DINO CERIĆ – APITERAPIJA KAO POMOĆ PRI OZDRAVLJENJU

 
007U petak, 20. Listopada 2015. Udruga pčelara Bujštine ugostila je poznatog pčelarskog stručnjaka i apiterapeuta iz BiH gospodina Dinu Cerića koji je tom prigodom održao predavanje pod naslovom „Apiterapija kao pomoć pri ozdravljenju“. Predavanju je prisustvovalo pedesetak pčelara iz Istre i Slovenskog primorja, te velik broj građana Umaga, Novigrada i Buja. Slijedi kraći sažetak njegova predavanja koje je bilo podijeljeno prema vrsti pčelinjih proizvoda.

Med, taj čaroban dar prirode koji pčele u suradnji s biljkama proizvode na isti način više od 150 milijuna godina iznimno je vrijedan prehrambeni proizvod, ali i izuzetan učinak na ljudsko zdravlje. Med nam omogućava da popravimo brojne propuste u prehrani i povećamo hranjivu vrijednost proizvoda koje svakodnevno unosimo u organizam. Ljekovita svojstva meda povezuju se s visokim sadržajem glukoze (osim što je hranjiva povećava i zaštitnu funkciju jetre, jača tonus kardiovaskularnog sustava i otpornost organizma na infekcije), ali i svih drugih sastojaka korisnih za naš organizam, pa čak kad ih ima i u vrlo malim količinama poput vitamina, minerala i mikroelemenata, oni imaju bolju farmakološku aktivnost od sintetički proizvedenih preparata. Zbog svog složenog kemijskog sastava, med okrepljuje, djeluje umirujuće i ne šteti organizmu kao što to zna biti slučaj kod nekih farmaceutskih proizvoda. Pozitivnu ulogu u medicinskoj praksi med ima i zahvaljujući sposobnosti lagane apsorpcije: ne nadražuje sluzokožu probavnog sustava i brže prolazi kroz bubrege. Predavač citira prof. dr. Kolosaua iz Istambula koji tvrdi da redovno uzimanje meda u preporučenoj količini pomaže u liječenju žutice, pri probavnim smetnjama (ako se otopi u toploj vodi, stvara stolicu, a ako se otopi u hladnoj vodi, zaustavlja stolicu), kao što ima izvanredan učinak u rastu i tjelesnom razvoju djece. Predavač navodi i jedan primjer kako postupiti kod prehlade i angine:  ako med premažete preko zagrijanog platna i zavijete preko vrata i grla, bolovi u grlu odmah prestaju. Med pročišćava krv i poboljšava cirkulaciju, pomaže kod anemije i lupanja srca. Protiv nesanice i stresa najbolji je bagremov med, dok se za liječenje respiratornih organa i putova i jačanje imuniteta preporučuje kaduljin med. Kestenov med potiče rad crijeva, olakšava rad jetre i žuči, te štiti želučanu i crijevnu sluznicu, a lipov med pomaže kod prehlada, upali dišnih i probavnih organa, te nekih bubrežnih oboljenja. Livadni med povoljno utječe na sve one kojima je potreban oporavak i dodatna energija, posebice kod djece u razvoju i osoba starije dobi, a vrijeskov med je dobar za dišne putove, giht, te probleme s bubrezima i mokraćnim kanalima.

