URBANO PČELARSTVO U SVIJETU I KOD NAS

URBANO PČELARSTVO U SVIJETU I KOD NAS

brocklin new york

Brooklyn New York

 

Pčela medarica (lat. Apis mellifera) je višestruko koristan kukac – kako za prirodu, tako i za ljude. Kao najvažniji oprašivač u buljnom svijetu neizostavna je karika u lancu opstanka živih bića na našoj planeti. Radi ishrane je vezana uz cvjetnice – samonikle i kultivirane. U prirodnom okruženju slobodna pčela živi i odgaja svoj pomladak u šupljinama drveća, dok je čovjek drži u košnici. Pčelinjaci su najčešće u ruralnom području neposredno uz izvor hrane ili što bliže paši (šuma, livada, voćnjak).

U novije vrijeme sve češće susrećemo pčele i u gradskim sredinama: u potkrovljima i međukatnim konstrukcijama, kutijama od roletni, napuštenim dimnjacima i dupljama drveća po gradskim vrtovima. Razlog toj pojavi je vjerojatno činjenica da se u gradu ne koriste pesticidi i nema pčelara koji im svojim intervencijama remete mir i (htjeli to priznati ili ne) uzorkuju dodatni stres.    Prostori gdje pčele obitavaju su suhi, temperatura okoliša je optimalna za opstanak i razvoj, a gradsko zelenilo je zadovoljavajuća paša.

 

Toronto

Toronto

Ove tzv. GRADSKE PČELE u urbanim sredinama žive godinama i u potpunosti su se prilagodile ambijentu. Tako ih nalazimo na neboderima u New Yorku, katedrali u Berlinu, palačama u Londonu i Parizu, a kod nas su primjećene na više mjesta u Zagrebu. Pčele građani primjete tek za rojenja kad se rojevno klupko formira na grani drveta, na prometnom znaku ili reklamnom panou. Iako su gradske pčele mirne, navikle na gužvu i buku, pa u pravilu nikoga ne napadaju, needucirani i neinformirani građani se uplaše čim ugledaju „oblak leteće opasnosti“ i odmah alarmiraju nadležne institucije, najčešće vatrogasce.

Srećom po Zagrepčane, tamošnji su pčelari organizirali „PČELARSKO DEŽURSTVO GRADA ZAGREBA“. U našoj je metropoli držanje pčela po još uvijek važećoj urbanističkoj regulativi zabranjeno, pa u slučaju da građanima zasmeta roj pčela ili osa u dimnjaku ili prozoru, aktivisti Pčelarskog dežurstva (volonteri iz više zagrebačkih udruga) interveniraju:  uklanjanjaju i zbrinjavanju premještajući ga na drugo mjesto ili uništavaju (gnijezda stršljena).

 

Odnedavno je ista grupa pokrenula i projekt „URBANO PČELARSTVO“ kojim se žele stvoriti uvijeti za zadržavanje što većeg broja pčela u gradu, ali i otvoriti mogućnost pčelarenja u urbanoj zoni. Razlozi su višestruki: pčela medarica je čuvarica bioraznolikosti i njegovateljica okoliša – osim što je najefikasniji oprašivač, ona je is kupljačica izlučevina sveg bilja i biljnih ušiju, pa tim činom uklanja i bazu za razvoj patogenih organizama koji ugrožavaju zdravlje biljnog svijeta, pa slobodno možemo reći da pčele umivaju zelenilo grada. Pčela je nenadmašan bioindikator onečišćenja zraka i najbolji pokazatelj kvalitete okoliša.

bees-afpZnačaj pčele u očuvanju parkovne i autohtone biološke raznolikosti, kao i u unaprijeđenju kvalitete gradskog znaka prepoznale su i neke svjetske metropole: Pariz je dopustio postavljenje košnica na krovu Opere, New York kao suvenir nudi med s krovova svojih solitera, EEA – Europska agencija za okoliš ima košnice na krovu svog sjedišta u Kopenhagenu, košnice s pčelama krase krovove Europskog gospodarskog i socijalnog vijeća u Bruxellesu,  katedrale, Parlamenta i sveučilišta u Berlinu, palače Buckingham i galerije Tate Modern u Londonu.Urban+Bee+Keepers+Tend+Hives+New+York+City+SHT4XFZR994l

Gradske pčele su izvan svog radnog prostora mirne, gotovo neprimjetne i bezopasne. I unutar izletnog koridora (10 m od košnice) pčele će napasti isključivo u samoobrani, ako joj je čovjek na putu, namirisan nadražujućim mirisom, ako je prešareno odjeven i ako lamata rukama, a ako je izlaz iz košnice (leto) na visini većoj od 2 m opasnost od napada je zanemariva. S druge strane gradske pčele  ljudima osiguravaju čišći zrak i zdraviji okoliš, u urbanoj sredini mogu imati ljučn ulogu u osvješćivanju građana o važnosti očuvanja biološke raznolikosti. Da bi osigurali opstanak autohtone gradske pčele pred zagrepčanima je još jedan važan zadatak: sadnja i uzgoj medonosnog bilja (lipa, jasen, kesten, vrbe) po parkovima.

