Pravilnik o medu

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

1029

Na temelju članka 71. stavka 1. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 30/2015) ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O MEDU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuju standardi kvalitete kojima mora udovoljavati med u proizvodnji i stavljanju na tržište, a odnose se na:

– nazive, definicije i opće zahtjeve;

– senzorska svojstva i sastav;

– dodatne zahtjeve označivanja.

(2) Nazivi, definicije i opisi proizvoda iz stavka 1. ovoga članka propisani su u Prilogu 1. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(3) Sastav proizvoda iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Prilogu 2. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:

– Direktiva Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu (SL L 10, 12. 1. 2002.);

– Direktiva 2014/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Direktive Vijeća 2001/110/EZ o medu (SL L 164, 3. 6. 2014.).

II. OZNAČIVANJE

Članak 3.

(1) Na označivanje proizvoda iz članka 1. ovoga Pravilnika primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22. 11. 2011.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1169/2011) te odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na označivanje.

(2) Naziv »med« koristi se samo za proizvod definiran točkom 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika koji se mora označiti tim nazivom pri stavljanju na tržište.

(3) Proizvodi pod nazivima i definirani u točkama 2. i 3. Priloga 1. ovoga Pravilnika označavaju se tim nazivima pri stavljanju na tržište. Umjesto tih naziva može se upotrebljavati naziv »med«, osim za filtrirani med, med u saću, med sa saćem ili med sa dijelovima saća i pekarski med.

(4) Kod pekarskog meda se navodi u blizini naziva proizvoda uputa »samo za kuhanje i pečenje«.

(5) Nazivi proizvoda se mogu, osim za filtrirani med i pekarski med, dopuniti podacima koji se odnose na:

– cvjetno ili biljno podrijetlo, ako proizvod u potpunosti ili većinom dolazi od navedenog izvora i ima senzorska, fizikalno-kemijska i mikroskopska svojstva tog izvora,

– regionalno, teritorijalno ili topografsko podrijetlo, ako je proizvod u cijelosti tog podrijetla,

– posebne kriterije kvalitete.

(6) Kada se pekarski med upotrebljava kao sastojak hrane, riječ »med« se može upotrebljavati u nazivu proizvoda umjesto riječi »pekarski med« uz uvjet da se u popisu sastojaka navodi sastojak nazivom propisanim točkom 3. Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(7) Pri označivanju meda obvezno je navođenje zemlje ili zemalja podrijetla u kojima je med sakupljen.

(8) Ne dovodeći u pitanje stavak 7. ovoga članka, ako med potječe iz više od jedne države članice Europske unije ili treće zemlje, navođenje zemalja podrijetla može se zamijeniti jednim od sljedećih izraza, prema potrebi:

– »mješavina meda iz EU-a«,

– »mješavina meda koji nije iz EU-a«,

– »mješavina meda iz EU-a i meda koji nije iz EU-a«.

(9) Pelud, s obzirom na to da je prirodni sastavni dio karakterističan za med, ne smatra se sastojkom, u smislu članka 2. stavka 2. točke (f) Uredbe (EU) br. 1169/2011, proizvoda definiranih u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.

Članak 4.

Filtrirani med i pekarski med mora biti jasno označen punim nazivom proizvoda iz podtočke 6. točke 2.b) i točke 3. Priloga 1. ovoga Pravilnika, a koji se navodi na spremnicima, pretpakovinama i pratećoj dokumentaciji.

III. UTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI

Članak 5.

(1) Za utvrđivanje sukladnosti proizvoda sa standardima kvalitete propisanim ovim Pravilnikom u svrhu službene kontrole koriste se validirane i međunarodno priznate metode kao što su metode koje je odobrio Codex Alimentarius.

(2) Ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka provode službeni laboratoriji.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 6.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o medu (»Narodne novine«, broj 93/2009).

(2) Proizvodi koji su stavljeni na tržište ili označeni prema propisu iz stavka 1. ovoga članka prije 24. lipnja 2015. godine mogu se nastaviti stavljati na tržište do isteka zaliha.

Članak 7.

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 24. lipnja 2015. godine.

Klasa: 011-01/14-01/101

Urbroj: 525-09/1429-15-23

Zagreb, 8. svibnja 2015.

Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.

PRILOG 1.

NAZIVI, OPISI I DEFINICIJE PROIZVODA

1. Med jest prirodno sladak proizvod što ga medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode od nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja.