Pelud ili cvjetni prah nazivaju medicinskim čudom i super hranom, ističe predavač. Iako nije pčelinji proizvod, Dino Cerić je ovom istinskom daru prirode posvetio posebno predavanje prigodom pčelarskog sajma u Gudovcu (veljača 2015.), a i u današnjem je izlaganju dao naglasak na njegova ljekovita svojstva i primjenu u medicini. Pelud pomaže u kontroli tjelesne težine, jača imunitet, sprječava umor od fizičkog rada, povećava plodnost, sadrži antioksidacijska svojstva, poboljšava razvoj fetusa, regulira seksualno zdravlje, regulira probavu, smanjuje masnoće u krvi, pomaže kod upale jetre, popravlja krvnu sliku, sprječava probleme s prostatom, smanjuje nuspojave kemoterapije, pomaže u liječenju peludnih alergija, povećava broj leukocita, ima antibakterijski učinak, usporava starenje organizma, potiče apetit i rast kose. Predavač ističe da kod korištenja peludi nema kontraindikacija, ali preporučuje početi s malim dozama, rastopljen u vodi, mlijeku ili jogurtu  bar 6 sati. (maksimalno preporučeno stajanje je 16 sati, nakon čega počinje fermentacija). Doze za odrasle: 25 – 35 g dnevno; djeca do 6 godina starosti: 5 – 10 g dnevno; djeca 6 – 14 godina starosti: 15 – 20 g dnevno. Kod predoziranja mogući su znakovi: povraćanje, proljev i mučnina. Liječenje je simptomatsko, ali najčešće nije ni potrebno.

Predavač naglašava da je pelud najbolje uzimati kod lokalnog pčelara, zbog manjeg rizika od alergije na biljke koje nisu s područja obitavanjai to bolje u smrznutom stanju nego sušeni. I još jedna zanimljivost koju šira publika možda nije znala: američki astronauti upotrebljavaju pelud kao dodatak prehrani tijekom svojih putovanja po svemiru!

20151120_190942Propolis pčelama služi za dezinfekciju košnice, a ljudi ga koriste za liječenje rana, opeklina, upala grla i ždrijela. Pozitivan učinak je dokazan i na širenje žila, sniženje krvnog tlaka, lučenje žuči, liječenje kožnih bolesti, tegobe s prostatom. Propolis djeluje antivirusno, antibakterijski, anti fungicidno i lagano anestetski. U stomatologiji se koristi za liječenje bolesti zubnog mesa. Propolis djeluje kao stimulator imunološkog sustava. Zbog svojih antibiotskih svojstava djeluje protuupalno, potiče cirkulaciju i epitelizaciju ozlijeđenog tkiva. Preventivno uzimanje propolisa ublažava tegobe gripe, viroza, raznih upalnih procesa ždrijela i usta. Zato ne treba čuditi da mnogi propolis zovu lijekom 21. stoljeća!  Pošto pčele najviše u svoje košnice nose propolis u proljeće i jesen, tada ga i pčelari trebaju prikupljati. Predavač nam je otkrio zanimljiv izum Carlosa Eduarda Conceicao iz Brazila koji je napravio jednostavan i praktičan sakupljač propolisa. U nastavku predavanja smo saznali kako propolis konzervirati i sačuvati. Propolis se najčešće koristi kao tinktura, otopljen u alkoholu, jer se tada najviše otopi. Predavač preporučuje uzimanje 30 %-tnog propolisa u dozi od 15 kapi dnevno za odraslu osobu. Potom je dao i recepte za pomoć pri liječenju prehlade, opekotina, psorijaze, čira na želucu,  dijabetesa, reume, žuljeva, postoperativnih rana, čak i kod opadanja kose. Dino Cerić kao profilirani pčelarski stručnjak i apiterapeut preporučuje dodavanje propolisa i u hranilice kao pomoćno sredstvo protiv nozemoze pčela.

Mumio – fosilizirani med, vosak, matična mliječ i propolis koje se može naći u sibirskim pećinama na visinama većim od 1500 m, gdje je stvaran tisućama godina, nazivaju još i planinske suze, kameno ulje ili gorski znoj. Mumio se pokazao djelotvornim u liječenju tegoba s čirom na želucu i dvanaesniku, kod tromboze, paradentoze i obnavljanju mišićnih, koštanih i živčanih tkiva i krvi.005

Pčelinji vosak se koristi u raznim industrijskim granama, veoma je cijenjen u medicini, a nezamjenljiv je u kozmetici. Vosak čini kožu glatkom i elastičnom, te otpornijom na kožne bolesti. Vrlo je učinkovit u liječenju bakterijskih i virusnih bolesti nosa, grla i ždrijela. Ne izaziva alergije i korisno ga je žvakati. Žvakanje meda u saću odlično je za suzbijanje upalnih procesa u usnoj šupljini, kod astme, gripe, groznice, pa nam je predavač dao i par recepata za ove tegobe.

