Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše

Na temelju članka 33. stavka 2. i članka 34.a stavka 3. Zakona o stočarstvu (»Narodne novine« br. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi 

PRAVILNIK O DRŽANJU PČELA I KATASTRU PČELINJE PAŠE

 (Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14)
 

I. OPĆE ODREDBEČlanak 1.

(Sadržaj Pravilnika)

Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti za smještaj pčelinjaka, način preseljenja pčela, uvjeti držanja i iskorištavanja pčela, zaštita pčela, uspostava i vođenje katastra pčelinjih paša, priprema i provedba pašnoga reda, način gospodarenja i iskorištavanja pčelinjih paša u okviru pašnoga reda, obveze korisnika pašnoga reda, praćenje i nadzor katastra i pašnog reda, te uspostava Evidencije pčelara i pčelinjaka.

Članak 2.
(Značenje izraza)

Pojmovi upotrebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Pčelar je fizička ili pravna osoba koja se bavi uzgojem pčela.
2. Pčelinja zajednica je skupina pčela (matica, radilice i trutovi) nastanjena na saću u košnici.
3. Pčelinjak je skup košnica s pčelama koje su smještene na slobodnom prostoru, odnosno u posebnoj stabilnoj ili montažnoj kućici, a može biti ugrađen u vozilo za prijevoz.
4. Stacionarni pčelinjak jest pčelinjak na kojem pčelinje zajednice borave tijekom cijele godine.
5. Seleći pčelinjak jest pčelinjak koji pčelar u sezoni cvatnje medonosnog bilja seli s paše na pašu.
6. Katastar pčelinje paše jest baza podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša, pčelinjaka i pčelara u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Katastar).
7. Pašni red utvrđuje način gospodarenja pčelinjim pašama.
8. Evidencija pčelara i pčelinjaka jest baza podataka koja obuhvaća popis pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj.
9. Pčelinji proizvodi su: rojevi pčela, matice, med, vosak, pelud, matična mliječ, propolis i pčelinji otrov.
10. Pčelinja paša jest medonosno bilje određene strukture na pojedinom lokalitetu.
11. Predvidljiva paša jest paša čiji je početak, trajanje i završetak, te lokacija iskustveno poznata.
12. Nepredvidljiva paša jest paša čiji početak, trajanje i završetak, te lokacija nije iskustveno poznata.
13. Povjerenik pašnog reda jest osoba određena od strane pčelarske udruge za provođenje pašnog reda.
14. Stajalište jest unaprijed dogovorena mikro lokacija na koju pčelar dovodi svoje pčelinje zajednice radi ispaše.
15. Pasište jest prostor kojeg pokrivaju pčelinje zajednice s jednog pčelinjaka.
16. Koridor letenja pčela jest smjer letenja pčela između pčelinjaka i pčelinje paše.

II. SMJEŠTAJ PČELINJAKA
Članak 3.

(Postavljanje stacionarnog pčelinjaka)

(1) Pčelar je dužan postaviti pčelinjak sukladno odredbama ovoga članka u odnosu na susjede, prolaznike, domaće životinje i javni promet.
(2) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone.
(3) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničke pruge i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkoj pruzi i aerodromu.
(4) Stacionarni pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između dva stacionarna pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Stacionarni pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica drugog stacionarnog pčelinjaka.
(5) Udaljenost između najbližeg pčelinjaka i registrirane oplodne stanice ne smije biti manja od 2000 metara zračne linije.
(6) Stacionarni pčelinjak do 50 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 20 metara.
(7) Kada stacionarni pčelinjak broji od 21 do 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara.
(8) Kada stacionarni pčelinjak broji više od 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 30 metara.
(9) Navedene udaljenosti iz prethodnog stavka primjenjuju i za ekološke pčelinjake upisane u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji ekoloških proizvođača s važećom potvrdnicom (certifikat) za tekuću godinu.
(10) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 6. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 2,5 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 10 metara od izletne strane.
(11) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji od 21 do 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 7. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 4 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 20 metara od izletne strane.
(12) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 8. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 7 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 30 metara od izletne strane.

