U zemljama EU, 18. studeni je proglašen Europskim danom svjesnosti o antibioticima, a cilj je upozoravanje na opasnosti od prekomjerne upotrebe antibiotika, jer po zadnjim istraživanjima EU oko 25 000 osoba godišnje umire zbog posljedica rezistentnosti na antibiotike.
Alexander Fleming prvotni oblik penicilina otkriva 1928, ali sadašnji oblik lijeka usavršavaju naučnici Florey i Chain te svi zajedno dobijaju Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1945.godine. Penicilin postaje odskočna daska za razvoj drugih antibiotika čija se potrošnja naglo proširila što je dovelo do pojave otpornosti bakterija na njih.
Po potrošnji antibiotika Rep. Hrvatska se nalazi na osmom mjestu od 25 europskih zemalja.
Naša je dnevna potrošnja oko 100.000 antibitka , time da se 90% troši izvan bolnica, a najveći broj se daje i uzima za infekcije dišnih putova (koje su najčešće uzrokovane virusima). Antibitike nalazimo u mesu, biljkama, sredstvima za higijenu.
Prilikom i nakon upotrebe antibiotika, izuzetna je važno unositi u organizam PROBIOTIKE, PREBIOTIKE ili njihovu sinergiju SINBIOTIK.
MIKROBIOM(zajednica svih oblika života na i u nama) kao pojam uvodi dr. Joshua Lederberg dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, koji dokazuje važnost mikroorganizama za naše zdravlje.U svakom čovjeku živi 10x više bakterija nego što je ukupan zbroj svih naših stanica, dok ih je samo u probavnom traktu više od 1000 vrsta „Probiotic“ dolazi od grčke riječi “pro bios”, što znači “za život”.,
Antibioticima uništavamo loše bakterije kao uzročnike bolesti, ali istovremeno i zdravu crijevnu floru pa je zato u tijeku i nakon uzimanja antibiotika obavezno uzimanje probiotika, živih dobrih bakterija da bismo što prije regenerirali naš probavni trakt, Uzimanju se dva sata nakon kapsule antibiotika jer bi ih u istovremenom uzimanju, antibitik uništio.
Prebiotici nisu živi mikroorganizmi već neprobavljivi ugljikohodrati koji uglavnom potječu iz biljnih izvora te su jednostavnije rečeno hrana za probiotike. Prebiotici i probiotici se nalaze u većini dodataka prehrani, u jogurtima, fermentiranim mliječnim proizvodima, ukiseljenom povrću, mješavinama sokova i raznim proteinskim zamjenskim obrocima, a maksimalnu djelotvornost imaju proizvodi u kojima su sjedinjeni probiotici i prebiotici i takav proizvod se naziva SINBIOTIK.
Kao prevencija, ali i kao lijek te često puta umjesto antibiotika, mogu poslužiti i prirodni proizvodi od pčela, biljke i eterična ulja.
PROPOLIS
Propolis je smolasta supstancija koju pčele radilice sakupljaju s pupoljaka, kore drveća i drugih biljaka i pomoću njega sužavaju ulaz u svoj „grad“ , ali služi kao gradivni materijal te za sterilizaciju stanica saća i za balzamiranje.
Propolis ubija sve što smeta zdravom organizmu, ali čuva zdravo tkivo i liječi oboljelo, a njegova je posebnost što bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema štetnih popratnih pojava.
Prije spavanja dovoljno je namazati područje prsa propolisom kako bi se umirio kašalj i osigurao dobar san. Mast je odlična za rane koje teško zarastaju, kao i za kožna oboljenja,
ima svojstvo da zaustavlja abnormalno razmnožavanje stanica (citostatik) te liječi dobroćudne tumore. Stimulira stvaranje novih stanica i regeneraciju oštećenog tkiva. Propolis je snažan antioksidant te djeluje protiv slobodnih radikala, koji se danas smatraju uzročnicima mnogih, pa i najtežih bolesti poput ateroskleroze, raka, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Propolis možete koristiti u njegovom prirodnom, sirovom obliku, ali od njega možete pripremiti vodeni ekstrakt, alkoholnu tinkturu (propolisove kapi), mast ili kremu pa i ulje.
Vodeni ekstrakt propolisa
Vodeni ekstrakt propolisa se priprem na način da sirovi propolis zamrznite, sameljite u fini prah, a zatim jednu čajnu žlicu tog praha navečer pomiješajte s 250 ml čiste vode. Sljedeće jutro, popijte tu tekućinu malim gutljajima.
Mast od propolisa
U emajliranu ili keramički posudu treba staviti 80-90 grama vazelina i napraviti vodenu kupku tako da voda lagano vri te dodati 10-20 g mljevenog propolisa. Miješati sve dok se propolis ne otopi. Nečistoće će isplivati na površinu, pa ih pokupite drvenom žlicom i bacite.
Dodati malo alkoholne tinkture propolisa , posudu staviti u hladnu vodu i miješati sve dok se mast ne ohladi.
Sirovi propolis
Sirov propolis se uzima na sljedeći način: 3-5 grama dnevno, između obroka. Prije nego što progutate propolis, žvačite ga u ustima najmanje 15 minuta.
Tinktura propolisa
Tinktura se pravi od propolisa i alkohola. Za pripremu tinkture koristi se 96%, a još bolje 76% etilni alkohol te u staklenku stavite propolis, a zatim dodajte alkohol u omjeru 1:2. Tu tekućinu držite u staklenci 5-7 dana i promućkajte 3 puta dnevno te tekućinu profiltrirajte.
