Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

1245

Na temelju članka 33. stavka 2. i članka 34.a stavka 3. Zakona o stočarstvu (»Narodne novine« br. 70/1997, 36/1998, 151/2003, 132/2006 i 14/2014), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DRŽANJU PČELA I KATASTRU PČELINJE PAŠE

Članak 1.

U Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (»Narodne novine« br. 18/2008, 29/2013 i 42/2013) u članku 2. iza točke 15. dodaje se točka 16. koja glasi:

»16. Koridor letenja pčela jest smjer letenja pčela između pčelinjaka i pčelinje paše«.

Članak 2.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»(1) Pčelar je dužan postaviti pčelinjak sukladno odredbama ovoga članka u odnosu na susjede, prolaznike, domaće životinje i javni promet.

(2) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone.

(3) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničke pruge i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkoj pruzi i aerodromu.

(4) Stacionarni pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između dva stacionarna pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Stacionarni pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica drugog stacionarnog pčelinjaka.

(5) Udaljenost između najbližeg pčelinjaka i registrirane oplodne stanice ne smije biti manja od 2000 metara zračne linije.

(6) Stacionarni pčelinjak do 50 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 20 metara.

(7) Kada stacionarni pčelinjak broji od 21 do 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara.

(8) Kada stacionarni pčelinjak broji više od 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 30 metara.

(9) Navedene udaljenosti iz prethodnog stavka primjenjuju i za ekološke pčelinjake upisane u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji ekoloških proizvođača s važećom potvrdnicom (certifikat) za tekuću godinu.

(10) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 6. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 2,5 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 10 metara od izletne strane.«

(11) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji od 21 do 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 7. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 4 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 20 metara od izletne strane.«

(12) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 8. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 7 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 30 metara od izletne strane.«

Članak 3.

U članku 8. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) HPS može svojom odlukom promijeniti Povjerenika određenog područja ako isti ne ispunjava predviđene i povjerene mu dužnosti na pravilan način ili izrazi osobnu želju da prestane obavljati dužnost Povjerenika.«

Članak 4.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Povjerenik je na zahtjev pčelara, vlasnika selećeg pčelinjaka dužan sukladno kapacitetu pasišta prije dovoženja pčelinjih zajednica dogovoriti njihov smještaj s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta.

(2) Ako pčelar samostalno dogovori s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta smještaj pčelinjih zajednica, dužan je o istome obavijestiti Povjerenika u roku od 48 sati od postignutog dogovora.

(3) Pčelar je dužan postaviti seleći pčelinjak sukladno odredbama ovoga članka u odnosu na susjede, prolaznike, domaće životinje i javni promet.

(4) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara zračne linije od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata.

(5) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničkih kolodvora i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkom kolodvoru i aerodromu.

(6) Seleći pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 200 metara zračne linije i najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između selećeg i stacionarnog pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Seleći pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica stacionarnog pčelinjaka i drugih selećih pčelinjaka.

(7) Međusobna udaljenost između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica mora biti najmanje 2000 metara zračne linije. Iznimno kod intenzivne paše, razmak između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica može biti i manji, ali ne manji od 500 metara zračne linije.

(8) Udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta i međe tuđeg zemljišta mora biti najmanje 20 metara.

(9) Kada se radi o stajalištu na kojem će privremeno dovezene pčelinje zajednice prezimljavati, zračna udaljenost između stajališta za prezimljavanje i najbližeg stacioniranog pčelinjaka mora biti najmanje 500 metara.«

(10) »U slučajevima kada pčelar postavi pčelinjak na način koji nije dopušten, Povjerenik mora takvog pčelara upozoriti na učinjeni propust i odrediti mu premještaj s lokacije na kojoj se nalazi na dopuštenu lokaciju. Ukoliko pčelar ne postupi po uputi Povjerenika, Povjerenik o tome sačinjava zapisnik u pet primjeraka, te jedan primjerak dostavlja nadležnom stočarskom inspektoru. Primjerke preostalih zapisnika dostavlja po jedan prema HPS-u, jedan prema pčelaru koji je postupio protivno ovom Pravilniku, jedan zadržava za sebe, a jedan primjerak ostaje u arhivi pčelarske udruge.«

(11) Ukoliko seleći pčelinjak dolazi na pasište u naseljeno mjesto, dužan je pridržavati se odredbi ovog Pravilnika kao za postavljanje stacioniranog pčelinjaka iz članka 3. Pravilnika.