 

III. KATASTAR PČELINJE PAŠEČlanak 4.

(Pčelinja paša)

Pčelinja paša u Republici Hrvatskoj daje se na gospodarenje pčelarskim udrugama preko Hrvatskog pčelarskog saveza (u daljnjem tekstu: HPS), a dostupna je svim zainteresiranim pčelarima.

Članak 5.
(Sadržaj Katastra)

(1) Katastar određuje osnovni medonosni potencijal pojedinih vrsta pčelinje paše za područje svih općina u Republici Hrvatskoj i obvezna je osnova za pripremanje i izvedbu pašnog reda na području pojedine općine ili više općina.
(2) Katastar sadrži:
– alfanumeričku bazu podataka,
– digitalnu kartu i
– analognu kartu.
(3) Karte sadrže ucrtane državne granice Republike Hrvatske, granice županija, gradova i općina.
(4) Na kartama su ucrtani svi pčelinjaci koji su označeni simbolom, te predstavljaju samostalni objekt.
(5) Unutar oznake – simbola se nalaze šifre pod kojima se pohranjuju podaci o zemljopisnom položaju svakog pčelinjaka, podaci o pčelaru, te povjereniku pašnog reda.
(6) Katastar uspostavljaju i vode pčelarske udruge prema mjestu djelovanja, te HPS koji objedinjava podatke u Katastru za područje cijele Republike Hrvatske.
(7) Najkasnije do 31. ožujka svake godine HPS je dužan ažurirati Katastar.

Članak 6.
(1) Katastrom se, glede pašnih resursa, određuje:
1. vremenski pojava medenja,
2. površina pašnog izvora (medonosnog bilja) u hektarima i procijenjeni relativni udio medonosnog bilja u ukupnom biljnom sastavu na području pasišta,
3. predvidljivost pčelinje paše.
(2) Broj pčelinjih zajednica po hektaru pašnog izvora (medonosnog bilja) kod predvidljivih paša može odstupati najviše za 30% od vrijednosti preporučenog broja pčelinjih zajednica po hektaru, obzirom na promjenjive razmjere medenja na pojedinim područjima u Republici Hrvatskoj.

IV. PAŠNI RED
Članak 7.

(Sadržaj pašnog reda)

(1) Pašni red utvrđuje način gospodarenja pčelinjim pašama na području koje zemljopisno pokriva pojedina pčelarska udruga.
(2) Pašnim redom se određuje:
– povjerenik pašnog reda,
– veličina pasišta,
– preporučena gustoća pčelinjih zajednica obzirom na količinu i vrstu paše,
– raspored stacionarnih pčelinjaka i raspored nezauzetih stajališta koja su određena za privremeno dovoženje pčelinjih zajednica na pašu,
– način dodjeljivanja stajališta,
– način uređenja i označavanja stajališta,
– vrijeme dovoženja pčelinjih zajednica na pčelinju pašu,
– vrijeme odvoženja pčelinjih zajednica s pčelinje paše ovisno o medenju,
– postupak kad pčelar mora odseliti pčelinje zajednice sa stajališta,
– način izračuna troškova koji nastaju pri rasporedu pčelinjih zajednica i način plaćanja.
(3) Pašni red utvrđuje pčelarska udruga, a potvrđuje HPS.
(4) Pašni red mora biti usklađen s Katastrom.

V. OBVEZE POVJERENIKA PAŠNOG REDA I KORISNIKA PČELINJE PAŠE
Članak 8.

(Određivanje Povjerenika pašnog reda)

(1) Na prijedlog pčelarske udruge, HPS određuje povjerenika pašnog reda (u daljnjem tekstu: Povjerenik) na određenom području koji zemljopisno pokriva pčelarska udruga.
(2) Povjerenik mora biti osposobljen za rad s GPS sustavom, te poznavati rad na osobnom računalu.
(3) HPS može svojom odlukom promijeniti Povjerenika određenog područja ako isti ne ispunjava predviđene i povjerene mu dužnosti na pravilan način ili izrazi osobnu želju da prestane obavljati dužnost Povjerenika.

