Dr.sc.Damir  Šekulja, prof. v. š. sa Veleučilišta u Rijeci i jedan od autora knjige „Suvremeno pčelarstvo“ nedavno je u Osijeku održao predavanje o dosadašnjem iskustvu u uzgoju matica na našim otocima.

(sažetak predavanja)

Dr.sc.Damir  Šekulja,dr.vet.med. u Osijeku nedavno je u Osijeku održao predavanje o dosadašnjem iskustvu u uzgoju matica na našim otocima. Do sada su matice testirane na 5 otoka i to:

—  1999.-2000.: Lun na otoku Pagu – suradnja sa ACA

—  2001.-2003.: otoci Susak i  Unije – uzgoj za potrebe testiranja u institutima uključenim u GTZ projekt

—  2003.- 2004.: otok Unije – uzgoj za potrebe testiranja i početak programa varroa tolerancije

—  2005.-2009.: otok Unije – nositelj programa  varroa-tolerancije, voditelj oplodne stanice

—  2010.-2013.: otok Mali Drvenik – nastavak programa varroa tolerancije

—  2014. -2016.: otok Veli Drvenik – nastavak programa varroa-tolerancije (5.otok!)

www.umeljic.com

Posebnosti selekcije medonosnih pčela

—  Iako ista pravila nasljeđivanja vrijede za sva živa bića, pa tako i za medonosne pčele, nasljeđivanje je kod njih složenije

—  Za to postoje slijedeći razlozi:

1. Nepotpuna partenogeneza
2. Sparivanje u zraku (pod teško kontroliranim uvjetima)
3. Sparivanje sa velikim brojem mužjaka
4. Postojanje spermateke kod matica

Praktične mogućnosti utjecaja ljudi na selekciju pčela

–          Umjetno osjemenjivanje

–          Oplodnja na izoliranim sparivalištima

–          Oplodnja na sparivalištima sa djelomično kontroliranom očinskom stranom, gdje dominiraju trutovi iz poželjnih zajednica

Umjetno osjemenjivanje

—  Umjetno osjemenjivanje je najpotpuniji način kontrole sparivanja matica

—  Primjenjuje se u svim ozbiljnim programima selekcije, kao osnova sačuvanja genetskog materijala

—  Umjetnim osjemenjivanjem se matica koju se dobije od točno određene linije, oplodi  spermom točno poznatih linija trutova

—  Takve matice najčešće služe u daljnjem uzgojnom radu

—  Iako je umjetno osjemenjivanje danas rutinski zahvat, kojeg vani radi tehničko, a ne visokostručno osoblje, kod nas se ne provodi ni na jednoj instituciji koja se bavi pčelarstvom

Mame matica (Breeder queens, Zuchtmutter)

—  Mame matica su matice koje su selekcionirane u poznatim selekcijskim centrima

—  Kod nas takvih matica nema!

—  Trenutno u Hrvatsku dolazi godišnje samo 2 do 3 takve matice u okviru programa varroa-tolerancije na Velom Drveniku

—  One su vrlo skupe i nerado ih se prodaje

—  Npr. Institut u Kirchhainu proizvede godišnje samo 2 do 3 takve matice, od kojih jednu ustupi programu varroatolerancije!

—  Iako im to nije prava cijena, jer zapravo i nisu na prodaju, jer je u njima investiran ogroman trud, „ustupi” ih se po cijeni 500 Eura po komadu!

—  Mame matica nastaju kombinacijom umjetnog osjemenjivanja i uzgoja na izoliranim sparivalištima

—  U proizvodnju ih se daje tek nakon prođenog testa (drugim riječima, tek kada se statistički dokaže da su njihove kćeri davale natprosječne rezultate, u svim relevantnim parametrima, pri čemu su prinos u medu i blagost uvijek najvažniji faktori)

—  Također se uspoređuju i rezultati njihovih sestara, te njihovog potomstva, ako su i sestre bile u testu

Kontrolirane trutovske zajednice

—  Trutovske zajednice su zajednice koje imaju trutove kontroliranog podrijetla

—  Matice trutovskih zajednica trebaju biti kćeri mama matica, koje nisu u srodstvu

—  Do sada se to postizalo tako da su kćeri mama matica prethodne godine postale mame trutovskih zajednica naredne godine, jer se pri tome pazilo da nove matice nisu u srodstvu sa prošlogodišnjim

—  Matice trutovskih zajednica mogu, ali i ne moraju biti oplođene na izoliranom sparivalištu, jer trutovi prenose osobine samo majčine strane! Drugim riječima, budući da se trutovi razvijaju iz neoplođenih jaja, to što im se majka sparila sa petnaestak nepoznatih trutova, na njihovu genetsku osnovu nema nikakvog utjecaja!