Pčelinji otrov je unikatna multikomponentna supstanca sastavljena od 18 biološki aktivnih tvari od kojih nekoliko njih nije moguće sintetizirati kemijskom metodom. Apitoksin se primjenjuje kao antireumatik, djeluje na ublažavanje boli, snižavanje krvnog tlaka, za smanjenje holesterola, štiti organizam od zaraznih bolesti, kod neuralgija te upala krvnih žila i proširenih vena. Predavač je spomenuo i niz drugih bolesti u čijem se liječenju može korstiti pčelinji otrov: artroza i artritis, išijas, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, cerebralna paraliza, psorijaza, astma, upala jajnika i jajovoda.

Matična mliječ je izlučevina mliječnih žlijezda pčela radilica kojom hrane ličinke i maticu. Od davnina se „kraljevski žele“, kako ga mnogi nazivaju, koristio za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv steriliteta, impotencije i frigidnosti. Matična mliječ omogućava dulji umni rad, povećava apetit, normalizira razvoj i rast djece, ženama ublažava probleme prije i poslije menopauze. Posjeduje antibiotska svojstva koja djeluju protiv gram-pozitivnih bakterija: Esherichia coli, Salmonella, Proteus, Bacillus subtilis. Matična mliječ pomaže kod zacjeljivanja rana, astme, artritisa, ublažava probleme vezane sa srcem, jetrom i želucem, snižava kolesterol i triglicerid, sprječava nastajanje krvnih ugrušaka i povećava otpornost na virusne infekcije. Naš predavač je preporučio uzimenje matične mliječi 1 – 2 x dnevno, ujutro i poslije podne. Ne preporučuje uzimanje matične mliječi navečer jer matična mliječ budi energiju u organizmu, te može izazvati nesanicu. Na kraju upozorava da se matična mliječ se ne smije uzimati metalnom žlicom, jer metal uništava njezine vrijedne sastojke.

Predavač je nakon iznimno zanimljivog izlaganja koje je trajalo puna 2 sata, odgovarao na mnogobrojna pitanja iz publike. I na kraju savjet predavača svima koji nisu bili na predavanju: posjetite službenu Internetsku stranicu udruge: www.medino.com.ba na kojoj možete naći još mnogo zanimljivosti iz područja apiterapije, ali i recepata za određene bolesti i zdravstvene tegobe.

009

Dino Cerić nekad i sad…

 

 

 