Članak 9.
(Podnošenje Prijave za predvidljivu pašu)

(1) Pčelar, korisnik pčelinje paše, mora prije prijevoza pčelinjih zajednica na pašu Povjereniku predati u roku od 30 dana prije očekivanja pčelinje paše ili namjere dovoženja pčelinjih zajednica na prezimljavanje Prijavu za dodjelu stajališta (u daljnjem tekstu: Prijava) u pismenom obliku, (putem pošte, elektronske ili fax poruke) u kojoj moraju biti navedeni:
– ime i prezime pčelara, odnosno naziv tvrtke, adresa te telefonski broj,
– vrijeme planiranja dovoženja i odvoženja pčela,
– broj i vrsta prijevoznih jedinica i broj pčelinjih zajednica, te broj pčelinjaka iz Evidencije pčela i pčelinjaka,
– željeno mjesto za postavljanje pčela.
(2) Povjerenik nakon zaprimanja Prijave mora pčelaru odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana prije predviđene pčelinje paše ili prije namjere dovoženja pčela na prezimljavanje.
(3) Povjerenik izdaje pčelaru Suglasnost za smještaj pčelinjih zajednica na obrascu iz Priloga 1. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
(4) Povjerenik može odbiti podnesenu Prijavu. U tom slučaju moraju se navesti razlozi njezina odbijanja.
(5) Ako Povjerenik ne odgovori u roku na Prijavu, pčelar obavještava HPS koji je dužan u roku od pet dana od dana zaprimanja obavijesti izvijestiti pčelara o prihvaćanju ili neprihvaćanju Prijave.

Članak 10.
(Vremenski nepredvidljive paše)

(1) Kod vremenski nepredvidljive paše pčelar može Povjereniku u pisanom obliku (elektronski ili faxom), odnosno osobno predati Prijavu 48 sati prije namjeravanog dovoženja pčelinjih zajednica.
(2) Ako je na pasištu još slobodnog mjesta za dovoženje pčelinjih zajednica, Povjerenik je dužan pčelaru izdati Suglasnost za smještaj pčelinjih zajednica iz članka 9. stavka 3. ovoga Pravilnika, te pčele rasporediti najkasnije u roku od 24 sata.
(3) Ako Povjerenik ne odgovori na Prijavu, smatra se da na nju pristaje.

Članak 11.
(Postavljanje selećeg pčelinjaka)

(1) Povjerenik je na zahtjev pčelara, vlasnika selećeg pčelinjaka dužan sukladno kapacitetu pasišta prije dovoženja pčelinjih zajednica dogovoriti njihov smještaj s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta.
(2) Ako pčelar samostalno dogovori s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta smještaj pčelinjih zajednica, dužan je o istome obavijestiti Povjerenika u roku od 48 sati od postignutog dogovora.
(3) Pčelar je dužan postaviti seleći pčelinjak sukladno odredbama ovoga članka u odnosu na susjede, prolaznike, domaće životinje i javni promet.
(4) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara zračne linije od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata.
(5) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničkih kolodvora i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkom kolodvoru i aerodromu.
(6) Seleći pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 200 metara zračne linije i najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između selećeg i stacionarnog pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Seleći pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica stacionarnog pčelinjaka i drugih selećih pčelinjaka.
(7) Međusobna udaljenost između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica mora biti najmanje 2000 metara zračne linije. Iznimno kod intenzivne paše, razmak između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica može biti i manji, ali ne manji od 500 metara zračne linije.
(8) Udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta i međe tuđeg zemljišta mora biti najmanje 20 metara.
(9) Kada se radi o stajalištu na kojem će privremeno dovezene pčelinje zajednice prezimljavati, zračna udaljenost između stajališta za prezimljavanje i najbližeg stacioniranog pčelinjaka mora biti najmanje 500 metara.
(10) U slučajevima kada pčelar postavi pčelinjak na način koji nije dopušten, Povjerenik mora takvog pčelara upozoriti na učinjeni propust i odrediti mu premještaj s lokacije na kojoj se nalazi na dopuštenu lokaciju. Ukoliko pčelar ne postupi po uputi Povjerenika, Povjerenik o tome sačinjava zapisnik u pet primjeraka, te jedan primjerak dostavlja nadležnom stočarskom inspektoru. Primjerke preostalih zapisnika dostavlja po jedan prema HPS-u, jedan prema pčelaru koji je postupio protivno ovom Pravilniku, jedan zadržava za sebe, a jedan primjerak ostaje u arhivi pčelarske udruge.
(11) Ukoliko seleći pčelinjak dolazi na pasište u naseljeno mjesto, dužan je pridržavati se odredbi ovog Pravilnika kao za postavljanje stacioniranog pčelinjaka iz članka 3. Pravilnika.


