«DANI MEDA» – subota, 22. veljače 2014.

Po uobičajenom protokolu drugi je dan manifestacije rezerviran za stručno-edukativne skupove koji se redovno održavaju u Velikoj koncertnoj dvorani i uvijek budu izuzetno dobro primljeni od posjetitelja. Svake godine na predavanja organizirano dolaze pčelari iz Opatije, Rijeke i s otoka i nikad se nisu vratili doma razočarani, jer se predavači i teme pomno biraju i termini rezerviraju i par mjeseci prije «Dana meda». Danas su nam predavali dr.sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, zatim pčelar i stručnjak za apiterapiju i pčelarski turizam Franc Šivic iz Slovenije, te gosti-predavači iz Italije: dr. Pierantonio Belletti, Giorgio della Vedova i Livio Dorigo. Teme predavanja bile su u rasponu od znanstvenih (rano utvrđivanje američke gnjiloće i nozemoze, borba protiv bolesti pčela) preko istraživačkih (zaštita ekotipova pčela) do komercijalnih (valorizacija pčelinjih proizvoda, pčelarski turizam i apiterapija). Iako meni osobno ovo nije prvi put da slušam ove predavače, moram priznati da mi je uvijek izuzetno drago ponovno vidjeti i čuti dr. Ivanu Tlak Gajger, bez obzira što njene članke redovno čitamo u časopisu «Hrvatska pčela», a posebno zadovoljstvo mi je bilo slušati izlaganje gospodina Franca Šivica, inženjera šumarstva i profesionalnog pčelara, apiterapeuta i promotora pčelarskog turizma u Sloveniji jer tek kad njega slušam shvatim koliko još moramo učiti o ovoj temi da bi je primijenili u našoj praksi. Znam da je i ostalim slušateljima nazočnim na predavanjima bilo itekako zanimljivo, jer su mi to u nastavku dana priznali, pa stoga još jednom pozdravljam izvrstan izbor predavača i tema, uvjeren da će se ponoviti i iduće 2015. godine na jubilarnim 10. «Danima meda». Pokazno-edukacijsko ocjenjivanje  senzorskih odlika meda koju je maloj sali držao prof. dr. sc. Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazalo se kao pun pogodak, pa ga je voditelj zbog velikog interesa i malog prostora morao upriličiti u dva navrata. Kako profesora Bubala cijenim još iz Pčelarske škole, a gledao sam ga na djelu još na sajmu u Gudovcu prošle godine, nisam ni sumnjao u odaziv pčelara na vođenu degustaciju, pa se nadam da će se ponoviti i dogodine.

  «Dani meda» i njihov značaj u unapređivanju pčelarstva u Istri

      O prodajno-izložbenoj manifestaciji «Dani meda» koja se svake veljače održava u Pazinu već 9 godina za redom uvijek sam pisao i pisat ću, jer je od prve u mene unijela toliko pozitivne energije da je sigurno neću potrošiti za ova života i da s nje uvijek odlazim doma bogatiji za nova saznanja, prijateljstva i doživljaje. O «Danima meda» pišu novinari dnevnog tiska i izvještavaju TV-kuće, a postoje i znanstveno-istraživački radovi (dr.sc. Kristina Brščić: «Uloga i značaj izložbi meda u promociji proizvoda») koji ukazuju na izuzetno pozitivan komercijalni, ali i edukativno-promotivni učinak ove priredbe, te navještavaju mogućnost da ona u bliskoj budućnosti  evoluira u itekako zanimljiv ruralno-turistički proizvod. Prošle godine pisao sam o «Danima meda» za časopis «Hrvatska pčela» posebno pohvalivši izdavanje prigodne dječje slikovnice (Bojana Božović: «Med za doručak») koje su osmislili, pomogli i realizirali UP «Lipa» iz Pazina, GK Pazin i Grad Pazin i tako pokazali kako može biti plodonosna suradnja lokalne zajednice, kulturnih ustanova i udruga, ako je nadahnuta višim ciljem i kad se projektu pristupa iskreno i bez skrivenih namjera. Tada sam napisao da je Pazin jedan od rijetkih gradova  s pčelarskom dušom, jer u njemu svi – i gradonačelnik i građani (bez obzira jesu li pčelari ili ne), veliki i mali, učitelji i odgajateljice, djeca u vrtićima i osnovci, mladi i stari na isti način razmišljaju o opstanku pčela, radišnosti pčelara i koristi meda, a isto tvrdim i danas.