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

DINO CERIĆ – APITERAPIJA KAO POMOĆ PRI OZDRAVLJENJU

        Iako je epidemiološka situacija već početkom jeseni u čitavoj zemlji, pa tako i u Istri postala zabrinjavajuća i organizatori šestih po redu Dana meda Labinštine, do posljednjeg dana nisu mogli znati hoće li se manifestacija održati u očekivanom terminu i opsegu ili će sve završiti kao 2020. godine, kada je iz istih razloga izostala svečanost obilježavanja jubilarne obljetnice osnivanja udruge, labinski pčelari i njihovi partneri ipak nisu klonuli duhom, kao ni u ožujku kada je u Labinu u organizaciji PU  Labin u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom i Gradom Labinom, a uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Zahvaljujući njihovom entuzijazmu, upornosti i zajedništvu 19. – 20. studenog 2021. godine ipak je održana najslađa jesenska priredba istočne Istre.     U petak, 19. studenog, Gradski pčelinjak koji su prije dvije godine podigli i od tada održavaju članovi UP Labin, posjetili su učenici OŠ "Vitomir Širola Pajo" iz Nedešćine i PŠ Martinski, te OŠ Vladimira Nazora iz Potpićna. Na pitanja što rade radilice, a što matica, jesu li trutovi stvarno lijeni kako se priča i kako to da se svi u košnici tako dobro slažu, najmlađoj publici su odgovarali dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Darko Martinović i Cvetko Gortan ispred PU Labin, te voditeljice dječjih radionica i odgojiteljice. Isti se dan u manifestaciju uključila i Gradska knjižnica Labin u čijem je prostoru bila postavljena retrospektivna izložba dječjih radova o pčelama, pčelarima i medu 2015. – 2020. U restoranima Dorina i Velo Kafe, hotelu Peteani i konobi Dišpet nudio se poseban medeni meni, a sladokusci koji ne stignu tamo u Dane meda ove će specijalitete u istim lokalima moći isprobati do kraja studenog. Naredni je dan Gradski pčelinjak bio domaćin mališanima iz dječjih vrtića "Kockica" iz Kršana, "Lišnjak" iz Pićna i "Snjeguljica" iz Rijeke.     Središnji program manifestacije se odvijao u subotu, 20. studenog u šatoru ispred Osnovne škole Matije Vlačića u Labinu. Činjenice da su svi sudionici morali imati važeće Covid potvrde, da se na ulazu kontrolirala tjelesna temperatura i broj posjetitelja bio ograničen, u želji da kušaju i kupe najbolji med iz svog kraja, nisu omele građane iz Labina i drugih dijelova Istre koji cijene pčelarstvo i domaće pčelare, svjesni da se u toj maloj teglici meda krije puno zdravlja i energije neophodne za svakodnevne izazove i imunitet toliko potreban u doba epidemije.     Šeste po redu Dane meda Labinštine nakon kratkog, ali slatkog glazbenog uvoda harmonikaškog dueta iz labinske Umjetničke škole  Matka Brajše, u 10 sati je otvorio gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić koji je i ovom prigodom pohvalio kontinuirano zalaganje i rad aktivista PU Labin, te obećao potporu organizatorima i u svim narednim projektima. U ime organizatora sve prisutne je pozdravio Darko Martinović, predsjednik PU Labin, naglasivši kako su važni i ljudi i proizvodi, ali još su važnije pčele i njihov opstanak, jer bez njih ne bi bilo ni nas. U ime organizatora pčelarskog tečaja POU Labin, PU Labin i HAD-a „Glavne bolesti medonosne pčele - kako spriječiti, prepoznati i liječiti“ održanog u rujnu ove godine, tridesetorici polaznika su u 12 sati podijeljene diplome. Svima njima je na uspjehu čestitao Darko Martinović, napomenuvši kako je njihov odaziv dokaz koliko se vrednuje ova profesija među mladim naraštajima i jamstvo da do stagnacije i degradacije pčelarstva u ovom dijelu Istre neće doći dokle god bude volje i sloge kao i podrške od strane  gradskih i županijskih institucija.   Najvažniji događaj manifestacije - dodjela diploma za najbolje ocjenjene medove 6. ocjenjivanja kvalitetnog meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ kao i priznanja za sudjelovanje te posebna nagrada za ukupnog pobjednika održana je u 15 sati. Uvodni govor održala je dr. sc. Gordana Hegić, a plakete i zahvalnice pčelarima je podijelio Ezio Pincan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije koji je u svom govoru istaknuo značaj pčelarstva u pravcu produktivnosti i povezivanja s turističkim sektorom, zapošljavanja mladih ljudi koji žele ostati na svojoj rodnoj grudi i pohvalio aktiviste PU Labin koji se uz rast broja pčelara i pčelinjih zajednica na Labinštini, trude i educirati građanstvo, posebice one najmlađe u svim aspektima konzumacije i korištenja pčelinjih proizvoda.     