Svakodnevno svjedočimo porastu zagađenja i ispuštanja svakojakih štetnih tvari u prirodu, a s druge strane sve većem broju oboljenja ljudi, bilja i životinja. Pčele su toliko ugrožene bolestima i zagađenjima da više ne mogu živjeti bez pomoći pčelara. No nisu u pitanju samo njihov opstanak, već i drugih korisnih kukaca oprašivača: bumbara, leptira, bubamara…Svi znamo su da osim nametnika i negativnih okolišnih čimbenika najveći problem pesticidi, ali isto tako moramo biti svjesni činjenice da porasta proizvodnje hrane zbog sve brojnijeg stanovništva na našoj planeti neće biti bez upotrebe pesticida u poljoprivredi. Ima li uopće načina da se dođe do kvalitetnog riješenja? Ima! Mnogo voćara i ratara još uvijek nije svjesno koliko njihova proizvodnja ovisi o oprašivačima, a njihovo neznanje o pravilnoj primjeni pesticida ne umanjuje im odgovornost prouzročenu njihovovim štetnim djelovanjem. Upravo je zato i Udruga pčelara Bujštine pokrenula projekt “Čuvajmo pčele“ i foto-natječaj pod istim nazivom – da skrene pozornost javnosti na ove probleme, s apelom svim korisnicima pesticida u poljoprivredi: „Budite pažljivi i oprezni, čuvajmo pčele jer ih svi mi trebamo!“ Uoči izložbe fotografija u POU „Ante Babić“ u Umagu ponoviti ćemo neke od smjernica za procjenu rizika od trovanja pčelinjih zajednica pesticidima.
PČELE I PESTICIDI
Na našoj planeti živi više od milijun vrsta kukaca, što čini čak 85 % ukupnog životnjskog svijeta. Na svakog od nas ima oko 200 milijuna kukaca, no korisnih je jako malo, a gospodarski najvažniji kukci oprašivači su – pčele.
U ishrani koristimo 100-njak usjeva od čega čak 70 % oprašuju pčele. Voćarska i ratarska proizvodnja oprašivanjem ne raste samo kvantitativno, već i kvalitativno: pa su stručnjaci izračunali da je korist od oprašivanja čak 150 x veća od koristi koju pčelarstvo donosi samim pčelarima! Nestanak pčela na određenom području uzrokovao bi nestanak čak 20 tisuća biljnih vrsta, što bi znatno poremetilo ekološku ravnotežu u prirodi, a danas je opstanak pčela ugroženiji nego ikada u povijesti. Zašto?
Tijekom evolucije na Zemlji su izumrli milijuni biljnih i životinjskih vrsta, ali je itekako zabrinjavajuće što je ova stopa u posljednjih 300 godina narasla više od tisuću puta! Tako je danas ugroženo čak 530 vrsta kukaca, odnosno svakih 15 minuta izumire jedna vrsta! Zastrašujuće, zar ne?
Koji su glavni uzroci izumiranja? Nažalost – to su ljudi i tehnologija! Svakog nas je dana sve više na planeti (postoje predviđanja da će broj stanovnika na Zemlji sredinom 21. st. dvostruko porasti!), što prouzrokuje sve veću potrebu za proizvodnjom hrane, odnosno više obradive zemlje, ali i više terena za naselja i infrastrukturu. Zato se nemilice sijeku stoljetne šume, a s njima uništavaju i drugi prirodni resursi, smanjuju se rezerve pitke vode, nestaju staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta, a kad je poremećen hranidbeni lanac, te vrste su osušene na izumiranje. Koji su razlozi ugroženosti kukaca oprašivača u svijetu, a koji kod nas?
