Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

1245

Na temelju članka 33. stavka 2. i članka 34.a stavka 3. Zakona o stočarstvu (»Narodne novine« br. 70/1997, 36/1998, 151/2003, 132/2006 i 14/2014), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DRŽANJU PČELA I KATASTRU PČELINJE PAŠE

Članak 1.

U Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (»Narodne novine« br. 18/2008, 29/2013 i 42/2013) u članku 2. iza točke 15. dodaje se točka 16. koja glasi:

»16. Koridor letenja pčela jest smjer letenja pčela između pčelinjaka i pčelinje paše«.

Članak 2.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»(1) Pčelar je dužan postaviti pčelinjak sukladno odredbama ovoga članka u odnosu na susjede, prolaznike, domaće životinje i javni promet.

(2) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone.

(3) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničke pruge i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkoj pruzi i aerodromu.

(4) Stacionarni pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između dva stacionarna pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Stacionarni pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica drugog stacionarnog pčelinjaka.

(5) Udaljenost između najbližeg pčelinjaka i registrirane oplodne stanice ne smije biti manja od 2000 metara zračne linije.

(6) Stacionarni pčelinjak do 50 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 20 metara.

(7) Kada stacionarni pčelinjak broji od 21 do 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara.

(8) Kada stacionarni pčelinjak broji više od 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 30 metara.

(9) Navedene udaljenosti iz prethodnog stavka primjenjuju i za ekološke pčelinjake upisane u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji ekoloških proizvođača s važećom potvrdnicom (certifikat) za tekuću godinu.

(10) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 6. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 2,5 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 10 metara od izletne strane.«

(11) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji od 21 do 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 7. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 4 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 20 metara od izletne strane.«

(12) Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz stavka 8. ovoga članka, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 7 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 30 metara od izletne strane.«

Članak 3.

U članku 8. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) HPS može svojom odlukom promijeniti Povjerenika određenog područja ako isti ne ispunjava predviđene i povjerene mu dužnosti na pravilan način ili izrazi osobnu želju da prestane obavljati dužnost Povjerenika.«

Članak 4.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Povjerenik je na zahtjev pčelara, vlasnika selećeg pčelinjaka dužan sukladno kapacitetu pasišta prije dovoženja pčelinjih zajednica dogovoriti njihov smještaj s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta.

(2) Ako pčelar samostalno dogovori s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta smještaj pčelinjih zajednica, dužan je o istome obavijestiti Povjerenika u roku od 48 sati od postignutog dogovora.

(3) Pčelar je dužan postaviti seleći pčelinjak sukladno odredbama ovoga članka u odnosu na susjede, prolaznike, domaće životinje i javni promet.

(4) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara zračne linije od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata.

(5) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničkih kolodvora i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkom kolodvoru i aerodromu.

(6) Seleći pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 200 metara zračne linije i najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između selećeg i stacionarnog pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Seleći pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica stacionarnog pčelinjaka i drugih selećih pčelinjaka.

(7) Međusobna udaljenost između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica mora biti najmanje 2000 metara zračne linije. Iznimno kod intenzivne paše, razmak između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica može biti i manji, ali ne manji od 500 metara zračne linije.

(8) Udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta i međe tuđeg zemljišta mora biti najmanje 20 metara.

(9) Kada se radi o stajalištu na kojem će privremeno dovezene pčelinje zajednice prezimljavati, zračna udaljenost između stajališta za prezimljavanje i najbližeg stacioniranog pčelinjaka mora biti najmanje 500 metara.«

(10) »U slučajevima kada pčelar postavi pčelinjak na način koji nije dopušten, Povjerenik mora takvog pčelara upozoriti na učinjeni propust i odrediti mu premještaj s lokacije na kojoj se nalazi na dopuštenu lokaciju. Ukoliko pčelar ne postupi po uputi Povjerenika, Povjerenik o tome sačinjava zapisnik u pet primjeraka, te jedan primjerak dostavlja nadležnom stočarskom inspektoru. Primjerke preostalih zapisnika dostavlja po jedan prema HPS-u, jedan prema pčelaru koji je postupio protivno ovom Pravilniku, jedan zadržava za sebe, a jedan primjerak ostaje u arhivi pčelarske udruge.«

(11) Ukoliko seleći pčelinjak dolazi na pasište u naseljeno mjesto, dužan je pridržavati se odredbi ovog Pravilnika kao za postavljanje stacioniranog pčelinjaka iz članka 3. Pravilnika.