Članak 12.
(Mjere potrebne tijekom postavljanja pčelinjih zajednica)
(1) Pčelar nakon postavljanja selećeg pčelinjaka na stajalište, mora odmah na vidljivom mjestu označiti vlasništvo pčelinjaka, pločom pravokutnog oblika koja ne smije biti manja od 20 x 30 cm, i na njoj mora biti čitko ispisano ime i prezime, odnosno naziv tvrtke, adresa, telefonski broj pčelara te broj pčelinjaka iz Evidencije pčelara i pčelinjaka.
(2) Kod ekološkog pčelinjaka pčelar mora uz podatke iz stavka 1. ovoga članka na ploči navesti broj upisa u Upisnik ekoloških proizvođača i naziv nadzorne stanice.
(3) Pravilan način označavanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na označavanje oplodne stanice za uzgoj matica.

Članak 13.
(Odvoženje pčelinjih zajednica)
(1) Povjerenik obavještava zainteresirane pčelare o važnim događanjima i za pčele opasnim promjenama na stajalištu.
(2) Povjerenik može tražiti da pčelar koji prevozi pčele, najkasnije u roku od 48 sati odseli pčelinje zajednice sa stajališta ako je paša završila i ne postoji mogućnost za njenim obnavljanjem.
(3) Ako je pčelar tijekom korištenja paše nanio štetu vlasniku, odnosno korisniku zemljišta, vlasnik odnosno korisnik zemljišta može tražiti odseljenje pčelinjih zajednica. Vlasnik pčela je dužan pčelinje zajednice odseliti sa stajališta najkasnije u roku od 48 sati.

VI. ZAŠTITA PČELA
Članak 14.

(Obavještavanje pčelara)

(1) Posjednik bilja koji upotrebljava sredstvo za zaštitu bilja koje je opasno za pčele na površinama koje služe za pašu pčela i pravne osobe koje provode dezinsekciju obvezni su o tome obavijestiti pčelare.
(2) Pravne osobe koje obavljaju zaprašivanje ili zamagljivanje površina protiv insekata obvezne su o tome obavijestiti pčelare.
(3) Obavijest se objavljuje putem sredstava javnog priopćavanja, najkasnije 48 sati prije prskanja, navođenjem vrste bilja, područja i površine koja će se prskati te vremena kada će se ono obaviti.
(4) U slučaju da se vrijeme tretiranja odgađa organizator ovog posla je dužan o tome obavijestiti pčelare putem sredstava javnog priopćavanja.
(5) Prije ponovnog prskanja organizator tretiranja obvezan je ponoviti postupak obavješćivanja.
(6) Proizvodni pogoni koji se bave preradom voća i drugih sličnih proizvoda, kad su u stanju štetnom za zdravlje pčela (vrenje i sl.) moraju upotrebljenu onečišćenu ambalažu držati u zatvorenim prostorijama ili je na drugi način učiniti nedostupnom pčelama.

Članak 15.
(1) Pčelari su dužni zbog čuvanja pčela od napada drugih pčela ukloniti sve povode za pojavu grabeža.
(2) Pčelar je dužan osigurati higijenski ispravno pojilište za pčele.

Članak 16.
(Prijevoz pčela)

(1) Pčele je dopušteno prevoziti u svim prijevoznim sredstvima na način da su leta na košnicama zatvorena odnosno da za vrijeme prijevoza pčele ne mogu izlijetati.
(2) Iznimno kod cestovnog prijevoza koji se obavlja noću, leta košnica mogu biti otvorena.
(3) Pčelinje zajednice koje se sele na pašu moraju obvezno imati pratnju.
(4) Paketni rojevi i matice s pčelama pratiljama koje se prevoze ne moraju imati pratnju.