Članak 5.

U članku 12. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Pravilan način označavanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na označavanje oplodne stanice za uzgoj matica.«

Članak 6.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Svi pčelari i pčelinjaci upisuju se u Evidenciju pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Evidencija).

(2) Evidenciju za Ministarstvo vodi HPS.

(3) Prikupljanje podataka za Evidenciju obavljaju Povjerenici.

(4) Evidencija se vodi u elektroničkom obliku.

(5) Obvezni podaci u Evidenciji su podaci navedeni u Prilogu 2 koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio:

– status pčelara: fizička osoba, obrt, pravna osoba;

– datum rođenja (za fizičku osobu)

– Broj žiro računa pčelara; IBAN

– OIB

(6) Povjerenici prikupljene podatke dostavljaju HPS-u.

(7) Ministarstvo utvrđuje pravo uvida u sadržaj Evidencije za svoje djelatnike i djelatnike Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije (u daljnjem tekstu: HPA), Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, te savjetodavne službe.«

(8) Evidencija pčelara i pčelinjak koju vodi HPS, sastavni je dio Jedinstvenog registra domaćih životinja koji se vodi pri HPA.«

Članak 7.

U članku 19. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati broj pčelinjih zajednica na dan 30. travnja tekuće godine.«

U stavku 4. riječ: »HSC-u« zamjenjuje se riječju: »HPA«.

Članak 8.

U članku 21. stavcima 2. i 3. riječ: »HSC« zamjenjuje se riječju: »HPA«.

Članak 9.

Svi pčelari moraju se uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/14-01/09

Urbroj: 525-07/1372-14-4

Zagreb, 16. svibnja 2014.

Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRILOG 1.

Na temelju podnesenog zahtjeva sukladno članku 9. Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinjih paša (»Narodne novine« br. 18/08, 29/13 i 42/13) i odredbi pašnog reda daje se

SUGLASNOST
ZA SMJEŠTAJ PČELINJIH ZAJEDNICA

Na temelju uvida u stanje na pasištu podnositelj zahtjeva može postaviti pčelinje zajednice radi korištenja pčelinje paše i/ili njihova prezimljavanja prema sljedećem rasporedu:

Ime i prezime
odnosno naziv tvrtke
i adresa vlasnika pčelinjih zajednica

Broj pčelinjih zajednica

Mjesto smještaja

Planirani datum

Dolaska
pčelinjih
zajednica na pasište

Odlaska
pčelinjih
zajednica s pasišta

Vlasnik pčelinjih zajednica treba se prije njihova postavljanja na pasište obratiti Povjereniku pašnog reda zaduženog za organizaciju njihova smještaja.

Za pčelinje zajednice odgovara vlasnik koji mora ispuniti sve zakonom propisane odredbe koje se odnose na držanje pčela i njihovo zdravlje.

Vlasnik pčelinjih zajednica mora odvesti pčele do planiranog datuma odlaska. Nakon navedenog roka vlasnik mora tražiti novu suglasnost za smještaj pčelinjih zajednica na pasištu.