Od prvog poziva UP «Lipa» da tvrtka u kojoj radim («Agroval» iz Buzeta) izloži svoj asortiman opreme i potrepština za pčelarstvo na «Danima meda» prošlo je 7 godina. U tom burnom razdoblju  desilo se puno toga uzajamno stimulativnog, jer susreti i kontakti s posjetiteljima ove priredbe – pčelarima iz Istre, Rijeke i primorja poticali su nas da sa svakim slijedećim izlaskom budemo još bolji, ažurniji u nabavi i povoljniji u cijeni. Osobno moram priznati da sam tek na «Danima meda» uočio širi kontekst svega vezanog uz pčelarstvo i odlučio se više posvetiti ovoj još uvijek podcijenjenoj grani gospodarstva, završiti pčelarsku školu, pomoći osnivanje Udruge pčelara Bujštine i afirmirati se po pitanju unapređivanja pčelarstva ne samo u svom okruženju, već i šire. Vjerujem da su na isti način «Dani meda» djelovali i na mnoge druge, pogotovo mlade  pčelare u Istri koji su se uključili u organizaciju ove hvalevrijedne manifestacije, ali i sličnih aktivnosti. Jer ona je vrhunac svega što jedna udruga (naravno uz financijsku pomoć lokalne samouprave i podršku drugih gradskih i županijskih institucija) može učiniti u popularizaciji pčelinjih proizvoda i za dignitet struke, ona je tako reći: šlag na torti, jer očekivati više pomalo je nerealno u ovakvoj krizi koju doživljavamo.

Prošlo je 9 godina otkako su pazinski pčelari na središnje mjesto u Spomen domu postavili apisarij (staklenu košnicu) i tako omogućili građanstvu da po prvi put gledaju u život pčele bez straha da će ih ubosti. Uz par starih košnica, alat i pribor iz prošlosti predstavio se manji broj proizvođača meda i drugih pčelinjih proizvoda, kao i pčelarske opreme – skromno, gotovo samozatajno kao što su to i sami pčelari po svojoj prirodi. Pustimo političare i druge govornike na otvaranju ove i sličnih izložbi: iako su uvijek puni hvale i obećanja, nisu oni nositelji tog događaja (možda tek katalizatori njene promocije): iza svega što se dešavalo i što će se dešavati oko «Dana meda» uvijek stoje pčelari UP «Lipa» i volonteri koje Udruga okuplja oko sebe tih dana! «Dani meda» samo za nas izlagače, posjetitelje i promatrače sa strane traje 2 dana, ali same pripreme za smotru i organizacija za slijedeću počinju odmah po završetku ove. To najbolje znaju gospoda Ranko Anđelini i Željko Ravnić, njihov Organizacijski i  Izvršni odbor, te ekipa pomagača kojima treba čestitati prije svega na entuzijazmu i dobroj volji, a zatim na organiziranosti i ustrajnosti. Jer lako je iz prikrajka uočiti neku grešku u protokolu i ogovarati organizatore, činjenica je da u moru bezidejnosti, pasivnosti i lijenosti ipak postoji otok na kojem ljudi ne čekaju da njihov posao obavi netko drugi, već sami zasuku rukave i prionu unapređivanju svoje struke na svom području – svatko onako kako najbolje zna i može. Ovaj idealistički duh na svu sreću još uvijek živi u Pazinjanima i prijateljima iz drugih udruga koji im pomažu sve ove godine i samo zahvaljujući tom elanu su «Dani meda» mogli u relativno kratkom razdoblju prerasti lokalne okvire i postati priredba na koju smo ponosni i van nacionalnih okvira. Prošlo je 7 godina otkako je tadašnji župan Ivan Jakovčić u svom pozdravnom govoru ovu priredbu stavio uz bok porečke «Vinistre» i smotre pršuta u Tinjanu do danas kada predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec na otvaranju devetog izdanja «Dana meda» naglašava činjenicu da su kvalitetom i kvantitetom postali druga pčelarska manifestacija u državi. Pohvala je mnogo, ali sam siguran da oni neće organizatore učiniti oholima, već će kao i uvijek na njih gledati kao izazov da u slijedećem izdanju budu još bolji.

