POSJET PČELARA UDRUGE „BILOGORA“ IZ BJELOVARA KOLEGAMA IZ UP „NEKTAR“ POREČ

099Bjelovarsko-bilogorska županija se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, broji oko 150 tisuća stanovnika koji žive u 5 gradova i 18 općina, a politički, kulturni i gospodarski centar je Bjelovar. Ova je županija najjače poljoprivredno područje naše zemlje, s naglaskom na proizvodnju hrane i stočarstvo. Zahvaljujući prirodnim resursima među kojima bogat i raznovrstan šumski fond zauzima posebno mjesto, u ovoj županiji se razvilo i pčelarstvo, pa prvo pčelarsko udruženje datira čak iz 1890. godine. Iz te duge i bogate tradicije nikla je i Pčelarska udruga „Bilogora“  koja s 130 članova i gotovo 9.000 košnica pokriva područje Grada Bjelovara i općine: Kapela, Rovišće, Zrinski Topolovac, Veliko Trojstvo, Šandrovac, Nova Rača, Severin. U suradnji s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Gradom Bjelovarom i upravom Bjelovarskog sajma, ova je udruga inicijator i suorganizator Međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu, koji je prošle godine slavio svoju 10.-tu obljetnicu na ponos ne samo članova ove Udruge, već svih pčelara u Lijepoj našoj. Od 2013. godine na čelu Udruge su Milan Jantolek, Goran Pranjić, Krunoslav Nemet i Dražen Kovač. Entuzijazam i volonterizam za ovu ekipu nisu tek isprazne priče, pa iza Udruge stoje i brojne aktivnosti. Za dolazak u Istru Udruga se odlučila iz 2 razloga: nabava sadnica selekcioniranog kestena i posjet kolegama pčelarima iz Poreča. Kako je ponovno dizanje kestenovih šuma na Bilogori od velikog interesa svih tamošnjih stanovnika zbog uspostavljanja biološke ravnoteže dogovoren je posjet rasadniku „Skink“ 11. travnja 2015. u Rovinju gdje su nakon stručne prezentacije pčelari preuzeli svoje sadnice i krenuli prema Baderni. Prvenstveni cilj posjete porečkoj pčelarskoj udruzi „Nektar“ je bila razmjena iskustava s naglaskom na moguće modele očuvanja krajolika.

098Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija, broji oko 200 tisuća stanovnika koji žive u 10 gradova i 31 općini. Najveći grad je Pula, a upravno središte županije je Pazin. I dok se stanovništvo središnje Istre još uvijek retežito bavi poljoprivredom, u priobalju je glavna gospodarska grana turizam. Poreština spada u najznačajnije turističke destinacije na Jadranu, a rijetko tko zna da je Poreč svojevremeno bio glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Za vrijeme njegove vladavine ovaj su grad posjetili po prvi put i članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji. Istrani nemaju tako dugu tradiciju pčelarenja kao njihove kolege iz Bjelovarsko-bilogorske županije, što ne znači da je med iz njihovih košnica manje kvalitetan. Naša se županija ne može pohvaliti obiljem pčelinjih paša, ali bioraznolikost pejzaža od Savudrije do Kamenjaka nudi lepezu medonosnog bilja koji istarskom medu daje poseban okus i aromu. U Istri djeluje 6 pčelarskih udruga, a područje Poreštine već 30 godina pokriva UP „Nektar“ s preko 70 članova i preko 2 tisuće košnica.

064Predsjednik Udruge je Petar Banko iz Baderne, uspješan poduzetnik (uvoznik i prerađivač bakalara), cijenjen u pčelarskim krugovima ne samo zbog činjenice da je jedini istarski uzgajivač matica, već zbog angažmana na edukaciji novih generacija pčelara, te samih potrošača pčelinjih proizvoda, najčešće djece i omladine, kao i sponzoriranja lokalnih manifestacija i drugih aktivnosti. Piero (kako ga odmila zovu prijatelji) se bavi pčelarstvom cijeli svoj život. Njegova se obitelj time bavila još prije 150 godina, a on je svoje znanje i iskustvo usavršio na njemačkom sveučilištu. Na svom pčelinjaku u Baderni često organizira susrete s djecom iz okolnih škola i vrtića i nesebično im dijeli svoje znanje o pčelama, njihovim proizvodima i pčelarstvu. U subotu 11. travnja 2015. u svom je domu ugostio kolege iz UP „Bilogora“, počastio ih ručkom, razveselio glazbom u živo i pokazao ogledni pčelinjak i mali laboratorij u kojem je okupljenima prezentirao uzgoj matica. Događaj su svojom prisutnošću uveličali gradonačelnik Grada Poreča Edi Štifanić i predstavnici drugih pčelarskih udruga iz Istre, a perom i kamerom zabilježili novinari „Glasa Istre“ i  TV-Istre. Izmijenjivale su se zdravice i pokloni, a pčelare je pozdravio i porečki gradonačelnik zahvalan što proizvode odličan med kao zdravu hranu, ali i što svojim aktivnostima doprinose zaštiti okoliša. Na srdačnom prijemu domaćinima se zahvalio Milan Jantolek, predsjednik UP „Bilogora“ ocijenivši ovaj susret korisnim za obje strane zbog razmjene znanja i iskustava, ali i zbog neformalnog druženja u više nego prijateljskoj atmosferi. Uistinu je sve (a ne samo bidofon – instrument na kojem je vješto svirao Piero)  odzvanjalo pozitivnim vibracijama: nije nedostajalo ni šale ni pjesme ni plesa, a sve skupa je bilo začinjeno izuzetno dobrim gulašem od veprovine i brodetom od bakalara, odličnim domaćim vinom i istarskim slatkim specijalitetima: kruštulama i fritulama. Punog želuca, a još puniji utisaka gosti iz Bjelovara su se potom uputili u Radoše na OPG obitelji Kovač. Ovdje su ih nakon razgledanja pčelinjaka i vrta punog samoniklog i kultiviranog medonosnog  bilja iznenadili Branka i Ivan (eko-pčelar i tajnik UP „Nektar“) svojim pripravcima za poboljšanje zdravlja i jačanje imuniteta na bazi pčelinjih proizvoda i ljekovitog bilja, da bi im uspomenu na Istru dodatno zasladili posebnom delicijom: pralinama na bazi tamne čokolade, bagremovog meda, crnih tartufa i orasa.