Uzima se 20-90 kapi tinkture dnevno, ovisno o bolesti, između obroka, s pola žlice meda, mlake vode ili čaja.
| Problem | Rješenje |
| Bolovi u želucu | Uzimati 20 – 30 kapi razrijeđene 30% alkoholne tinkture propolisa 3 puta dnevno prije obroka. |
| Žuljevi i kurje oči | Namažite ih debelim slojem propolisove masti i fiksirajte flasterom. Ostavite preko noći. |
| Krvarenje | Krvarenje od ozljeda i posjekotina možete brzo zaustaviti pomoću vate umočene u propolisove kapi. |
| Gljivična oboljenja kože | Nekoliko puta dnevno namažite oboljelo područje propolisovom kremom, mašću ili kapima. |
| Opekotine | Umočite gazu u propolisovu mast, stavite preko opekline. |
| Psorijaza | Tri puta dnevno unutrašnje uzimajte 15 kapi propolisa. U isto vrijeme mažite oboljelo mjesto propolisovom kremom ili mašću. |
| Hemoroidi | Lokalno koristite propolisovu mast, a unutrašnje – kapi propolisa. |
| Tegobe dišnih putova | Napravite čaj od kamilice ili majčine dušice. Dodajte 10 kapi propolisa u posudu s vrućim čajem. Pokrijte glavu ručnikom i inhalirajte nekoliko puta dnevno po pet minuta. |
| Akne, čirevi, dermatitis, ekcem | Mažite oboljela mjesta nekoliko puta dnevno kvalitetno kremom ili tinkturom propolisa. |
| Paradentoza | Upaljeno zubno meso mažite propolisovim kapima tri puta dnevno. Prije toga dobro operite zube četkicom. |
| Alopecija | Tinkturu propolisa razrijedite mlakom vodom u količini 1 : 5. Koristite ovaj rastvor za masažu vlasišta i ispiranje kose. |
KOLOIDNO SREBRO
Da srebro ubija bakterije, zna se već stoljećima pa se zato nekada stavljao novčić u posude s mlijekom da bi ga se sačuvalo od kvarenja, a upravo zbog toga je na cijeni srebrni pribor za jelo.
Proizvođači kloidnog srebra kažu da pomaže kod čak 650 različitih bolesti, ali kako ono uopće djeluje?
Znanstvenica Branka Salopek Sondi s Instituta Ruđer Bošković istraživala srebro i utjecaj čestice srebra na stanice bakterije e. Coli.Utvrdila je da nanočestice srebra naprave rupe na površini bakterija, što uzrokuje njihovu smrt’, ali na isti način kako ubija stanice bakterija, srebro uništava i zdrave stanice.
Kako onda biti siguran u njegovu ispravnost, učinak i koncentraciju? Rezultati profesorice Salopek Sondi kažu da količina srebra koju je utvrdila kao razarajuću po štetne tako i po dobre stanice je 50 ppm, dok u svim proizvodima koji se danas nalaze na tržištu, se nalazi do maksimalno 20 ppm-a srebra.Većina proizvođača tvrdi kako srebro nema dokazana štetna djelovanja, da nije teški metal opasan po zdravlje i ne zadržava se u organizmu. Kao jedinu nuspojavu ističu pojavu plavičaste kože, takozvanu arigiriju, dok struka tvrdi suprotno – srebro je teški metal koji se akumulira u organizmu i može dovesti do problema.
Točne koncentracije koje bi bile i učinkovite i sigurne za ljude nitko ne želi nagađati, zakonski okvir ne postoji pa je odluka o uporabi isključivo na vama.
MRAVINAC – NAJSTARIJI ANTIBIOTIK
Fenoli iz mravinca djeluju protiv mikroorganizama koji su iznimno otporni, ne samo na jednu, nego i nekoliko grupa antibiotika, kaže dr. sci Stribor Marković.
Mravinac nije jedna vrsta nego je cijeli rod – Origanum. Pripada velikoj i poznatoj aromatičnoj biljnoj porodici Lamiaceae. U svom osvrtu dr. Markovič kaže da fenoli pokazuju vrlo snažno djelovanje protiv raznih mikroorganizama . Sintetski fenol je bitno različita tvar od biljenog te je opasna za naš organizam i jednakom snagom djeluje i protiv mikroorganizama, kao i protiv naših vlastitih stanica, izazivajući iritaciju i oštećenje tkiva. Fenol je intrigirao znanstvenike, pa je ispitujući njegovo djelovanje na gnoj iz rana pacijenata, švicarski znanstvenik Friedrich Miescher sasvim slučajno izolirao i slavnu DNA (DNK) molekulu
Prije dvadesetak godina se pojavljuju i prvi farmaceutski pripravci eteričnog ulja mravinca i nakon gotovo sedamdeset godina stanke fenoli ponovno ulaze u medicinu.
Eterično ulje mravinca koristi se u dozi od 75 go 225 mg, dva do tri puta dnevno. Odabir doze ovisi o bolesti i mikroorganizmu koji uzrokuje infekciju. Ne može se uzimati “u kapima” ili “na žličicu”, jer fenoli u mravincu snažno iritiraju sluznicu i mogu štetiti. Stoga se uzima isključivo u profesionalnim farmaceutskim oblicima (oleokapsulama), koji umanjuju iritacijski potencijal eteričnog ulja.
Kao zaključak se može reći da antibiotik itekako ima prirodne alternative, ali kod primjene ovih sredstava treba biti oprezan i odgovoran, jer iako prirodni to su ipak lijekovi i kod upotrebe u nekim ozbiljnijim situacijama treba konzultirati stručnu osobu, a ne uzimati ih na svoju ruku ili se rukovoditi savjetima s interneta. U odabiru lijeka za sebi ili druge, uvijek se rukovodite Hipkratovim načelom, koje glasi: „Osnovno je ne nanijeti štetu“.
Marina Duić Manojlović