2. Osnovne vrste meda su:

a) prema podrijetlu:

– cvjetni ili nektarni med: med dobiven od nektara biljaka;

– medljikovac ili medun: med dobiven uglavnom od izlučevina kukaca (Hemiptera) koji žive na živim dijelovima biljaka ili od sekreta živih dijelova biljaka.

b) prema načinu proizvodnje i/ili prezentiranja:

– med u saću:

med kojeg skladište pčele u stanicama svježe izgrađenog saća bez legla ili u satnim osnovama izgrađenim isključivo od pčelinjeg voska, koji se prodaje u poklopljenom saću ili u sekcijama takvog saća;

– med sa saćem ili med s dijelovima saća:

med koji sadrži jedan ili više proizvoda iz podtočke 1. ove točke;

– cijeđeni med:

med koji se dobiva ocjeđivanjem otklopljenog saća bez legla;

– vrcani med:

med dobiven vrcanjem (centrifugiranjem) otklopljenog saća bez legla;

– prešani med:

med dobiven prešanjem saća bez legla, sa ili bez korištenja umjerene temperature koja ne smije prijeći 45°C;

– filtrirani med:

med dobiven na način koji tijekom uklanjanja stranih anorganskih ili organskih tvari dovodi do značajnog uklanjanja peludi.

3. Pekarski med – je med koji se koristi u industriji ili kao sastojak hrane koja se potom prerađuje i može:

– imati strani okus ili miris, ili

– biti u stanju vrenja ili prevrio, ili

– biti pregrijan.

PRILOG 2.

KRITERIJI SASTAVA MEDA

Med se uglavnom sastoji od različitih šećera, pretežno fruktoze i glukoze, kao i drugih tvari kao što su organske kiseline, enzimi i krute čestice koje dospijevaju u med tijekom njegova nastajanja. Boja meda može varirati od gotovo bezbojne do tamnosmeđe. Med može biti tekuće ili viskozne konzistencije, djelomično ili potpuno kristaliziran. Aroma može varirati, ali mora potjecati od izvornog bilja.

Kada se stavlja na tržište kao med ili upotrebljava u bilo kojem proizvodu namijenjenom za konzumaciju, medu se ne smiju dodavati nikakvi sastojci, uključujući prehrambene aditive, niti bilo kakvi drugi dodaci. Med mora, koliko je to moguće, biti bez organskih i anorganskih tvari stranih njegovom sastavu. Uz iznimku proizvoda iz točke 3. Priloga 1. ovoga Pravilnika, ne smije imati strani okus ili miris, biti u stanju vrenja, imati umjetno izmijenjenu kiselost ili biti zagrijavan tako da prirodni enzimi budu uništeni ili u znatnoj mjeri inaktivirani.

Ne dovodeći u pitanje podtočku 6. točku 2.b) Priloga 1. ovoga Pravilnika, niti pelud niti drugi sastavni dio karakterističan za med ne smije se uklanjati, osim ako je to neizbježno pri uklanjanju stranih anorganskih ili organskih tvari.

Kad se stavlja na tržište kao med ili upotrebljava u bilo kojem proizvodu namijenjenom za konzumaciju, med mora udovoljavati sljedećim kriterijima sastava:

1. količina šećera

a) količina fruktoze i glukoze (zbroj)

– cvjetni med

najmanje 60 g/100 g

– medljikovac, mješavine mediljkovca i cvjetnog meda

najmanje 45 g/100 g

b) količina saharoze

– općenito

najviše 5 g/100 g

– bagrem (Robinia pseudoacacia), lucerna (Medicago sativa), Banksia menziesii, slatkovina (Hedysarum spp.), eukaliptus (Eucalyptus camadulensis), Eucryphia lucida, Eucryphia milliganii, agrumi (Citrus spp.)

najviše 10 g/100 g

– lavanda (Lavandula spp.), boražina (Borago officinalis)

najviše 15 g/100 g

2. količina vode

– općenito

najviše 20%

– vrijesak (Calluna vulgaris) i pekarski med općenito

najviše 23%

– pekarski med od vrijeska (Calluna vulgaris)

najviše 25%

3. količina tvari netopljivih u vodi

– općenito

najviše 0,1 g/100 g

– prešani med

najviše 0,5 g/100 g

4. električna vodljivost

– vrste meda koje nisu dolje navedene i mješavine tih vrsta

najviše 0,8 mS/cm

– medljikovac i med od kestena i njihove mješavine, osim dolje navedenih vrsta

najmanje 0,8 mS/cm

– iznimke: planika (Arbutus unedo), vrijes (Erica spp.), eukaliptus (Eucalyptus spp.), lipa (Tilia spp.), vrijesak (Calluna vulgaris), manuka (Leptospermum scoparium), čajevac (Melaleuca spp.)