105Ivan je kolegama iz Bjelovara otkrio kako oplemeniti svoj bazni proizvod (ekološki med) dodatkom komplementarnih namirnica visoke nutricionističke i zdravstvene kvalitete u pomno odabranom, ali ukusnom i praktičnom pakiranju i uz podjednako dobro osmišljen marketing ponuditi potrošaču proizvod s višestrukom vrijednošću. U svojoj poslovnoj strategiji obitelj Kovač ništa ne prepušta slučaju, već se svi maksimalno trude i paze i na najmanji detalj: od recepture za proizvode s dodanom vrijednosti preko izbora etikete do izlaska na tržište koje je iz dana u dan sve zahtjevnije. Ivan je u razgovoru s kolegama iznio još puno ideja za unaprjeđivanje pčelinjih proizvoda, kao i svoju viziju pčelarskog turizma na imanju u Radošima.

O kakvom se turističkom potencijalu radi, govorio je i gospodin Štifanić u Baderni, uvjeren da med i drugi pčelinji proizvodi zaslužuju svoje mjesto u turizmu, jer „turizam i zdrava hrana idu ruku pod ruku“. Vrijeme kad se odmor percipiciralo kao pasivno ležanje na plaži odavno je iza nas, sve je više gostiju koji žele tzv. aktivan odmor. Da bi taj „novi“ turist osjetio destinaciju punim plučima, neophodna mu je neka vrsta pustolovine, malo adrenalina, nešto što će zapamtiti za čitav život. Zašto im se taj doživljaj ne bi priuštio odlaskom na pčelinjak gdje bi uz „orkestar“ pčela u letu mogao uživati u mirisu tisuće vrsti livadnog cvijeća, konzumaciji meda i drugih pčelinjih proizvoda ili terapiji inhalacijom u apikomori? O toj temi je više pričao slijedeći domaćin, Dragan Brenko iz Poreča koji nas je ugostio na svom pčelinjaku svega par kilometara od nadaleko poznate Zelene lagune, turističko-hotelijerske zone visoke kategorije kojom u sezoni prođu deseci tisuća turista iz čitavog svijeta. Naš kolega je bio predsjednik UP „Nektar“ u 2 navrata: 1988. – 1992. i 1996. – 2002. godine, no i danas je aktivan u radu Udruge i promicanju pčelarskog poziva, posebice među turistima koji rado obilaze njegov pčelinjak. Tu ih on dočekuje uvijek vedar i raspoložen za priču o svojim mezimicama koje mu čitav život  pomogale da se odmori od svakodnevnog stresa na poslu i priuštile mnogo radosti i veselja ne samo zbog vrcanja i zarade na prodanom medu, već ponajviše kao faktor smirenja nakon napornog dana. Nakon prigodnih riječi domaćin je goste počastio likerom od višnje i orahovcem u svojoj sjenici, a potom su se svi zajedno uputili u restoran – agrodomaćinstvo  „Idila“ u mjestu Rakovci kod Baderne, gdje su se uz večeru nastavili družiti i veseliti.

095 Bila mi je izuzetna čast biti sudionikom ovog susreta i želim još jednom zahvaliti udruzi „Nektar“ na pozivu na druženje u Baderni, Radošima i Poreču. Upoznao sam se i razgovarao s kolegama iz udruge „Bilogora“ o mnogo tema i iskazao iskrenu želju da se naše druženje ne završi na jednom susretu, već da se pretvori u dugotrajno prijateljstvo i suradnju po svim pitanjima, a posebno u vezi pčelarskog turizma koji je kod naših susjeda u Sloveniji odavno zaživio, a kod nas još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu. Po priči naših kolega iz Bjelovara pitomi krajevi Bilogore predstavljaju veliki potencijal za zdravstveno-rekreativni, lovni i ribolovni turizam, pa zašto onda u sklopu ruralnog turizma ne razvijati i pčelarski turizam? U tom smislu pčelari iz Istre poput Banka, Kovača i Brenka mogu kolegama s kontinentalnog dijela Hrvatske itekako pomoći svojim savjetima i sugestijama. Najiskrenije se nadam da će se ova priča koju smo započeli u Baderni nastaviti uzvratnim posjetom Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, jer sam uvjeren da i oni nama imaju što pokazati i naučiti nas i u stručnom smislu i općenito. A do tada, medno, kolege pčelari!

 

 

102 069

15/04/2015 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

POSJET PČELARA UDRUGE „BILOGORA“ IZ BJELOVARA KOLEGAMA IZ UP „NEKTAR“ POREČ

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.