Javni natječaj za 6. ocjenjivanje kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim apiterapijskim društvom i pčelarskim društvima iz Idrije, Škofje Loke i Cerkna objavljen je sredinom listopada, a stručnu komisiju su činili Cvetko Gortan, Roberta Mijaton i Lorena Šumberac. Fizikalno-kemijsku analizu i melisopalinološku analizu (pelud, voda, elektroprovodljivost) na temelju Pravilnika ocjenjivanja kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ izvršio je ovlašteni laboratorij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na čelu sa prof. dr. sc. Draganom Bubalom.     Činjenica je da je iza labinskih pčelara, kao i svih drugih u široj regiji, još jedna loša sezona koja se negativno odrazila na kvantitetu proizvodnje, pa posljedično i na broj pristiglih uzoraka meda (podsjetimo da ih je 2017. godine na prvim Danima meda Labinštine bilo čak 80!), srećom se nije odrazila na kvalitetu, pa smo imali prigodu kušati najbolje od najboljih medova iz ovog dijela Istre, Primorsko-goranske županije i Slovenije. Na 6. ocjenjivanje u kvaliteti meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ stigao je trideset i jedan uzorak meda, od kojih je 12 osvojilo zlatnu, 17 srebrnu, a 2 brončanu medalju.     Ukupan pobjednik na ovogodišnjem natjecanju je OPG Pčelarstvo Fajdetić iz Ozlja kojem je za kaduljin med ocjenjivačka komisija dodijelila 19,70 bodova te mu je pripala zlatna plaketa. Za nijansu slabiji rezultat imao je kaduljin med OPG- a Mladen Dragoslavić sa Cresa (19,65) i med od lipe Marijana Lapanje iz Cerkna (19,57). Osim njih zlatna odličja su osvojili: Viktor Gatej (Cerkno), OPG Robert Kos (Matulji), Lavoslav Knežević (Opatija), Vlado Hrvatin (Bartići), Danijel Kancijanić (Rijeka), Danilo i Ivan Čargonja (Čavle), Darko Martinović (Labin) i Teodor Likar (Cerkno). Srebrna priznanja za kvalitetu meda su dobili: Mauro Škopac, Ivan Pifar, PD Škofja Loka, Branko Franković, Vili Rožman, OPG Pčelarstvo Fajdetić, Viktor Gatej, Darko Martinović, Patrik Blašković, Klaudio Peteani, Igor Batelić, Cvetko Gortan, OPG Robert Kos, Marijan Novak, dok su Marijan Lapanja i OPG Pčelarstvo Burić osvojili broncu. Sav pristigli med po završetku natjecanja će se pokloniti u humanitarne svrhe.      U vrijeme trajanja manifestacije održano je i apiterapijsko savjetovalište dr. sc. Gordana Hegić, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, a istovremeno su posjetitelji u holu mogli degustirati sve uzorke medova pristiglih na natjecanje. Manifestaciju su kao i prethodnih godina u medijima i na društvenim mrežama popratili Turistička zajednica Grada Labina i Radio Labin, „Glas Istre“, „Hrvatska pčela“ i portal „Pčelina školica“.     Na kraju 6. Dana meda Labinštine predsjednik organizacijskog odbora Darko Martinović još se jednom zahvalio na potpori lokalnoj zajednici, Gradu Labinu i općinama Labinštine, aktivistima LAG-a Istočna Istra kao i slovenskim kolegama, koji zbog epidemioloških razloga nažalost nisu mogli prisustvovati manifestaciji, najavivši nove akcije i projekte Udruge i njihovih partnera s ciljem da labinski pčelari i dalje napreduju u zadanom pravcu.     Podsjetimo da je PU „Labin“ osnovana 13. travnja 1980. godine, a danas na području Grada Labina, te općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja  pčelarstvom bavi preko 100 pčelara s oko 3.800 pčelinjih zajednica. Uz uobičajene edukativne i humanitarne aktivnosti, Udruga je prije par godina pokrenula i međunarodni projekt MED-O-VITA u sklopu kojeg je otvoren prvi edukativni gradski pčelinjak u Istri i održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Na čelu Udruge već dva mandata je Darko Martinović. Još jednom od srca čestitamo kolegama na dosadašnjim aktivnostima i želimo puno uspjeha u svim budućim projektima! U ime PU Labin: Damir Gregurić