Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

1245

Na temelju članka 33. stavka 2. i članka 34.a stavka 3. Zakona o stočarstvu (»Narodne novine« br. 70/1997, 36/1998, 151/2003, 132/2006 i 14/2014), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DRŽANJU PČELA I KATASTRU PČELINJE PAŠE

Članak 1.

U Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (»Narodne novine« br. 18/2008, 29/2013 i 42/2013) u članku 2. iza točke 15. dodaje se točka 16. koja glasi:

»16. Koridor letenja pčela jest smjer letenja pčela između pčelinjaka i pčelinje paše«.

Članak 2.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»(1) Pčelar je dužan postaviti pčelinjak sukladno odredbama ovoga članka u odnosu na susjede, prolaznike, domaće životinje i javni promet.

(2) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone.

(3) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničke pruge i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkoj pruzi i aerodromu.

(4) Stacionarni pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između dva stacionarna pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Stacionarni pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica drugog stacionarnog pčelinjaka.

(5) Udaljenost između najbližeg pčelinjaka i registrirane oplodne stanice ne smije biti manja od 2000 metara zračne linije.

(6) Stacionarni pčelinjak do 50 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 20 metara.

(7) Kada stacionarni pčelinjak broji od 21 do 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara.

(8) Kada stacionarni pčelinjak broji više od 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 30 metara.

(9) Navedene udaljenosti iz prethodnog stavka primjenjuju i za ekološke pčelinjake upisane u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji ekoloških proizvođača s važećom potvrdnicom (certifikat) za tekuću godinu.

(10) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 6. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 2,5 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 10 metara od izletne strane.«

(11) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji od 21 do 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 7. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 4 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 20 metara od izletne strane.«

(12) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 8. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 7 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 30 metara od izletne strane.«

Članak 3.

U članku 8. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) HPS može svojom odlukom promijeniti Povjerenika određenog područja ako isti ne ispunjava predviđene i povjerene mu dužnosti na pravilan način ili izrazi osobnu želju da prestane obavljati dužnost Povjerenika.«

Članak 4.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Povjerenik je na zahtjev pčelara, vlasnika selećeg pčelinjaka dužan sukladno kapacitetu pasišta prije dovoženja pčelinjih zajednica dogovoriti njihov smještaj s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta.

(2) Ako pčelar samostalno dogovori s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta smještaj pčelinjih zajednica, dužan je o istome obavijestiti Povjerenika u roku od 48 sati od postignutog dogovora.

(3) Pčelar je dužan postaviti seleći pčelinjak sukladno odredbama ovoga članka u odnosu na susjede, prolaznike, domaće životinje i javni promet.

(4) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara zračne linije od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata.

(5) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničkih kolodvora i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkom kolodvoru i aerodromu.

(6) Seleći pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 200 metara zračne linije i najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između selećeg i stacionarnog pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Seleći pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica stacionarnog pčelinjaka i drugih selećih pčelinjaka.

(7) Međusobna udaljenost između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica mora biti najmanje 2000 metara zračne linije. Iznimno kod intenzivne paše, razmak između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica može biti i manji, ali ne manji od 500 metara zračne linije.

(8) Udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta i međe tuđeg zemljišta mora biti najmanje 20 metara.

(9) Kada se radi o stajalištu na kojem će privremeno dovezene pčelinje zajednice prezimljavati, zračna udaljenost između stajališta za prezimljavanje i najbližeg stacioniranog pčelinjaka mora biti najmanje 500 metara.«

(10) »U slučajevima kada pčelar postavi pčelinjak na način koji nije dopušten, Povjerenik mora takvog pčelara upozoriti na učinjeni propust i odrediti mu premještaj s lokacije na kojoj se nalazi na dopuštenu lokaciju. Ukoliko pčelar ne postupi po uputi Povjerenika, Povjerenik o tome sačinjava zapisnik u pet primjeraka, te jedan primjerak dostavlja nadležnom stočarskom inspektoru. Primjerke preostalih zapisnika dostavlja po jedan prema HPS-u, jedan prema pčelaru koji je postupio protivno ovom Pravilniku, jedan zadržava za sebe, a jedan primjerak ostaje u arhivi pčelarske udruge.«

(11) Ukoliko seleći pčelinjak dolazi na pasište u naseljeno mjesto, dužan je pridržavati se odredbi ovog Pravilnika kao za postavljanje stacioniranog pčelinjaka iz članka 3. Pravilnika.

Članak 5.

U članku 12. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Pravilan način označavanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na označavanje oplodne stanice za uzgoj matica.«

Članak 6.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Svi pčelari i pčelinjaci upisuju se u Evidenciju pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Evidencija).

(2) Evidenciju za Ministarstvo vodi HPS.

(3) Prikupljanje podataka za Evidenciju obavljaju Povjerenici.

(4) Evidencija se vodi u elektroničkom obliku.