U _______________, dana ___________

Povjerenik pašnog reda
____________________

 

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše

    Grad Pula je prošle godine Udruzi pčelara Pula dao na korištenje novi prostor u Zagrebačkoj 12 u Puli, pa su na taj način pulski pčelari nakon gotovo 50 godina svog organiziranog djelovanja dobili vlastiti dom. S vremenom ovaj bi se prostor trebao pretvoriti u Edukativno-izložbeni centar za promociju pčelarstva i popularizaciju pčelinjih proizvoda za sve zainteresirane građane, s naglaskom na djecu i mladež, s ciljem da se upoznaju s ulogom pčela u održavanju ravnoteže prirodnih procesa i očuvanju bioraznolikosti te upozore na njihovu ugroženost i važnost očuvanja. U tijeku je priprema izložbenog postava stare i nove pčelarske opreme, raznih vrsta košnica, a u planu je opremanje prostora edukacijskim panelima i multimedijskim prezentacijama. Prema riječima Nikole Bičanića, predsjednika Udruge, kad bude potpuno uređen, ovaj bi prostor trebao postati nov nezaobilazan sadržaj na turističkoj karti grada Pule i Istre. Ovo je bio velik poticaj Udruzi da nastavi s programom stručnih predavanja iz domene pčelarstva, apiterapije i veterine, pa je u petak, 14. veljače 2020. godine organizirano predavanje pod nazivom „Moj način pčelarenja“, koje je držao dugogodišnji pčelar praktičar, predsjednik Udruge pčelara Bujštine i pašni povjerenik za isto područje, Slavko Biuk iz Umaga.      U svom je izlaganju Slavko dao naglasak na tehnologiju pčelarenja kojoj je osnova stvaranje jakih pčelinjih zajednica pred glavnu pašu s dvomatičnim ili pomoćnim zajednicama. U glavnoj paši zajednica ostaje bez matice, matične rešetke i bez rojevnog nagona.  U drugom dijelu svog izlaganja, Slavko je predstavio usisivač za pčele – izuzetno praktično pomagalo u skupljanju pčelinjih rojeva odbjeglih sa pčelinjaka i zalutalih u rolete, dimnjake i slična skrovita mjesta u stambenim objektima, nadopunivši prezentaciju svog izuma scenama sa intervencija na terenu, tj. zbrinjavanja pčelinjih rojeva u urbanoj zoni od Novigrada i Buja do Umaga i Savudrije. Ova je tema okupljenim pčelarima bila itekako interesantna, pa su najznatiželjniji ustali sa svojih stolica da vide i osobno isprobaju usisivač kako bi se uvjerili u praktičnost ove inovacije. Na kraju predavanja Slavko je naglasio kako su njegova vrata uvijek otvorena i da je uvijek spreman pomoći, posebice mladim pčelarima. O PREDAVAČU: Iako Slavko iza sebe nema znanstveno-stručnih radova, njegovo je poznavanje struke potkrijepljeno bogatim iskustvom i praksom na vlastitom pčelinjaku Segetu kraj Umaga što je pokazao i prethodnim predavanjima održanim u Bujama, Poreču i Pazinu. Od samog ulaska u pčelarstvo, Slavko je upijao sve informacije i spoznaje o životu i radu pčela, tehnologiji pčelarenja i drugim tajnama ovog zanata, do kojih bi dolazio na sve moguće načine: na stručnim predavanjima, čitajući stručnu literaturu i prateći aktualnosti u ovoj domeni na Internetu, ali i komunicirajući sa starijim i iskusnijim kolegama. Tehnologije u pčelarenju priznatih teoretičara i praktičara nakon višegodišnjeg eksperimentiranja, dorađivanja i usklađivanja u radionici, Slavko je nadogradio svojim spoznajama i uspješno realizirao na svom pčelinjaku, što je u suštini formula za sve naše kolege koji žele svoja zapažanja i spoznaje prenijeti novim generacijama, ali im, usprkos velikoj dozi entuzijazma, još uvijek nedostaje samopouzdanja, iskustvo u javnim nastupima, a možda i malo više podrške s naše strane. I što reći na kraju: odaziv pčelara na predavanje u Puli je bio za svaku pohvalu: u dvorani se tražila stolica više, a to je pouzdan znak da organizatori idu pravim putem prema cilju koji su odredili i mi im želimo puno uspjeha, a našem kolegi Slavku sve pohvale za odlično izlaganje uz nadu da će nastaviti držati predavanja o tehnologijama u pčelarstvu i izvan županije Istarske.