Gornji tekst je sažetak brošure „Gradske pčele – ostavimo u gradu“ koji potpisuje Damir Rogulja, predsjednik UP „Pčelinjak“, pa stoga na kraju samo želim pohvaliti njegov i entuzijazam njegovih kolega u Zagrebu koji su pokrenuli ovaj projekt od dalekosežnog značaja i tako postali pioniri urbanog pčelarstva u Hrvatskoj. Za projekt „Pčelarsko dežurstvo“ 2013. godine su  dobili Plaketu Grada Zagreba, a projekt „Urbano pčelarstvo“ uz Grad, podupire i Ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, pa ova ekipa može biti itekako dobar uzor drugim pčelarskim udrugama u Hrvatskoj kako se ustrajnim volonterskim radom može doprinijeti zaštiti pčele medarice i kvaliteti života u svojoj sredini.

pariz

25/03/2015 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

URBANO PČELARSTVO U SVIJETU I KOD NAS

Prije 4 godine, u travnju 2015. godine Udruga pčelara Bujštine je na svojoj web-stranici otvorila prvi natječaj za najbolju amatersku fotografiju „Čuvajmo pčele“, potaknuti zabrinjavajućim podacima o ugroženosti pčela uslijed pretjeranog i nekontroliranog tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima. Sve od tada odaziv fotografa i foto-amatera iznenađuje organizatore iz godine u godinu jer nam pristižu fotografije znatno iznad svih očekivanja što je čvrst dokaz da se radi o temi koja itekako interesira javnost ne samo u našoj Županiji, već i mnogo šire. Vrhunac  naše akcije je postavljanje jumbo-plakata s porukom javnosti o štetnosti pesticida i apelom poljoprivrednicima da ne prskaju u vrijeme cvatnje na prezentacijskim panoima Grada Umaga. Ove godine je Udruga pčelara Požega preuzela naš plakat i postavili su ga u svom gradu što nas jako veseli i time dokazujemo da je naša aktivnost prepoznata i kod drugih pčelara. Ove godine smo bili svjedoci pomora pčela u Slavoniji i to cca 30% - ŠTO JE NEDOPUSTIVO. Moramo se zapitati šta mi to radimo pčelama?  Stoga, i ovom prigodom pozivamo sve fotografe i foto-amatere iz Hrvatske da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih, jer sve su fotografije zračile ljubavlju i brigom za pčele i svi su autori bili puni pozitivne energije, a upravo to je uspjeh natječaja! Foto natječaj “Čuvajmo pčele” je otvoren od 10.05.2019. do 20.08.2019. kad ćemo pregledati sve fotografije, zajedno sa profesionalnim fotografima, te objaviti pobjednike na našim stranicama najkasnije do 20.09.2019. Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova. Pravila natječaja:
  1. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe koje se profesionalno ili amaterski bave fotografijom, te uz uvjet da imaju prebivalište na teritoriju Hrvatske. Fotografi iz ostalih država također mogu sudjelovati, slati nam slike koje će biti izložene, ali ne ulaze u nagradni natječaj samo iz razloga jer im ne možemo slati nagrade.
  2. Svaki sudionik može poslati do 3 pojedinačne fotografije ili kolekciju od 3 fotografije. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dozvoljena je predaja obrađenih fotografija, a ukoliko se radi o montaži, autor mora koristiti isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni broj fotografija će nakon selektiranja i ocjenjivanja od strane stručnog žirija biti reproduciran na foto-papiru, na izložbama, pčelarskim sajmovima i slično.
  3. Način prijave autora: Putem e-maila, pcelari.bujstine@gmail.com
  4. Format fotografije može biti max. 3000 piksela po široj stranici i 2000 piksela po kraćoj, s gustoćom do 300 dpi. Fotografija ne smije biti veća od 5MB, i treba biti u formatu .jpg (jpeg). Fotografije slati s nazivom po vlastitom izboru, s isključenim dijakritičkim znakovima (đ,š,ž,ć,č) te ‘specijalnim’ znakovima (npr.()/&%$#“!?*’+¸¨;,\ i sl.). Naziv fotografije opcionalno može biti naveden, ali samo u dijelu obrasca – forme.
  5. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora.
  6. Za sudjelovanje u natječaju nema kotizacije.
  7. Stručni žiri: pčelari i fotografi odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade.
  8. Fotonatječaj traje od 10.05.2019. do 15.08.2019.
  9. Objava rezultata bit će 20.09.2019.g. na našim web (www.pcelari-bujstine.com) i facebook stranicama (https://www.facebook.com/PcelariBujstine?ref=hl)
Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova. 
  • Nagrade ćemo poslati poštom na adresu koja je navedena u mailu.
  • Radovi koji ne podliježu propozicijama (tehničke karakteristike), neće biti prihvaćeni, samim time niti ocjenjivani ni selektirani.
  • Rad stručnog žirija je neovisan. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. bez podataka o autoru. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika i otvaranju izložbe selektiranih radova.
  • Svaki sudionik zadržava autorska prava nad svojim fotografijama.
  • Svi selektirani radovi, a ne samo oni nagrađeni, bit će prezentirani na primjeren način na izložbama.
  • Organizator pridržava pravo reprodukcije fotografija u nekomercijalne svrhe u smislu promocije uloge pčela u životu ljudi, a imena i prezimena autora bit će navedena.
  • Svaka autorica/autor snosi osobnu odgovornost za ono što predstavljaju njegova djela.
  • Otisnuti radovi ostaju u vlasništvu organizatora.
  NAGRADE: nagrada: VELIKI MEDENI PAKET ( 3kg meda, proizvodi od meda) nagrada: SREDNJI MEDENI PAKET ( 2kg meda, proizvodi od meda) nagrada: MALI MEDENI PAKET ( 1kg meda) [caption id="attachment_6103" align="alignnone" width="592"] NAŠ JUMBO PLAKAT KOJEG SU POSTAVILI PČELARI U POŽEGI
[/caption] [caption id="attachment_6104" align="alignnone" width="533"] JUMBO PLAKAT KOJI JE BIO U UMAGU 2019.g. NA DVA MJESTA[/caption]