Članak 5.

U članku 12. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Pravilan način označavanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na označavanje oplodne stanice za uzgoj matica.«

Članak 6.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Svi pčelari i pčelinjaci upisuju se u Evidenciju pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Evidencija).

(2) Evidenciju za Ministarstvo vodi HPS.

(3) Prikupljanje podataka za Evidenciju obavljaju Povjerenici.

(4) Evidencija se vodi u elektroničkom obliku.

(5) Obvezni podaci u Evidenciji su podaci navedeni u Prilogu 2 koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio:

– status pčelara: fizička osoba, obrt, pravna osoba;

– datum rođenja (za fizičku osobu)

– Broj žiro računa pčelara; IBAN

– OIB

(6) Povjerenici prikupljene podatke dostavljaju HPS-u.

(7) Ministarstvo utvrđuje pravo uvida u sadržaj Evidencije za svoje djelatnike i djelatnike Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije (u daljnjem tekstu: HPA), Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, te savjetodavne službe.«

(8) Evidencija pčelara i pčelinjak koju vodi HPS, sastavni je dio Jedinstvenog registra domaćih životinja koji se vodi pri HPA.«

Članak 7.

U članku 19. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati broj pčelinjih zajednica na dan 30. travnja tekuće godine.«

U stavku 4. riječ: »HSC-u« zamjenjuje se riječju: »HPA«.

Članak 8.

U članku 21. stavcima 2. i 3. riječ: »HSC« zamjenjuje se riječju: »HPA«.

Članak 9.

Svi pčelari moraju se uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/14-01/09

Urbroj: 525-07/1372-14-4

Zagreb, 16. svibnja 2014.

Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRILOG 1.

Na temelju podnesenog zahtjeva sukladno članku 9. Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinjih paša (»Narodne novine« br. 18/08, 29/13 i 42/13) i odredbi pašnog reda daje se

SUGLASNOST
ZA SMJEŠTAJ PČELINJIH ZAJEDNICA

Na temelju uvida u stanje na pasištu podnositelj zahtjeva može postaviti pčelinje zajednice radi korištenja pčelinje paše i/ili njihova prezimljavanja prema sljedećem rasporedu:

Ime i prezime
odnosno naziv tvrtke
i adresa vlasnika pčelinjih zajednica

Broj pčelinjih zajednica

Mjesto smještaja

Planirani datum

Dolaska
pčelinjih
zajednica na pasište

Odlaska
pčelinjih
zajednica s pasišta

Vlasnik pčelinjih zajednica treba se prije njihova postavljanja na pasište obratiti Povjereniku pašnog reda zaduženog za organizaciju njihova smještaja.

Za pčelinje zajednice odgovara vlasnik koji mora ispuniti sve zakonom propisane odredbe koje se odnose na držanje pčela i njihovo zdravlje.

Vlasnik pčelinjih zajednica mora odvesti pčele do planiranog datuma odlaska. Nakon navedenog roka vlasnik mora tražiti novu suglasnost za smještaj pčelinjih zajednica na pasištu.

U _______________, dana ___________

Povjerenik pašnog reda
____________________

 

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše

U petak, 10. studenog 2017. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga doc. dr. sc. Ivana Gobin, dipl. san. ing. sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala je predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi – saveznici u očuvanju zdravlja“. Predavanje je organizirala Udruga pčelara Bujštine, a financijsku potporu je dao Grad Umag. Ovo je treće uzastopno stručno predavanje na temu liječenja pčelinjim proizvodima za građane Bujštine. U prvom dijelu predavanja  izv. prof. dr. sc. Ivna Gobin se zadržala se na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju ili pobijaju teze o ljekovitim svojstvima meda i drugih pčelinjih proizvoda koristeći pouzdane izvore kao što je američka neprofitna organizacija za mediciska istraživanja i zdravstvenu zaštitu Mayo clinic.

Da li se može reći da je med = lijek ili hrana?