Oplodnja matica na izoliranim sparivalištima

Mjesta na kojima se u potpunosti ili gotovo u potpunosti kontrolira i majčina i očinska strana:

Izolirane Alpske doline (moguće i u Gorskom kotaru!!!)

Izolirani otoci

– Njemački sjevernomorski otoci (nisu sasvim sigurni!)

– Jadranski otoci (Unije, Drvenik Mali i Veli, ali i brojni drugi koji još nisu isprobani)

–          Takva sparivališta su rijetka, uzgoj na njima je skuplji, ali zapravo predstavljaju osnovu uspješne selekcije, odnosno komercijalnog pčelarenja

www.pcelinjak.hr

Ciljevi selekcije u pčelarstvu

—  Povećavanje prinosa meda

—  Blagost pčela (smanjivanje agresivnosti)

—  Mirnoća na saću

—  Smanjivanje rojidbenog nagona

—  Brzina proljetnog razvoja

—  Tolerantnost na pčelinje bolesti (npr. Varroa tolerancija)

Med je prvi selekcijski cilj!

U Austriji u posljednjih 30 godina produkcija meda po košnici godišnje raste 1.7kg (o,5kg genetski faktor (Dr.H. Pechhacker)

Međunarodni program varroa-tolerancije

—  Ideja: dopustiti varroi da uspostavi prirodan odnos parazita prema domaćinu, odnosno dopustiti pčeli da se sama brani od varroe

—  Nositelji: Pčelarski institut Kirchhain (D), Pčelarski centar Bantin (D)*, Austrian Carnica Association (A)*, Veleučilište u Rijeci (Hr)

—  Ciljevi i trenutno stanje: razviti tolerantnost pčele prema varroi na način da pčelari više ne moraju intervenirati u taj odnos (2004. već je bilo 50%)

—  Koristi za pčelare: dugoročno je jasno (manje posla, čistiji med i drugi proizvodi, manji gubici pčela), a kratkoročno mogućnost korištenja vrhunskog genetskog materijala iz programa

Genetska osnova selekcije na varroa-toleranciju

—  Od 2016. koristiti će se 3 ♀ iz AGT selekcije, po izboru Dr Büchlera iz Instituta u Kirchhainu

—  majke matica iz tekuće sezone budu izvor genetskog materijala za trutovske zajednice u narednoj godini

Sve matice su selekcionirane na mirnoću na saću, rojivost, prinose, te na blagost (neagresivnost), a iz programa su u kojima se već duži niz godina provodi selekcija na tolerantnost prema varroi

www.zdravasrbija.com

Uzgoj matica je osnovni preduvjet selekcije u pčelarstvu

—  Uzgoj matica je vrlo precizna djelatnost sa puno organizacijskih međusobno povezanih detalja

—  Matica koja je kvalitetno proizvedena od selekcioniranog genetskog materijala jedan je od najvažnijih preduvjeta moderne pčelarske proizvodnje

—  Danas se smatra da se matice ne isplate proizvoditi usput na vlastitom pčelarstvu, ako se prvenstveno pčelari na med, jer je u tom slučaju proizvodnja matice po jedinici proizvoda znatno skuplja nego na specijaliziranim pčelarstvima

—  Kod hobista je situacija drugačija, jer oni ne računaju isplativost, pa ponekad pojedini pčelari kupuju vrlo skupe matice samo da bi imali “čistokrvnog konja u ergeli”

Pčelinje zajednice u komercijalnom uzgoju matica

1. Majčinske zajednice (dobivanje ličinki)
2. Trutovske zajednice (kontrola broja i kvalitete trutova)
3. Starteri (zajednice koje započinju matičnjake)
4. Finisheri (zajednice koje dovršavaju matičnjake)
5. Zajednice za formiranje oplodnjaka

Majčinske zajednice

–          Pod majčinskim zajednicama podrazumijevaju se zajednice u kojima se drže tzv. “mame matica”

–          Takve zajednice ne koriste se za proizvodnju i treba paziti da uvijek budu u optimalnom stanju

–          Preporučljivo je da uvijek zauzimaju 6 do 8 ulica pčela

–          Treba izrazito paziti da matica koja je u njima obično starija od 3 godine ne uđe u tihu izmjenu

–          Isto tako, njih treba držati odvojeno od glavnog pčelinjaka, kako ne bi postale žrtvom grabeži

–          Njihova jedina uloga je da čuvaju genetski materijal

–          Broj takvih zajednica je mali (npr za 1000 matica treba jedna do dvije takve matice)

Trutovske zajednice

–          Trutovske zajednice su one u kojima se potiče razvoj trutova poželjnih genetskih osobina