Članak 17.
(Odbjegli roj)

(1) Vlasnik odnosno korisnik zemljišta dužan je omogućiti pčelaru praćenje i hvatanje odbjeglog roja.
(2) Ako pčelar odnosno vlasnik roja pri njegovu traženju i hvatanju počini vlasniku odnosno korisniku zemljišta štetu, dužan je tu štetu nadoknaditi.
(3) Ako odbjegli roj vlasnik ne skine u roku od 24 sata smatra se da vlasnik roja nije poznat, te nalaznik roja obaviještava udrugu pčelara na tom području.

VII. EVIDENCIJA PČELARA I PČELINJAKA
Članak 18.

(Način prikupljanja podataka za Evidenciju)

(1) Svi pčelari i pčelinjaci upisuju se u Evidenciju pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Evidencija).
(2) Evidenciju za Ministarstvo vodi HPS.
(3) Prikupljanje podataka za Evidenciju obavljaju Povjerenici.
(4) Evidencija se vodi u elektroničkom obliku.
(5) Obvezni podaci u Evidenciji su podaci navedeni u Prilogu 2 koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio:
– status pčelara: fizička osoba, obrt, pravna osoba;
– datum rođenja (za fizičku osobu)
– Broj žiro računa pčelara; IBAN
– OIB
(6) Povjerenici prikupljene podatke dostavljaju HPS-u.
(7) Ministarstvo utvrđuje pravo uvida u sadržaj Evidencije za svoje djelatnike i djelatnike Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije (u daljnjem tekstu: HPA), Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, te savjetodavne službe.
(8) Evidencija pčelara i pčelinjak koju vodi HPS, sastavni je dio Jedinstvenog registra domaćih životinja koji se vodi pri HPA.


Članak 19.
(Obveza davanja i ažuriranja podataka)

(1) Pčelar je obvezan dopustiti Povjereniku pristup pčelinjaku, te davati podatke koji se od njega traže za potrebe Evidencije.
(2) Pčelar je dužan jednom godišnje dostaviti HPS-u podatke o brojnom stanju pčelinjih zajednica na obrascu iz Priloga 3. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati broj pčelinjih zajednica na dan 30. travnja tekuće godine.
(4) HPS prosljeđuje HPA podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 15 dana od dana njihova primitka.

Članak 20.
(Troškovi prikupljanja podataka)

Troškovi vođenja Katastra i Evidencije namiruju se iz naknada koje pčelari korisnici ovih usluga uplaćuju HPS-u kao i iz drugih izvora koje po toj osnovi ostvari HPS.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 21.

(1) Pčelarske udruge i HPA dužni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika uspostaviti Katastar.
(2) HPA je dužan u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika dostaviti HSC-u podatke potrebne za uspostavu Evidencije.
(3) HSC je dužan u roku od tri mjeseca od dana dostave podataka iz stavka 2. ovoga članka uspostaviti Evidenciju.

Članak 22.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o držanju pčela (»Narodne novine« br. 60/98 i 71/98).

Članak 23.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. 

PRILOG 1.Na temelju podnesenog zahtjeva sukladno članku 9. Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinjih paša (»Narodne novine« br. 18/08, 29/13 i 42/13) i odredbi pašnog reda daje se


SUGLASNOST
ZA SMJEŠTAJ PČELINJIH ZAJEDNICA

Na temelju uvida u stanje na pasištu podnositelj zahtjeva može postaviti pčelinje zajednice radi korištenja pčelinje paše i/ili njihova prezimljavanja prema sljedećem rasporedu:

 

Ime i prezime
odnosno naziv tvrtke
i adresa vlasnika pčelinjih zajednica
Broj pčelinjih zajednica
Mjesto smještaja
Planirani datum
Dolaska
pčelinjih
zajednica na pasište
Odlaska
pčelinjih
zajednica s pasišta
Vlasnik pčelinjih zajednica treba se prije njihova postavljanja na pasište obratiti Povjereniku pašnog reda zaduženog za organizaciju njihova smještaja.
Za pčelinje zajednice odgovara vlasnik koji mora ispuniti sve zakonom propisane odredbe koje se odnose na držanje pčela i njihovo zdravlje.
Vlasnik pčelinjih zajednica mora odvesti pčele do planiranog datuma odlaska. Nakon navedenog roka vlasnik mora tražiti novu suglasnost za smještaj pčelinjih zajednica na pasištu.
U _______________, dana ___________

Povjerenik pašnog reda
____________________


TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O DRŽANJU PČELA I KATASTRU PČELINJE PAŠE

(„Narodne novine“, broj 29/13 od 08.03.2013.)

