3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

017Tijekom vikenda 28. veljače do 2. ožujka u hotelu Sol Garden Istra održavao se 3. međunarodni Kongres autohtone kuhinje IAGI (Intenational Art of gastronomy in Istria). Već sam naziv manifestacije sugerira koje su poveznice s pčelarstvom, odnosno proizvodnjom meda. Znatiželjan po prirodi otkako se bavim ovim pozivom i svim u vezi njega obišao sam mnoge simpozije, kongrese i slična događanja gdje bih redovno slušao vrsne predavače, redom ljude iz struke o važnosti autohtone gastronomije kao dijela tradicije, kulture i prepoznatljive turističke ponude jednog kraja. I ovaj je kongres čija je glavna tema «Autohtona kuhinja i gastronomska baština u profiliranju nacionalne i svjetske gastronomije» bila prigoda da se prezentiraju istarske delicije i potvrdi ugled koji Istra ima među turistima. Ako uistinu želimo da u budućnosti naša regija bude prepoznatljiva i u gastronomskom smislu, onda je poželjno još ovakvih susreta kuhara, ali i konobara i sommeliera iz različitih zemalja kako bi svi jedni od drugih kroz predavanja, prezentacije i degustacije naučili nešto novo i prenijeli to u praksu na dobrobit gosta od kojeg žive svi u turizmu.

Iako je zbližavanje kuhara iz čitavog svijeta, bez obzira na rasu, vjeru i političku pripadnost dovoljno lijep prizor sam po sebi, ovaj će mi kongres ostati u sjećanju iz više razloga. Jedan je izvrsno predavanje «Tradicionalna hrvatska jela u funkciji promidžbe hrvatskog turizma»  prof. dr. sc. Slobodana Ivanovića, predstojnika Zavoda za ugostiteljstvo na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Predavač nas je upozorio na krivu interpretaciju termina «autohtono» koji se (pre)često koristi u javnosti i medijima i da je ispravno reći «autentično» ili «tradicionalno». Autohtono znači da je samorodno, tj. da nema predhodnika, a autohtonih jela – nema (čak i pizza kao dio imidža talijanske kuhinje podrijelom je iz Palestine!) Po čemu je prepoznatljiva Lijepa naša nažalost nismo dobili odgovor, jer Hrvatska još uvijek nema svoj gastro-brand. Može li bogatstvo raznolikosti biti odgovor na to pitanje, jer će turist u našoj zemlji putovanjem od Slavonije i Podravine preko Zagorja i Gorskog kotara do Istre, Dalmacije i otoka imati priliku isprobati tisuće raznih okusa, mirisa kojima je zajedničko jedno: da se dugo pamti i da mu se želi vratiti i dogodine! Uz bojazan da ćemo zbog asimilacije s Europom izgubiti dio identiteta (način pripreme i čuvanja hrane, ali i prodaja na tržnicama) profesor Ivanović je iskazao nadu da nikad nećemo zaboraviti kako su kuhale naše bake i prabake, jer to je ono čime se trebamo ponositi i što nam treba osigurati međunarodni ugled.

041

Ništa manje zanimljivo bilo je i predavanje «Spoj autohtone kuhinje i kulture u turizmu» Doris Cerin Otočan, chefa i restoratera, članice Udruge kuhara istarske županije u kojem je iznesena kritika na račun turizma sunca i mora utemeljenom na boravak gosta u kampovima i hotelima bez dodatnih sadržaja i dan naglasak na kreativnost kao glavnog pokretača razvitka  turizma. Turizam u kojem se međusobno prožimaju gastronomska, zdravstvena, sportska i kulturna komponenta nije samo trenutni trend, već budućnost ove djelatnosti i tko se prije prilagodi ovim novim vjetrovima bit će konkurentniji i privlačniji na globalnom tržištu. Više kvantiteta nema glavnu ulogu, daje se prednost širini ponude, u igri su nove forme marketinga, promocije i prezentacije.

Nedostaju li med i pčelari na ovakvom kongresu?

U tom kontekstu spomenut je i tzv. turizam doživljaja u koji se savršeno uklapa vizija o pčelarskom turizmu u Istri. Nemojte pomisliti da je o tome bilo riječi na ovom ili nekom drugom predavanju na Kongresu – niti slova, ali je formula za turistički paket koji spaja tradiciju i turizam u maslinicima podjednako primjenjiv u našoj grani. Povezujući aktivni turizam (posjet masliniku i sudjelovanje u berbi maslina), kulturni turizam (izložba ili koncert u sklopu razgleda) i enogastronomski turizam (piknik na otvorenom s tipičnim istarskim proizvodima uz degustaciju extradjevičanskih maslinovih ulja sa sommelierima za ulja) stvoren je nov proizvod koji u sebi njeguje tradicionalno i moderno na zadovoljstvo i gostiju, i domaćina. U završnoj riječi predavačica s bogatim iskustvom u ovoj branši (a ne tek suhoparni teoretičar!) naglasila je nužnost komercijalizacije proizvoda: od stvaranja, oblikovanja, dizajna, marketinga i prodaje i njegovoj dodanoj vrijednosti koja će pojačati cjelokupni doživljaj. Upravo ta komercijalizacija je poanta zbog čega bi pčelar morali posjećivati manifestacije ovog tipa, bez obzira da li kao izlagači ili publika. O unaprjeđivanju prodaje meda i drugih pčelinjih proizvoda dakako ovdje nije bilo riječi, ali da je ova formula itekako primjenjiva u našoj branši, dokazao je i naš kolega Ivan Kovač, ekološki pčelar iz Radoši kod Poreča, jedan od izlagača – sponzora ove manifestacije promovirajući svoj novi proizvod.

