Pravilnik o pčelarskim vozilima

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 2., stavka 1. točka 31. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 67/08, 48/10, 74/11 i 80/13) ministar poljoprivrede, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove prometa i ministra nadležnog za unutarnje poslove donosi

 

PRAVILNIK

O UVJETIMA KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI PČELARSKA VOZILA

 

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila za prijevoz pčelinjih zajednica (košnica), da bi ista mogla biti razvrstana u kategoriju pčelarskih vozila te izgled i sadržaj Potvrde o upisu u Registar pčelarskih vozila (u daljnjem tekstu: Potvrda).

Članak 2.

Pčelarsko vozilo može biti samo ono vozilo:

– koje je razvrstano u jednu od kategorija N1, N2, N3, O2, O3 i O4, sukladno propisu o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama,

– koje je namijenjeno ili konstrukcijski prilagođeno isključivo za prijevoz pčelinjih zajednica (košnica s pripadajućom opremom) te se njime ne smije prevoziti nikakav drugi teret,

– čiji je vlasnik ili korisnik temeljem ugovora o leasingu, pčelar upisan u Evidenciju pčelara i pčelinjaka kao seleći pčelar sukladno propisu o držanju pčela i katastru pčelinje paše te ima najmanje 30 pčelinjih zajednica o čemu posjeduje važeću Potvrdu koju je dužan predočiti prilikom registracije ili produljenja roka važenja prometne dozvole pčelarskog vozila.

Članak 3.

Hrvatski pčelarski savez dužan je uspostaviti Registar pčelarskih vozila, a isti sadržava podatke iz Priloga 1. ovoga Pravilnika kao bazu podataka temeljem koje je vidljivo tko je seleći pčelar, vrsta vozila, karakteristike vozila, kao i drugi neophodni podaci o utvrđivanju statusa selećih pčelara.

Članak 4.

Potvrdu iz članka 1. izdaje Hrvatski pčelarski savez na temelju zahtijeva pčelara i podataka iz članka 3. ovoga Pravilnika.

Članak 5.

(1) Hrvatski pčelarski savez dužan je pčelaru izdati Potvrdu u roku od 48 sati od dana zaprimanja zahtjeva.

(2) Hrvatski pčelarski savez izdaje Potvrde bez naknade.

Članak 6.

Vozilu koje ima status pčelarskog vozila, u rubrici »Namjena« ili u napomeni prometne dozvole upisuje se: »ZA PČELARSKE POTREBE«.

Članak 7.

Potvrda se izdaje s rokom važenja od 60 dana.

Članak 8.

(1) Izgled Potvrde propisan je obrascem koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio (Prilog 1).

(2) Važenje Potvrde prestaje istekom roka važenja, promjenom vlasnika, promjenom karakteristika vozila koje utječu na namjenu radi koje se izdaje Potvrda, promjenom statusa pčelara ili umanjenjem broja pčelinjih zajednica ispod broja propisanog člankom 2. Alinejom 3. Ovoga Pravilnika.

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/11-01/162

Urbroj: 525-07/1186-13-11

Zagreb, 9. srpnja 2013.

Ministar

Tihomir Jakovina, v. r.

 

 

 

 

 

PRILOG 1.

HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ

Broj/godina:

Mjesto/datum:

POTVRDA O UPISU U REGISTAR PČELARSKIH VOZILA

Podaci o korisniku:

  PČELAR OPG OBRT D.O.O. ZADRUGA
IME I PREZIME/NAZIV  
ADRESA/SJEDIŠTE  

Podaci o vozilu:

1. Vrsta vozila  
2. Marka vozila  
3. Tip vozila  
4. Model vozila  
5. Boja vozila  
6. Broj šasije  
7. Oblik karoserije  
8. Proizvođač  
9. U prometu od  

Potvrda služi isključivo kod registracije vozila za pčelarske potrebe, te se ne može koristiti u druge svrhe, s rokom važenja od 60 dana od dana izdavanja.

Za Hrvatski pčelarski savez

(žig)

 
cheap ciprofloxacin
periactin overnight cheap

aripiprazole
buy zithromax injection no prescription
buy clomiphene

Pravilnik o pčelarskim vozilima

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.