Članak 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. 

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKSTPRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O DRŽANJU PČELA I KATASTRU PČELINJE PAŠE

(„Narodne novine“, broj 42/13 od 10.04.2013.)

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. 
TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKSTPRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DRŽANJU PČELA I KATASTRU PČELINJE PAŠE

(„Narodne novine“, broj 65/14 od 28.05.2014.)

Članak 9.

Svi pčelari moraju se uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 10.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše

STUDIJSKO PUTOVANJE ISTARSKIH PČELARA U BIH   P1100378     Dvadeset i devet pčelara iz Istre u organizaciji Udruge pčelara Bujštine, a pod pokroviteljstvom Županije Istarske za vikend 14. – 16. rujna 2018. godine posjetilo je dr. Gorana Mirjanića, vrhunskog poznavatelja pčela i pčelarstva, uvaženog profesora na Univerzitetu u Banja Luci, koji nije samo znanstvenik – teoretičar  s nizom objavljenih naučnih, stručnih i revijalnih radova, nositelj i suradnik u nizu istraživačkih i razvojnih projekata, već i niz godina uspješan pčelar - praktičar s pčelinjacima na više lokacija u blizini Gradiške i uspješan poduzetnik. Dr. Mirjanić je pčelarima s Bujštine stručna predavanja održao u dva navrata (2016. i 2017.)  pa je ovo bila idealna prilika za prezentaciju dobre pčelarske prakse na licu mjesta i utvrđivanje gradiva, ali i uvid u specifičnosti uzgoja pčela u drugom kraju. Prenoćili smo u Gradiškoj, centru sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu koji broji pedesetak tisuća stanovnika. Povoljan geografski položaj i klimatski uvjeti, veliko šumsko bogatstvo sa  okolnih planina i plodno tlo utjecali su na razvitak poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije na području ove općine, a livade i brežuljci puni medonosnog bilja ponukali su dio ovdašnjeg stanovništva da se tradicijski bavi i uzgojem pčela. Plan za subotu je bio u prijepodnevnim satima obići Banja Luku, poslije podne posjetiti pčelinjak u Srpcu, selu udaljenom tridesetak kilometara od Gradiške, a večer je bila rezervirana za nešto opušteniju atmosferu uz domaće gastronomske specijalitete, dobro vino i narodnu glazbu. P1100405Banja Luka, drugi grad po veličini u BiH (broji preko 220.000 stanovnika) osim na predivne parkove i niz sve ljepše od ljepših kulturno-povijesnih znamenitosti, posebno je ponosan na svoj Univerzitetski grad u sklopu kojeg je i Poljoprivredni fakultet na kojem dr. Mirjanić vrši funkciju voditelja studijskog programa Animalna proizvodnja. Na fakultetu smo se upoznali s poviješću i značenjem Univerziteta za ovu regiju, nakon toga smo poslušali kraće predavanje o uzimljavanju i zimovanju pčela, a nešto kasnije na oglednom pčelinjaku raspravljali o toj i drugim pčelarskim temama i zadržali se u neformalnom druženju. Potom je uslijedila šetnja po Banja Luci kroz koju nas je vodio naš neumorni i uvijek dobro raspoložen profesor, odlično se snašavši i u ulozi turističkog vodiča. U svega par sati sa Goranom smo obišli najzanimljivije punktove u gradu: tvrđavu Kastel, Banski dvor, Ferhat-pašinu džamiju, Pravoslavni Hram Hrista Spasitelja, katedralu Svetog Bonaventure, Narodno pozorište, Palatu Republike, Krivi sat i spomenike Petru Kočiću i Banu Tisi Milosavljeviću. Iza svakog njegovog komentara, bez obzira da li je riječ o prirodnim ljepotama ili povijesnim ličnostima, jasno se