034031

 

 

Tekst i foto:

Damir Gregurić

03/03/2014 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

3.međunarodni kongres autohtone kuhinje u Umagu

        Iako je epidemiološka situacija već početkom jeseni u čitavoj zemlji, pa tako i u Istri postala zabrinjavajuća i organizatori šestih po redu Dana meda Labinštine, do posljednjeg dana nisu mogli znati hoće li se manifestacija održati u očekivanom terminu i opsegu ili će sve završiti kao 2020. godine, kada je iz istih razloga izostala svečanost obilježavanja jubilarne obljetnice osnivanja udruge, labinski pčelari i njihovi partneri ipak nisu klonuli duhom, kao ni u ožujku kada je u Labinu u organizaciji PU  Labin u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom i Gradom Labinom, a uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Zahvaljujući njihovom entuzijazmu, upornosti i zajedništvu 19. – 20. studenog 2021. godine ipak je održana najslađa jesenska priredba istočne Istre.     U petak, 19. studenog, Gradski pčelinjak koji su prije dvije godine podigli i od tada održavaju članovi UP Labin, posjetili su učenici OŠ "Vitomir Širola Pajo" iz Nedešćine i PŠ Martinski, te OŠ Vladimira Nazora iz Potpićna. Na pitanja što rade radilice, a što matica, jesu li trutovi stvarno lijeni kako se priča i kako to da se svi u košnici tako dobro slažu, najmlađoj publici su odgovarali dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Darko Martinović i Cvetko Gortan ispred PU Labin, te voditeljice dječjih radionica i odgojiteljice. Isti se dan u manifestaciju uključila i Gradska knjižnica Labin u čijem je prostoru bila postavljena retrospektivna izložba dječjih radova o pčelama, pčelarima i medu 2015. – 2020. U restoranima Dorina i Velo Kafe, hotelu Peteani i konobi Dišpet nudio se poseban medeni meni, a sladokusci koji ne stignu tamo u Dane meda ove će specijalitete u istim lokalima moći isprobati do kraja studenog. Naredni je dan Gradski pčelinjak bio domaćin mališanima iz dječjih vrtića "Kockica" iz Kršana, "Lišnjak" iz Pićna i "Snjeguljica" iz Rijeke.     Središnji program manifestacije se odvijao u subotu, 20. studenog u šatoru ispred Osnovne škole Matije Vlačića u Labinu. Činjenice da su svi sudionici morali imati važeće Covid potvrde, da se na ulazu kontrolirala tjelesna temperatura i broj posjetitelja bio ograničen, u želji da kušaju i kupe najbolji med iz svog kraja, nisu omele građane iz Labina i drugih dijelova Istre koji cijene pčelarstvo i domaće pčelare, svjesni da se u toj maloj teglici meda krije puno zdravlja i energije neophodne za svakodnevne izazove i imunitet toliko potreban u doba epidemije.     Šeste po redu Dane meda Labinštine nakon kratkog, ali slatkog glazbenog uvoda harmonikaškog dueta iz labinske Umjetničke škole  Matka Brajše, u 10 sati je otvorio gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić koji je i ovom prigodom pohvalio kontinuirano zalaganje i rad aktivista PU Labin, te obećao potporu organizatorima i u svim narednim projektima. U ime organizatora sve prisutne je pozdravio Darko Martinović, predsjednik PU Labin, naglasivši kako su važni i ljudi i proizvodi, ali još su važnije pčele i njihov opstanak, jer bez njih ne bi bilo ni nas. U ime organizatora pčelarskog tečaja POU Labin, PU Labin i HAD-a „Glavne bolesti medonosne pčele - kako spriječiti, prepoznati i liječiti“ održanog u rujnu ove godine, tridesetorici polaznika su u 12 sati podijeljene diplome. Svima njima je na uspjehu čestitao Darko Martinović, napomenuvši kako je njihov odaziv dokaz koliko se vrednuje ova profesija među mladim naraštajima i jamstvo da do stagnacije i degradacije pčelarstva u ovom dijelu Istre neće doći dokle god bude volje i sloge kao i podrške od strane  gradskih i županijskih institucija.   Najvažniji događaj manifestacije - dodjela diploma za najbolje ocjenjene medove 6. ocjenjivanja kvalitetnog meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ kao i priznanja za sudjelovanje te posebna nagrada za ukupnog pobjednika održana je u 15 sati. Uvodni govor održala je dr. sc. Gordana Hegić, a plakete i zahvalnice pčelarima je podijelio Ezio Pincan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije koji je u svom govoru istaknuo značaj pčelarstva u pravcu produktivnosti i povezivanja s turističkim sektorom, zapošljavanja mladih ljudi koji žele ostati na svojoj rodnoj grudi i pohvalio aktiviste PU Labin koji se uz rast broja pčelara i pčelinjih zajednica na Labinštini, trude i educirati građanstvo, posebice one najmlađe u svim aspektima konzumacije i korištenja pčelinjih proizvoda.     