001Kako govoriti o „medu kao lijeku“ nije primjereno zbog pravne definicije pojma „lijek“,  u istom kontekstu predavačica koristi termin „funkcionalna hrana“. To je hrana s biološki aktvinim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čija svrha nije da utaži glad niti da osigura neophodne hranjive tvari ljudskom organizmu, već da sprječava bolesti i poboljšava psihofizičko zdravlje čovjeka. Spoznaje do kojih su došli svjetski stručnjaci u ovoj domeni prikupljajući i analizirajući podatke za svoja znanstvena istraživanja po uzorcima i ispitanicima iz realnog života nažalost nisu oni koje su priželjkivali pčelari, apiterapeuti i drugi pobornici liječenja pčelinjim proizvodima. Europsko vijeće za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) još je 2016. godine zaključilo da nema dokaza da med ima pozitivan učinak na zdravlje dišnog sustava, podizanje imuniteta i energije za ljudsko tijelo. Nešto je bolja situacija što se tiče zdravstvenih tvrdnji kad je u pitanju propolis: poboljšava zdravlje respiratornog sustava (pogotovo kod grlobolje), održavanju normalne cirkulacije krvi, podržava zdravlje crijeva i oralno zdravlje, djeluje hepatoprotektivno, antibakterijski i antigljivično. Stoji i tvrdnja da matična mliječ štiti stanice od nekih štetnih učinaka slobodnih radikala.

Učinci med na zdravlje

Najčešći zaključak glede učinka meda u medicinskim tretmanima je da nema dovoljno znanstvenih dokaza, odnosno da je neophodno više visokokvalitetnih studija kako bi se u konačnici donijeli relevantni zaključci. S  druge strane nesporan je protuupalni učinak meda: smanjuje osjet boli kod rana i opeklina, smanjuje edeme, potiče epitalizaciju i stanični rast,  brže zacjelivanje rana i opekotina. Kroz različite mehanizme djelovanja med ima jak antibakterijaki učinak (pogotovo manuka med!). Kao viskozna namirnica sa antioksidativnim i antimikrobnim učinkom , med djeluje umirujuće na izritirano grlo i pomaže pri iskašljavanju (stvara zaštitni film), a znanstvena studija provedena na Sveučilištu medicinskih nauka u Iranu 2019. godine je pokazala da uzimanje meda smanjuje trajanje prehlade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi med dao demulcent i smatra da treba poticati uporabu prirodnih pripravaka kao što su čaj i med za pomoć pri liječenju prehlade i kašlja. Na kraju svog predavanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin se zadržala na tradicionalnim receptima za liječenje prehlade i kašlja na bazi meda, a mi ćemo navesti samo neke:

Tradicionalni recepti

SIRUP OD MEDA, LIMUNA I ĐUMBIRA: naribati đumbirov korijen, 2 limuna nasjeći na kriške, te za kraj sve sastojke preliti medom. Doza: 3 x dnevno po 1 žličica. SIRUP OD LUKA I MEDA: 1 kg crvenog luka oguliti i isjeći na 4 dijela, staviti u dublju posudu i preliti s 300 ml vode, dodati 1 čajnu žličicu cimeta u prahu. Kuhati 1 sat na laganoj vatri, nakon čega ćete od luka dobiti sluzavu masu koju treba procijediti kroz gazu. Ostavite da se ohladi, zatim dodajte 0,5 kg meda i sve dobro izmješajte. Čuvati u hladnjaku. Doza: 3 x dnevno MEDNI OBLOZI PROTIV KAŠLJA: u malo brašna stavite 1 žlicu meda, dobro umiješajte da smjesa postane gumasta masa koja se može držati u ruci bez da se lijepi za prste. Dodajte ½ čajne žličice bilo kojeg biljnog ulja te ponovo uvaljajte u brašno. Na djetetu ostavite oblog 2 – 3 sata (najbolje dok spava), na odrasloj osobi može čitavu noć. O PREDAVAČU: Izv. prof. dr. sc. Ivana Gobin ima bogato radno iskustvo u nastavnom i znanstveno-istraživačkom polju, aktivna je članica Hrvatske udruge za sanitarno inženjerstvo, Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika, autorica niza znanstvenih radova, od kojih izdvajamo „Antibakterijska svojstva meda“ (u suradnji s prof. dr. sc. Vučković Darinka dr. med. i dr. sc. Lušić Dražen dipl. sanit. ing.) objavljen  u glasilu Hrvatskog liječničkog zbora 2014. većini čitatelja časopisa „Hrvatska pčela“ je poznata po člancima iz područja apiterapije, a nabrojati ćemo samo dio: Antimikrobna svojstva matične mliječi − kraljevskog nektara“, „Propolis u očuvanju oralnog zdravlja“, „Medom do vitkosti“, „Med i dijabetes“. U siječnju prošle godine održala je predavanje pod naslovom „Med i znanost“ u Pazinu u organizaciji UP „Lipa“ iz Pazina.