–          Njih se obično potiče na ubrzan proljetni razvoj, kako bi se što prije povećala količina trutova u prirodi, te kako bi proizvodnja što ranije mogla započeti

–          One ne smiju biti u srodstvu sa majčinskim zajednicama

Starteri

–          Starteri su zajednice koje započinju matičnjake

–          Iako postoje brojne metode uspješnog formiranja startera, zajedničko im je da su to zajednice koje su bez matice i bez otvorenog legla

–          One trebaju biti tako pune pčela svih dobi, da se okvir za nasađivanje jedva uspije utisnuti u rupe koje se pripreme prilikom njihovog formiranja

–          Starter mora biti najmanje 6 sati bez matice, i treba dobro paziti da niti jedna ličinka u dobi otvorenog legla ne zaostane na okvirima

–          Ako je dobro napravljen isti se starter može koristiti svakih 6 do 12 sati dok god u njemu ima dovoljan broj mladih pčela, koje hrane leglo

Dobro pripremljen starter osnova je svakog uzgoja

–          Ličine se iglom presađuju iz majčinske košnice

–          Stavljaju se u započete matičnjake, koji mogu biti od voska ili od plastike

–          Nakon toga, prenosi ih se u startere, koji moraju biti tako puni pčela, da okvir jedva utone

Finisheri

–          Finisheri su zajednice koje dovršavaju matičnjake

–          U starterima matičnjaci obično ostaju 12 do 24 sata, a u finišerima dok ih pčele ne zatvore (do petog dana!)

–          Finisheri su obične zajednice, koje su organizirane tako da matica sa dijelom legla ostaje ispod matične rešetke, a okvir sa započetim matičnjacima stavlja se iznad rešetke, između dva okvira legla

–          U finišere nije dobro staviti više od 15 do 20 ličinki, jer se u protivnom dobiju sitnije i manje kvalitetne matice

–          Nakon 5.dana, matičnjaci se zaštite kavezićima, a daljnja inkubacija (do 12.dana) vrši se u inkubatoru, ili u nuždi – u košnici

Zajednice za formiranje oplodnjaka

—  Zajednice za formiranje opodnjaka mogu biti ili sa istog ili sa drugih pčelinjaka

—  Kod njih nije bitan genetski sastav pčela, već je bitna količina pčela

—  Treba paziti da se sa pčelama ne pokupe i trutovi (veća težina – balast, ali i mogućnost genetskog zagađivanja izoliranih sparivališta)

Uzgojna kartica

—  Svaku maticu proizvedenu unutar programa, prati uzgojna kartica, na kojoj je označeno koje su trutovske linije bile na sparivalištu, te od koje majke matica je proizvedena

—  Matice proizvedene u okviru programa, uglavnom se koriste za daljnji uzgoj

Realna cijena matica u odnosu na maloprodajnu cijenu meda

—  Priprema zajednica za uzgoj, genetski materijal, uloženi rad, trošak transporta, pčele za oplodnjake, hrana za oplodnjake, transportni kavezići, gorivo…

—  Naravno, cijene u Njemačkoj su različite od onih u Hrvatskoj, ali g. Tiesler, je proračunao omjer maloprodajne cijene meda u odnosu na cijenu matica, pa su omjeri primjenjivi i za Hrvatsku

—  Po tom omjeru, realna cijena komercijalne matice bila bi 3,5 kg maloprodajne cijene meda

—  Kada bi se u taj omjer stavila cijena naših komercijalnih matica od 100 kn, maloprodajna cijena meda trebala bi biti 28,6 kn (cijena meda u Rijeci je 60kn)

Selekcija je ozbiljan i dugotrajan posao koji daje rezultate

—  Svaki pčelar treba pokušati dati svoj doprinos zajedničkom cilju prema svojim mogućnostima

—  Na vlastitom pčelinjaku treba provoditi negativnu selekciju (isključiti agresivne matice, one sklone vapnenastom leglu, slabo produktivne itd.)

—  Ne treba dopuštati neselektivno razmnožavanje pčela na pčelinjaku (proizvoditi matice iz rojevih matičnjaka, dopuštati razvoj matica iz prisilnih matičnjaka, pa čak i tiha izmjena nije dobra ako je u nju ušla loša matica !

—  U selekciji treba poštivati pravila, a ne se zamarati iznimkama (teoretski se može dogoditi da dobijemo izvanrednu maticu od vrlo loše majke ili obrnuto i sl.)

—  Selekcija unutar vlastitog pčelinjaka, bolja je nego nikakva selekcija!

                    IZVOR:

www.radilica-osijek.com  

Naslovna fotografija: www.pcelarskizurnal.blogspot.hr