Javni natječaj za 6. ocjenjivanje kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim apiterapijskim društvom i pčelarskim društvima iz Idrije, Škofje Loke i Cerkna objavljen je sredinom listopada, a stručnu komisiju su činili Cvetko Gortan, Roberta Mijaton i Lorena Šumberac. Fizikalno-kemijsku analizu i melisopalinološku analizu (pelud, voda, elektroprovodljivost) na temelju Pravilnika ocjenjivanja kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ izvršio je ovlašteni laboratorij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na čelu sa prof. dr. sc. Draganom Bubalom.     Činjenica je da je iza labinskih pčelara, kao i svih drugih u široj regiji, još jedna loša sezona koja se negativno odrazila na kvantitetu proizvodnje, pa posljedično i na broj pristiglih uzoraka meda (podsjetimo da ih je 2017. godine na prvim Danima meda Labinštine bilo čak 80!), srećom se nije odrazila na kvalitetu, pa smo imali prigodu kušati najbolje od najboljih medova iz ovog dijela Istre, Primorsko-goranske županije i Slovenije. Na 6. ocjenjivanje u kvaliteti meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ stigao je trideset i jedan uzorak meda, od kojih je 12 osvojilo zlatnu, 17 srebrnu, a 2 brončanu medalju.     Ukupan pobjednik na ovogodišnjem natjecanju je OPG Pčelarstvo Fajdetić iz Ozlja kojem je za kaduljin med ocjenjivačka komisija dodijelila 19,70 bodova te mu je pripala zlatna plaketa. Za nijansu slabiji rezultat imao je kaduljin med OPG- a Mladen Dragoslavić sa Cresa (19,65) i med od lipe Marijana Lapanje iz Cerkna (19,57). Osim njih zlatna odličja su osvojili: Viktor Gatej (Cerkno), OPG Robert Kos (Matulji), Lavoslav Knežević (Opatija), Vlado Hrvatin (Bartići), Danijel Kancijanić (Rijeka), Danilo i Ivan Čargonja (Čavle), Darko Martinović (Labin) i Teodor Likar (Cerkno). Srebrna priznanja za kvalitetu meda su dobili: Mauro Škopac, Ivan Pifar, PD Škofja Loka, Branko Franković, Vili Rožman, OPG Pčelarstvo Fajdetić, Viktor Gatej, Darko Martinović, Patrik Blašković, Klaudio Peteani, Igor Batelić, Cvetko Gortan, OPG Robert Kos, Marijan Novak, dok su Marijan Lapanja i OPG Pčelarstvo Burić osvojili broncu. Sav pristigli med po završetku natjecanja će se pokloniti u humanitarne svrhe.      U vrijeme trajanja manifestacije održano je i apiterapijsko savjetovalište dr. sc. Gordana Hegić, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, a istovremeno su posjetitelji u holu mogli degustirati sve uzorke medova pristiglih na natjecanje. Manifestaciju su kao i prethodnih godina u medijima i na društvenim mrežama popratili Turistička zajednica Grada Labina i Radio Labin, „Glas Istre“, „Hrvatska pčela“ i portal „Pčelina školica“.     Na kraju 6. Dana meda Labinštine predsjednik organizacijskog odbora Darko Martinović još se jednom zahvalio na potpori lokalnoj zajednici, Gradu Labinu i općinama Labinštine, aktivistima LAG-a Istočna Istra kao i slovenskim kolegama, koji zbog epidemioloških razloga nažalost nisu mogli prisustvovati manifestaciji, najavivši nove akcije i projekte Udruge i njihovih partnera s ciljem da labinski pčelari i dalje napreduju u zadanom pravcu.     Podsjetimo da je PU „Labin“ osnovana 13. travnja 1980. godine, a danas na području Grada Labina, te općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja  pčelarstvom bavi preko 100 pčelara s oko 3.800 pčelinjih zajednica. Uz uobičajene edukativne i humanitarne aktivnosti, Udruga je prije par godina pokrenula i međunarodni projekt MED-O-VITA u sklopu kojeg je otvoren prvi edukativni gradski pčelinjak u Istri i održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Na čelu Udruge već dva mandata je Darko Martinović. Još jednom od srca čestitamo kolegama na dosadašnjim aktivnostima i želimo puno uspjeha u svim budućim projektima! U ime PU Labin: Damir Gregurić