine A4, a crteži trebaju biti nacrtani vlastoručno.
  13. Za sudjelovanje u natječaju nema kotizacije.
  14. Stručni žiri: pčelari i fotografi odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade.
  15. Objava rezultata bit će 15.09.2018.g. na našim web (pcelari-bujstine.com) i facebook stranicama. Nagrade ćemo dodjeliti na druženju pčelara bujštine u rujnu 2017.g., a ukoliko nagrađeni ne budu mogli prisustvovati druženju poslat ćemo ih poštom na adresu koja bude navedena u prijavi.
  16. Radovi koji ne podliježu propozicijama (tehničke karakteristike), neće biti prihvaćeni, samim time niti ocjenjivani ni selektirani.
  17. Rad stručnog žirija je neovisan. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. bez podataka o autoru. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika i otvaranju izložbe selektiranih radova.
  18. Svaki sudionik zadržava autorska prava nad svojim fotografijama.
  19. Svi selektirani radovi, a ne samo oni nagrađeni, bit će prezentirani na primjeren način na izložbama.
  20. Organizator pridržava pravo reprodukcije fotografija u nekomercijalne svrhe u smislu promocije uloge pčela u životu ljudi, a imena i prezimena autora bit će navedena.
  21. Svaka autorica/autor snosi osobnu odgovornost za ono što predstavljaju njegova djela.
  22. Otisnuti radovi ostaju u vlasništvu organizatora.
NAGRADE ZA FOTOGRAFIJE: nagrada: VELIKI MEDENI PAKET  nagrada: SREDNJI MEDENI PAKET  nagrada: MALI MEDENI PAKET  NAGRADE ZA CRTEŽE: 1./  2. / 3. nagrada: SLATKI MEDENI PAKET (donacije pčelara Bujštine)