Mediji su puni alarmantnih vijesti o misterioznim nestancima pčela u raznim zemljama svijeta. Tako je u Njemačkoj dokazano da elektromagnetsko zračenje bežićnih kućnih telekomunikacijskih uređaja utrostručuje učestalost raspada pčelinje zajednice. U Belgiji, Francuskoj, Španiji i Grčkoj CCD (Collony Collapse Disorder) prouzročio je 30 – 40 % pčelinjih zajednica. Kao mogući uzrok spominju se nuklearne elektrane, ali nitko to ne može još u potpunosti i dokazati. U posljednjih desetak godina sve više se govori i o primjeni GMO u poljoprivrednoj proizvodnji kao jednom od uzroka nestanka pčela na određenim teritorijima.
U Hrvatskoj najveći uzrok ugroženosti pčela su nametnici i loša pčelarska praksa. Još uvijek nije pronađeno efikasno sredstvo protiv varooze, no ne smijemo okretati glavu i od drugog lica istine: nepravilna i višekratna primjena kemijskih pripravaka protiv varooze neumitno dovodi do smanjenja imuniteta pčelinje zajednice, pa ona postaje prijemljiva za druge nametnike! Na drugom su mjestu negativni okolišni čimbenici: globalno zagrijavanje – efekt staklenika, smog, kisele kiše (termoelektrane, automobili, industrija), a kad spominjemo kao jedan od razloga ugroženosti pčela i nestabilnost vremenskih prilika, ne smijemo zaboraviti da je od oštre zime opasnija slaba prezimljujuća ishrana pčela! Iako su otrovanja od pesticida tek na trećem mjestu, a uz sredstva za zaštitu bilja, opasna su i neka sredstva za sanitarnu higijenu (npr. pripravci za suzbijanje komaraca) – to ne znači da na njih treba obraćati manje pažnje. Dapače!
U industriji, prometu i kućanstvu koristi se više od 70 tisuća različitih kemijskih spojeva, od čega – na svu sreću! – 75 % je za ljudsko zdravlje manje opasno od kuhinjske soli. Za suzbijanje štetnih organizama u poljoprivredi dopušteno je preko dvije stotine djelatnih tvari, jer ne možemo pobjeći od činjenice da je štetnih kukaca sve više, sve su otporniji, a iz dana u dan nanose sve veće štete, pa se zna reći da „danas pola plodova žanje i bere čovjek, a pola štetočine!“ No uz uništavanje štetnika, nažalost idu i nevine žrtve: korisni kukci, oprašivači: bumbari, leptiri i pčele. Fungicidi su za pčele gotovo bezopasni, herbicidi nešto opasniji, a insekticidi odnose najviše žrtava. Otrovnost određenog pesticida ovisi o njegovoj formulaciji, hlapivosti, načinu, uvijetima i mjestu primjene, te o stručnosti osobe koja rukuje sredstvom i uređajem za tretiranje. Kako djeluju insekticidi?
Insekticidi djeluju na pčelinji organizam preko hrane u probavnom traktu, kontaktno preko kože i udisanjem. Do samo prije par godina u upotrebi su bili neonikotinoidi (djelatna tvar: imidakloprid) koji su djelovali na živčani sustav kukaca, pa je kod pčela dolazilo do dezorijentacije i nemogućnosti pronalaženja puta nazad u košnicu. Neonikotinoidi su bili direktan krivac za masovna uginuća pčela širom svijeta, a zabranjeni su tek nakon opsežnih istraživanja, opovrgavanja fitofarmaceutske industrije očitim argumentima i apela od strane pčelara i drugih ekološki svjesnih članova zajednice.