5. slobodne kiseline

– općenito

najviše 50 mEq kiseline

na 1000 g

– pekarski med

najviše 80 mEq kiseline na 1000 g

6. aktivnost dijastaze i količina hidroksimetilfurfurala (HMF), određene nakon prerade i miješanja

a) aktivnost dijastaze (po Schadeu)

– općenito, osim pekarskog meda

najmanje 8

– vrste meda s niskom prirodnom količinom enzima (npr. medovi od citrusa) i količinom HMF ne većom od 15 mg/kg

najmanje 3

b) HMF

– općenito, osim pekarskog meda

najviše 40 mg/kg (uzevši u obzir odredbe pod a) druga alineja)

– medovi s označenim podrijetlom iz regija tropske klime i mješavine takvih medova

najviše 80 mg/kg

Pravilnik o medu

STUDIJSKO PUTOVANJE ISTARSKIH PČELARA U BIH   P1100378     Dvadeset i devet pčelara iz Istre u organizaciji Udruge pčelara Bujštine, a pod pokroviteljstvom Županije Istarske za vikend 14. – 16. rujna 2018. godine posjetilo je dr. Gorana Mirjanića, vrhunskog poznavatelja pčela i pčelarstva, uvaženog profesora na Univerzitetu u Banja Luci, koji nije samo znanstvenik – teoretičar  s nizom objavljenih naučnih, stručnih i revijalnih radova, nositelj i suradnik u nizu istraživačkih i razvojnih projekata, već i niz godina uspješan pčelar - praktičar s pčelinjacima na više lokacija u blizini Gradiške i uspješan poduzetnik. Dr. Mirjanić je pčelarima s Bujštine stručna predavanja održao u dva navrata (2016. i 2017.)  pa je ovo bila idealna prilika za prezentaciju dobre pčelarske prakse na licu mjesta i utvrđivanje gradiva, ali i uvid u specifičnosti uzgoja pčela u drugom kraju. Prenoćili smo u Gradiškoj, centru sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu koji broji pedesetak tisuća stanovnika. Povoljan geografski položaj i klimatski uvjeti, veliko šumsko bogatstvo sa  okolnih planina i plodno tlo utjecali su na razvitak poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije na području ove općine, a livade i brežuljci puni medonosnog bilja ponukali su dio ovdašnjeg stanovništva da se tradicijski bavi i uzgojem pčela. Plan za subotu je bio u prijepodnevnim satima obići Banja Luku, poslije podne posjetiti pčelinjak u Srpcu, selu udaljenom tridesetak kilometara od Gradiške, a večer je bila rezervirana za nešto opušteniju atmosferu uz domaće gastronomske specijalitete, dobro vino i narodnu glazbu. P1100405Banja Luka, drugi grad po veličini u BiH (broji preko 220.000 stanovnika) osim na predivne parkove i niz sve ljepše od ljepših kulturno-povijesnih znamenitosti, posebno je ponosan na svoj Univerzitetski grad u sklopu kojeg je i Poljoprivredni fakultet na kojem dr. Mirjanić vrši funkciju voditelja studijskog programa Animalna proizvodnja. Na fakultetu smo se upoznali s poviješću i značenjem Univerziteta za ovu regiju, nakon toga smo poslušali kraće predavanje o uzimljavanju i zimovanju pčela, a nešto kasnije na oglednom pčelinjaku raspravljali o toj i drugim pčelarskim temama i zadržali se u neformalnom druženju. Potom je uslijedila šetnja po Banja Luci kroz koju nas je vodio naš neumorni i uvijek dobro raspoložen profesor, odlično se snašavši i u ulozi turističkog vodiča. U svega par sati sa Goranom smo obišli najzanimljivije punktove u gradu: tvrđavu Kastel, Banski dvor, Ferhat-pašinu džamiju, Pravoslavni Hram Hrista Spasitelja, katedralu Svetog Bonaventure, Narodno pozorište, Palatu Republike, Krivi sat i spomenike Petru Kočiću i Banu Tisi Milosavljeviću. Iza svakog njegovog komentara, bez obzira da li je riječ o prirodnim ljepotama ili povijesnim ličnostima, jasno se vidjelo