vidjelo koliko domaćin voli svoj zavičaj i koliko želi gostima približiti ovo podneblje, mentalitet ljudi i njihove običaje. Slušali bi ga mi i do ponoći, no kako temeljit razgled grada s tako bogatom poviješću kao što je banjalučka, iziskuje mnogo više vremena nego što smo mi imali na raspolaganju, ubrzali smo tempo i požurili na ručak u restoran „Kod Muje“ da na miru možemo uživati u čuvenim banjalučkim ćevapima. Odmah potom smo se uputili prema malom mjestu Srbac nedaleko Gradiške na pčelinjak i voćnjak obitelji Mačinković. Domaćin pčelar Ranko nas je dočekao kao stare prijatelje, ugostio i opisao svoj način pčelarenja s košnicama Rodna Voja. Nakon kraće rasprave i druženja, oprostili smo se s domaćinom i uputili na večeru u etno-restoran „Kod Lukića“ u Donjim Podgradcima uz narodnu glazbu i ples do kasno u noć.   20180916_095137  I nedjelja je bila podjednako zanimljiva i iz pčelarskog i iz turističkog aspekta:  imali smo prigodu uživati u predivnim pejzažima, pogledu na rijeku, šume, voćnjake i Goranove pčelinjake na tri lokacije u blizini Gradiške. Jedan od pčelinjaka stacioniran je u Gornjim Podgradcima u blizini rodne kuće domaćina, gdje nas je kao najbolje prijatelje dočekala i ugostila njegova obitelj. I tako nas je s jedne strane oduševila gostoljubivost i srdačnost domaćina, a s druge strane - kao i sve do sada pridošle pčelare, ma otkuda bili - više nego ugodno nas je iznenadila mirnoća pčela za koju su najzaslužnije selekcionirane matice. Naš domaćin nije propustio ni ovu prigodu da nam prenese još koji savjet iz svog bogatog stručnog i praktičnog iskustva, uvijek uz neku anegdotu ili šalu iako njegov životni put nije bio lagan, ali se - uz potporu svoje obitelji, djelatnika i naravno svojih pčela, odvažio upustiti i u poduzetničke vode, ne umanjujući tempo zbog novih obaveza i ne zanemarujući edukaciju kolega pčelara u regiji i šire, te je nastavio u svim svojim izlaganjima propagirati primjenu novih tehnologija pčelarenja, kako bi i oni u što skorijoj budućnosti postali rentabilni i respektabilni uzgajivači pčela i proizvođači meda i mednih prerađevina. 20180916_160326Nakon obilaska njegovih pčelinjaka i zajedničkog ručka, došla je na red i Goranova trgovina pčelarskom opremom, hranom i lijekovima za pčele i ostalim potrepštinama za pčelare, odnedavno smještena u nov, još veći i funkcionalniji prostor u kojem ljubazno osoblje na čelu s njegovom suprugom nudi i med, propolis, matičnu mliječ, vosak i druge prerađevine iz vlastite proizvodnje. Tvrtka „Košnica“ d.o.o.  je prisutna na svim važnijim pčelarskim sajmovima u regiji, a njen najveći uspjeh je implementacija na razvojne projekte  koje financiraju najveće svjetske organizacije u ovom područjuSvi do jednog su istarski pčelari bili izuzetno zadovoljni ovim studijskim putovanjem - ne samo zato što su imali priliku „iz prve ruke“ nešto više naučiti o aktualnim radovima u pčelinjaku u ovo doba godine, dvomatičnom pčelarenju, prihrani pogačama i sirupom, te sazrijevanju meda, već i o mnogim drugim zanimljivim temama sa aspekta pčelara teoretičara i praktičara, ali i znanstvenika istraživača i poduzetnika. Koristim i ovu priliku još jednom zahvaliti prije svih našem domaćinu, njegovoj obitelji i zaposlenicima na više nego ugodnom vikendu prepunom pozitivnih vibracija, zatim Istarskoj županiji kao pokrovitelju ovog studijskog putovanja i na kraju organizatorima Dragani i Marinku iz Udruge pčelara Bujštine.     Pogledajte galeriju fotografija ... klikni OVDJE 20180916_125531