Da li moguće naći izlaz iz situacije u kojoj s jedne strane trebamo sve više hrane, a ne umijemo je proizvesti bez upotrebe pesticida u poljoprivredi, a s druge strane znamo da njihovom primjenom trujemo korisne kukce? Mnogo voćara i ratara još uvijek nije svjesno koliko njihova proizvodnja ovisi o oprašivačima, a njihovo neznanje o pravilnoj primjeni pesticida ne umanjuje im odgovornost prouzročenu njihovovim štetnim djelovanjem. Riješenja se ipak naziru, pa postoje i određene smjernice kojih bi se trebali pridržavati svi koji koriste sredstva za zaštitu bilja:
- ne prskati u vrijeme cvjetanja, odnosno paše (najbolje pred večer)
- obići posjed prije prskanja zbog korovskog medonosnog bilja na rubnom području
- koristiti pesticide s kratkim rezidualnim potencijalom (duži od 8 sati – opasan za pčele!)
- paziti u kom pravcu i kojom brzinom (do 15 km/h) puše vjetar koji nosi kapljice sredstva u sebi
- povećati veličinu kapljica – smanjiti pritisak na prskalici ili promjeniti mlaznice
- prilagoditi prskanje s vremenskom prognozom: previsoka i preniska vanjska temperatura ima negativan utjecaj na rezidualnu aktivnost
- primjenjivati što više ekološki prihatljivih, a za oprašivače potpuno bezopasnih insekticida
- modificirati podtlačne pneumatske sijačice kod kojih je strujanje zraka iz ventilatora ispuhom usmjereno u okolinu pod kutom 45 – 100*, pa pčele mogu biti izložene negativnom djelovanju sitnih insekticidnih čestica nanešenih tim putem
- suradnja između pčelara, ratara i voćara kroz edukaciju i razmjenu informacija o vremenu tretiranja poljoprivrednih kultura
- efikasniji nadzor poljoprivrednih savjetodavnih službi i drugih ovlaštenih stručnih institucija u provedbi Zakona o održivoj uporabi pesticida
- sankcionirati prekršaje (u Srbiji su još 2014. g. uvedene kazne od 700.000 – 3.000.000 dinara za tvrtke (5.600 – 24.000 eura), 300.000 – 500.000 za poduzetnike (2.400 – 4.000 eura) i 35.000 – 50.000 dinara (300 – 400 eura) za fizička lica koja tretiraju svoje voćnjake, uljanu repicu, suncokret i neke druge poljoprivredne kulture u vrijeme cvatnje kad su pčele najaktivnije.
Pčelari bi bili najsretniji ljudi na svijetu kad bi mogli čiste savjesti doći na pčelinjak i reći svojim ljubimicama: „Ne plašite se! Mi smo tu da vas zaštitimo od svih zala na ovoj planeti, mi smo tu da vas hranimo kad ste gladne i da vas liječimo kad ste bolesne i nema tog štetnika koji može ugroziti vaš opstanak, a da mu se mi nećemo suprotstaviti, jer je vaš neprijatelj i naš neprijatelj!“ Ali nažalost nije tako! Borba protiv trovača prirode i ljudi traje i trajati će još dugo, bez obzira ne sve nabrojane činjenice i da bi – po teoriji poznatog svjetskog znanstvenika Alberta Einsteina – bez njih u samo 4 godine bio doveden u pitanje opstanak samog čovjeka na kugli zemaljskoj! Zato je za pohvalu svaki trud koji učinimo kao pojedinci, udruga ili institucija na osvještavanju javnosti u vezi ovih problema, nastupima u medijima s apelima za spas pčelinje vrste, edukaciji građanstva kako pomoći pčelama da opstanu na ovoj planeti. Jedan je od takvih pokušaja da se javnosti skrene pažnja na ugroženost pčelinje vrste zbog nekontroliranog i pretjeranog korištenja pesticida u poljoprivredi je i foto-natječaj „Čuvajmo pčele“ Udruge pčelara Bujštine, baš kao i ovaj tekst! Svjesni da ova misija nije lagana, nastavljamo ovaj projekt s nadom da ćemo probuditi savjest kod onih koji ne razmišljaju o posljedicama nepravilne primjene pesticida u svom vrtu, voćnjaku ili njivi, te da će ubuduće više respektirati pčele i njihovu ulogu u prirodi!