koliko domaćin voli svoj zavičaj i koliko želi gostima približiti ovo podneblje, mentalitet ljudi i njihove običaje. Slušali bi ga mi i do ponoći, no kako temeljit razgled grada s tako bogatom poviješću kao što je banjalučka, iziskuje mnogo više vremena nego što smo mi imali na raspolaganju, ubrzali smo tempo i požurili na ručak u restoran „Kod Muje“ da na miru možemo uživati u čuvenim banjalučkim ćevapima. Odmah potom smo se uputili prema malom mjestu Srbac nedaleko Gradiške na pčelinjak i voćnjak obitelji Mačinković. Domaćin pčelar Ranko nas je dočekao kao stare prijatelje, ugostio i opisao svoj način pčelarenja s košnicama Rodna Voja. Nakon kraće rasprave i druženja, oprostili smo se s domaćinom i uputili na večeru u etno-restoran „Kod Lukića“ u Donjim Podgradcima uz narodnu glazbu i ples do kasno u noć.   20180916_095137  I nedjelja je bila podjednako zanimljiva i iz pčelarskog i iz turističkog aspekta:  imali smo prigodu uživati u predivnim pejzažima, pogledu na rijeku, šume, voćnjake i Goranove pčelinjake na tri lokacije u blizini Gradiške. Jedan od pčelinjaka stacioniran je u Gornjim Podgradcima u blizini rodne kuće domaćina, gdje nas je kao najbolje prijatelje dočekala i ugostila njegova obitelj. I tako nas je s jedne strane oduševila gostoljubivost i srdačnost domaćina, a s druge strane - kao i sve do sada pridošle pčelare, ma otkuda bili - više nego ugodno nas je iznenadila mirnoća pčela za koju su najzaslužnije selekcionirane matice. Naš domaćin nije propustio ni ovu prigodu da nam prenese još koji savjet iz svog bogatog stručnog i praktičnog iskustva, uvijek uz neku anegdotu ili šalu iako njegov životni put nije bio lagan, ali se - uz potporu svoje obitelji, djelatnika i naravno svojih pčela, odvažio upustiti i u poduzetničke vode, ne umanjujući tempo zbog novih obaveza i ne zanemarujući edukaciju kolega pčelara u regiji i šire, te je nastavio u svim svojim izlaganjima propagirati primjenu novih tehnologija pčelarenja, kako bi i oni u što skorijoj budućnosti postali rentabilni i respektabilni uzgajivači pčela i proizvođači meda i mednih prerađevina. 20180916_160326Nakon obilaska njegovih pčelinjaka i zajedničkog ručka, došla je na red i Goranova trgovina pčelarskom opremom, hranom i lijekovima za pčele i ostalim potrepštinama za pčelare, odnedavno smještena u nov, još veći i funkcionalniji prostor u kojem ljubazno osoblje na čelu s njegovom suprugom nudi i med, propolis, matičnu mliječ, vosak i druge prerađevine iz vlastite proizvodnje. Tvrtka „Košnica“ d.o.o.  je prisutna na svim važnijim pčelarskim sajmovima u regiji, a njen najveći uspjeh je implementacija na razvojne projekte  koje financiraju najveće svjetske organizacije u ovom područjuSvi do jednog su istarski pčelari bili izuzetno zadovoljni ovim studijskim putovanjem - ne samo zato što su imali priliku „iz prve ruke“ nešto više naučiti o aktualnim radovima u pčelinjaku u ovo doba godine, dvomatičnom pčelarenju, prihrani pogačama i sirupom, te sazrijevanju meda, već i o mnogim drugim zanimljivim temama sa aspekta pčelara teoretičara i praktičara, ali i znanstvenika istraživača i poduzetnika. Koristim i ovu priliku još jednom zahvaliti prije svih našem domaćinu, njegovoj obitelji i zaposlenicima na više nego ugodnom vikendu prepunom pozitivnih vibracija, zatim Istarskoj županiji kao pokrovitelju ovog studijskog putovanja i na kraju organizatorima Dragani i Marinku iz Udruge pčelara Bujštine.     Pogledajte galeriju fotografija ... klikni OVDJE 20180916_125531