S «Danima meda» nisu samo rasli pčelari koji su od stidljivih amatera i hobista stasali u prave profesionalce i robne proizvođače meda i tvrtke direktno ili indirektno vezane za pčelarstvo (proizvodnja i trgovine ambalažom, zaštitnom opremom, pčelarskom tehnikom i slično), već i šire građanstvo, jer je uz popularizaciju meda paralelno išla i edukacija o koristima zdrave prehrane općenito i poruka o povratku čovjeka u prirodu. Neka i samo 1 % od rijeke dječice koja svake godine pohode na «Dane meda» jednog dana postanu pčelari, naša će struka biti ponosna na nasljeđe koje je donijela ova priredba, a više je nego sigurno da će svi oni zavoljeti med i druge pčelinje proizvode, upravo zahvaljujući onome što su vidjeli na izložbi i što su im tom prigodom s puno predanosti i ljubavi objašnjavali njihovi vodiči – pčelari volonteri iz čitave Istre. A ne smijemo zaboraviti da su oni i ti koji svih ovih godina uoči «Dana meda» posjećuju vrtiće i škole u okolici i trude se djeci objasniti smisao i ulogu pčela ne samo u prehrani i medicini, već i u opstanku naše planete i tako približiti pčelarstvo kao jedno od najplemenitijih zanimanja jučer, danas i sutra. To je snaga i duh ove priredbe kako je ja doživljavam, iako zbog poslovnih obveza tijekom ta dva dana jednostavno ne stignem pratiti sva događanja, pa mi često promaknu i izuzetno dobra predavanja ili prezentacije. I to je ono čemu želim dati naglasak, za razliku od članaka koji kao se nadmeću u brojkama izlagača i posjetitelja (iako uopće nije sporno da one rastu iz godine u godinu: 2008. – 40 izlagača i 4.000 posjetitelja; 2014. – 80 izlagača i 8.000 posjetitelja), prenose stara obećanja o zaštiti izvornosti istarskog meda, izgradnji Centra za pčelarstvo u Cerovlju ili ova najnovija – o okupljanju istarskih pčelara u klaster. Po mom mišljenju nije rekordan broj izlagača i mnoštvo posjetitelja ono čime se trebaju ponositi Pazinjani i UP «Lipa», već stručno osmišljeno djelovanje u pravcu razvitka pčelarske struke, te zajednički rad i zalaganje s puno odricanja, ne samo par entuzijasta na čelu udruge, već svakog pojedinog člana Udruge i institucija uključenih u organizaciju!

Zato još jednom sve čestitke organizatorima, partnerima i pokroviteljima ove priredbe koja nije nikad bila običan sajam za razgledanje nama najdražeg i najslađeg istarskog blaga, već i mnogo, mnogo više što znaju domaći ljudi, ali i turisti iz Italije i Slovenije koji sve češće dolaze u Pazin s namjerom da posjete ovu manifestaciju i doma se vrate ne samo s par teglica zdravog istarskog meda, već i puni pozitivne energije kojom zrače naši pčelari.

Tekst i fotografije:

Damir Gregurić

(Udruga pčelara Bujštine)

[Not a valid template]