(5) Obvezni podaci u Evidenciji su podaci navedeni u Prilogu 2 koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio:

– status pčelara: fizička osoba, obrt, pravna osoba;

– datum rođenja (za fizičku osobu)

– Broj žiro računa pčelara; IBAN

– OIB

(6) Povjerenici prikupljene podatke dostavljaju HPS-u.

(7) Ministarstvo utvrđuje pravo uvida u sadržaj Evidencije za svoje djelatnike i djelatnike Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije (u daljnjem tekstu: HPA), Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, te savjetodavne službe.«

(8) Evidencija pčelara i pčelinjak koju vodi HPS, sastavni je dio Jedinstvenog registra domaćih životinja koji se vodi pri HPA.«

Članak 7.

U članku 19. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati broj pčelinjih zajednica na dan 30. travnja tekuće godine.«

U stavku 4. riječ: »HSC-u« zamjenjuje se riječju: »HPA«.

Članak 8.

U članku 21. stavcima 2. i 3. riječ: »HSC« zamjenjuje se riječju: »HPA«.

Članak 9.

Svi pčelari moraju se uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/14-01/09

Urbroj: 525-07/1372-14-4

Zagreb, 16. svibnja 2014.

Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRILOG 1.

Na temelju podnesenog zahtjeva sukladno članku 9. Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinjih paša (»Narodne novine« br. 18/08, 29/13 i 42/13) i odredbi pašnog reda daje se

SUGLASNOST
ZA SMJEŠTAJ PČELINJIH ZAJEDNICA

Na temelju uvida u stanje na pasištu podnositelj zahtjeva može postaviti pčelinje zajednice radi korištenja pčelinje paše i/ili njihova prezimljavanja prema sljedećem rasporedu:

Ime i prezime
odnosno naziv tvrtke
i adresa vlasnika pčelinjih zajednica

Broj pčelinjih zajednica

Mjesto smještaja

Planirani datum

Dolaska
pčelinjih
zajednica na pasište

Odlaska
pčelinjih
zajednica s pasišta

Vlasnik pčelinjih zajednica treba se prije njihova postavljanja na pasište obratiti Povjereniku pašnog reda zaduženog za organizaciju njihova smještaja.

Za pčelinje zajednice odgovara vlasnik koji mora ispuniti sve zakonom propisane odredbe koje se odnose na držanje pčela i njihovo zdravlje.

Vlasnik pčelinjih zajednica mora odvesti pčele do planiranog datuma odlaska. Nakon navedenog roka vlasnik mora tražiti novu suglasnost za smještaj pčelinjih zajednica na pasištu.

U _______________, dana ___________

Povjerenik pašnog reda
____________________

 

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše

STUDIJSKO PUTOVANJE ISTARSKIH PČELARA U BIH   P1100378     Dvadeset i devet pčelara iz Istre u organizaciji Udruge pčelara Bujštine, a pod pokroviteljstvom Županije Istarske za vikend 14. – 16. rujna 2018. godine posjetilo je dr. Gorana Mirjanića, vrhunskog poznavatelja pčela i pčelarstva, uvaženog profesora na Univerzitetu u Banja Luci, koji nije samo znanstvenik – teoretičar  s nizom objavljenih naučnih, stručnih i revijalnih radova, nositelj i suradnik u nizu istraživačkih i razvojnih projekata, već i niz godina uspješan pčelar - praktičar s pčelinjacima na više lokacija u blizini Gradiške i uspješan poduzetnik. Dr. Mirjanić je pčelarima s Bujštine stručna predavanja održao u dva navrata (2016. i 2017.)  pa je ovo bila idealna prilika za prezentaciju dobre pčelarske prakse na licu mjesta i utvrđivanje gradiva, ali i uvid u specifičnosti uzgoja pčela u drugom kraju. Prenoćili smo u Gradiškoj, centru sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu koji broji pedesetak tisuća stanovnika. Povoljan geografski položaj i klimatski uvjeti, veliko šumsko bogatstvo sa  okolnih planina i plodno tlo utjecali su na razvitak poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije na području ove općine, a livade i brežuljci puni medonosnog bilja ponukali su dio ovdašnjeg stanovništva da se tradicijski bavi i uzgojem pčela. Plan za subotu je bio u prijepodnevnim satima obići Banja Luku, poslije podne posjetiti pčelinjak u Srpcu, selu udaljenom tridesetak kilometara od Gradiške, a večer je bila rezervirana za nešto opušteniju atmosferu uz domaće gastronomske specijalitete, dobro vino i narodnu glazbu. P1100405Banja Luka, drugi grad po veličini u BiH (broji preko 220.000 stanovnika) osim na predivne parkove i niz sve ljepše od ljepših kulturno-povijesnih znamenitosti, posebno je ponosan na svoj Univerzitetski grad u sklopu kojeg je i Poljoprivredni fakultet na kojem dr. Mirjanić vrši funkciju voditelja studijskog programa Animalna proizvodnja. Na fakultetu smo se upoznali s poviješću i značenjem Univerziteta za ovu regiju, nakon toga smo poslušali kraće predavanje o uzimljavanju i zimovanju pčela, a nešto kasnije na oglednom pčelinjaku raspravljali o toj i drugim pčelarskim temama i zadržali se u neformalnom druženju. Potom je uslijedila šetnja po Banja Luci kroz koju nas je vodio naš neumorni i uvijek dobro raspoložen profesor, odlično se snašavši i u ulozi turističkog vodiča. U svega par sati sa Goranom smo obišli najzanimljivije punktove u gradu: tvrđavu Kastel, Banski dvor, Ferhat-pašinu džamiju, Pravoslavni Hram Hrista Spasitelja, katedralu Svetog Bonaventure, Narodno pozorište, Palatu Republike, Krivi sat i spomenike Petru Kočiću i Banu Tisi Milosavljeviću. Iza svakog njegovog komentara, bez obzira da li je riječ o prirodnim ljepotama ili povijesnim ličnostima, jasno se vidjelo koliko domaćin voli svoj zavičaj i koliko želi gostima približiti ovo podneblje, mentalitet ljudi i njihove običaje. Slušali bi ga mi i do ponoći, no kako temeljit razgled grada s tako bogatom poviješću kao što je banjalučka, iziskuje mnogo više vremena nego što smo mi imali na raspolaganju, ubrzali smo tempo i požurili na ručak u restoran „Kod Muje“ da na miru možemo uživati u čuvenim banjalučkim ćevapima. Odmah potom smo se uputili prema malom mjestu Srbac nedaleko Gradiške na pčelinjak i voćnjak obitelji Mačinković. Domaćin pčelar Ranko nas je dočekao kao stare prijatelje, ugostio i opisao svoj način pčelarenja s košnicama Rodna Voja. Nakon kraće rasprave i druženja, oprostili smo se s domaćinom i uputili na večeru u etno-restoran „Kod Lukića“ u Donjim Podgradcima uz narodnu glazbu i ples do kasno u noć.   20180916_095137  I nedjelja je bila podjednako zanimljiva i iz pčelarskog i iz turističkog aspekta:  imali smo prigodu uživati u predivnim pejzažima, pogledu na rijeku, šume, voćnjake i Goranove pčelinjake na tri lokacije u blizini Gradiške. Jedan od pčelinjaka stacioniran je u Gornjim Podgradcima u blizini rodne kuće domaćina, gdje nas je kao najbolje prijatelje dočekala i ugostila njegova obitelj. I tako nas je s jedne strane oduševila gostoljubivost i srdačnost domaćina, a s druge strane - kao i sve do sada pridošle pčelare, ma otkuda bili - više nego ugodno nas je iznenadila mirnoća pčela za koju su najzaslužnije selekcionirane matice. Naš domaćin nije propustio ni ovu prigodu da nam prenese još koji savjet iz svog bogatog stručnog i praktičnog iskustva, uvijek uz neku anegdotu ili šalu iako njegov životni put nije bio lagan, ali se - uz potporu svoje obitelji, djelatnika i naravno svojih pčela, odvažio upustiti i u poduzetničke vode, ne umanjujući tempo zbog novih obaveza i ne zanemarujući edukaciju kolega pčelara u regiji i šire, te je nastavio u svim svojim izlaganjima propagirati primjenu novih tehnologija pčelarenja, kako bi i oni u što skorijoj budućnosti postali rentabilni i respektabilni uzgajivači pčela i proizvođači meda i mednih prerađevina. 20180916_160326Nakon obilaska njegovih pčelinjaka i zajedničkog ručka, došla je na red i Goranova trgovina pčelarskom opremom, hranom i lijekovima za pčele i ostalim potrepštinama za pčelare, odnedavno smještena u nov, još veći i funkcionalniji prostor u kojem ljubazno osoblje na čelu s njegovom suprugom nudi i med, propolis, matičnu mliječ, vosak i druge prerađevine iz vlastite proizvodnje. Tvrtka „Košnica“ d.o.o.  je prisutna na svim važnijim pčelarskim sajmovima u regiji, a njen najveći uspjeh je implementacija na razvojne projekte  koje financiraju najveće svjetske organizacije u ovom područjuSvi do jednog su istarski pčelari bili izuzetno zadovoljni ovim studijskim putovanjem - ne samo zato što su imali priliku „iz prve ruke“ nešto više naučiti o aktualnim radovima u pčelinjaku u ovo doba godine, dvomatičnom pčelarenju, prihrani pogačama i sirupom, te sazrijevanju meda, već i o mnogim drugim zanimljivim temama sa aspekta pčelara teoretičara i praktičara, ali i znanstvenika istraživača i poduzetnika. Koristim i ovu priliku još jednom zahvaliti prije svih našem domaćinu, njegovoj obitelji i zaposlenicima na više nego ugodnom vikendu prepunom pozitivnih vibracija, zatim Istarskoj županiji kao pokrovitelju ovog studijskog putovanja i na kraju organizatorima Dragani i Marinku iz Udruge pčelara Bujštine.     Pogledajte galeriju fotografija ... klikni OVDJE 20180916_125531