dr.sc. GORDANA HEGIĆ: PČELINJI PROIZVODI I NJIHOVO KORIŠTENJE U PREHRANI I APITERAPIJI

Dr.sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva u srijedu, 5. listopada 2016.  godine održala je u Umagu stručno predavanje pod naslovom „Pčelinji proizvodi i njihovo korištenje u prehrani i apiterapiji“. Organizatori – udruga pčelara Bujštine i POU „Ante Babić“ upriličili su i degustaciju meda lokalnih pčelara. Dvorana je bila puna, predavanje je bilo veoma zanimljivo, kako za pčelare iz Umaga i okolice, tako i za građane, laike kad je u pitanju apiterapija, pa utoliko i znatiželjnije. Dr. sc. Gordana Hegić:

037 (sažetak predavanja u Umagu, 5. listopada 2016.)

Zbog svog kompleksnog sastava i sinergijskog učinka med, propolis, matična mliječ i apitoksin, kao i pelud u posljednje vrijeme postaju sve popularniji, jer za razliku od sintetičkih lijekova kojima se iz dana u dan otkrivaju neželjene nuspojave, sve je više kliničkih ispitivanja pčelinjih proizvoda koji nepobitno dokazuju da njihova upotreba blagotvorno djeluje na organizam. U uvodnom dijelu predavačica se dala odgovor na pitanje koje muči većinu potrošača: „Kako prepoznati lažni med?“

Potom se predavačica malo zadržala na općim značajkama pojedinih pčelinjih proizvoda. Kao i inače, bez obzira da li se o njihovim specifičnostima govori iz znanstvenog, medicinskog ili nutricionističkog aspekta na prvom je mjestu uvijek – med.

 

042Kao prirodan proizvod medonosnih pčela i biljaka, po porijeklu može biti od nektara ili medne rose. Nektarni med može biti unifloran, multifloran ili mješani (nektarni + medljikovac). Med ne mora uvijek biti sladak, primjerice kvalitetan kestenov med je gorak, med od nekih vrsta livadnog bilja može biti i kiseo. Livadni med ima drugačiji okus ovisno o godišnjem dobu, području odakle potječe i mikrolokaciji. Različitost medova ukazuje da, osim zajedničkih fizikalnih i kemijskih karakteristika, imaju i specifična svojstva biljaka od kojih potječu. Boja, okus i miris najvažnija su organoleptička svojstva meda i ovise o biljnom porijeklu te uvjetima prerade i čuvanja. Predavačica je naglasila da da med mogu proizvesti samo pčele, dok se različiti kućni pripravci npr. mješavina cvijeta od maslačka i šećera nikako ne mogu nazivati medom. I ovom je prigodom ponovila dvadesetak uvijeta pod kojima med smije izaći na tržište s naglaskom da mu se ni u kom slučaju ne smiju dodavati sredstava za konzerviranje ili aromatiziranje, što je nažalost postao trend, pa je navela i par primjera s polica u našim trgovinama. Brojni nutricionisti skreću pažnju na ljekovita svojstva meda, no pritom ne ističu pojedine vrste, a neke imaju i svoja specifična djelovanja. Djeci se preporučuju slađi medovi kao što su bagrem, amorfa i neke vrste livadnog i cvjetnog meda, a osobe koje ne vole previše slatko više cijene kestenov med. Lipov med djeluje uništavajuće na streptokoke i stafilokoke (uzročnike bolesti dišnih organa i drugih gnojnih upala) čak i razrijeđen u omjeru 1:160. Kaduljin med zbog izuzetno pozitivnog učinka u liječenju respiratornih organa putova, te jačanje imunosustava je najcjenjeniji hrvatski med, poznat širom svijeta. Med od crnogorične medljike, bez obzira jelove ili smrekove osim što je ukusan, bogat je nizom za naše zdravlje neophodnih minerala, pa se posebno preporučuje slabokrvnim osobama i rekonvalescentima. Med je vrhunski prirodni proizvod i preporučuje se u svim životnim dobima, iako kod djece u dobi do 1 godine valja biti izuzetno oprezan zbog mogućih komplikacija.. Narodna medicina i mnogi liječnici koriste med kao pomoćno sredstvo za ublažavanje kašlja, kod prehlade, nadražaja grla i dušnika. Med poboljšava tjelesne i mentalne funkcije te smanjuje zamor. Med je biokatalizator što znači da je svaki med dobar za probavu, pa se preporuča za normalizaciju funkcije organa za probavu, ali i kod akutnih i kroničnih probavnih problema kao što su zatvor, čir na želucu i dvanaesniku. Lokalna aplikacija meda u nos pokazala je odličan učinak kod akutnih i kroničnih bolesti nosa, sinusa, mandula i grla (potrebne su 2 aplikacije dnevno u trajanju 5 – 10 dana).

Propolis je mješavina smolastih sastojaka (pupoljaka ili kore drveća) koji se luče tijekom proljeća i ljeta; što znači da je zajednički proizvod biljaka i pčela. Sadrži preko 300 različitih sastavnica, 22 minerala i 7 vitamina. Propolis koji se stavlja na tržište mora sadržavati najmanje 35 % tvari koje ekstrahiraju alkoholom. Propolis ima širok spektar aktivnosti: kao snažan antioksidans učinkovito djeluje protiv slobodnih radikala, u stomatologiji se koristi  kao sredstvo u prevenciji ili pomoć pri liječenju paradentoze, za jačanje zubnog mesa, a novija istraživanja govore da ima i antikancerogeni učinak. Propolis je prirodna alternativa antibioticima: učinak mu je slabiji, ali je manje toksičan, ne stvara rezistenciju i ne oštećuje normalnu crijevnu mikrofloru. Dr. sc. Gordana Hegić nas je podsjetila da se 18. studenog obilježava „Europski dan svjesnosti o antibioticima”, pa moli Udrugu da se na primjeren način uključi u ovu kampanju.

076Pelud nije pčelinji proizvod, već su to muške spolne stanice biljaka, koje skupljaju pčele radilice, oblikuju u grudice i pohranjuju u saće kao izvor bjelančevina, važnih vitamina (A, B-kompleksa, C, D, E, K, i rutin) i 28 minerala, te brojnih minerala (u tragovima).Prema načinu dobivanja dijeli se na skidani pelud (skupljen skidačem) i vađeni (perga vađena iz stanica saća). Na tržište dolazi osušen (u obliku mrvica ili mljeven) i pothlađen. Svjež pelud se mora čuvati pothlađen na 18*C, umiješan u med ili steriliziran sušenjem u tamnoj hermetički zatvorenoj posudi. Rok trajanja svježeg peluda je 12 mjeseci, a umješanog u med 2 godine. Pelud potiče nastajanje bijelih i crvenih krvnih zrnaca, djeluje na spolne žlijezde, štiti od srčamih aritmija i krvnih ugrušaka. Lecitin iz peluda čuva mozak i živce, vraća oslabljenu koncentraciju i pamćenje. Pelud regulira rad crijeva, poboljšava raspoloženje, pomaže kod oboljenja prostate, ublažava porodne bolove i olakšava porod. 1 g peluda sadrži višednevnu potrebnu dozu rutina koji se naziva i vitaminom mladosti. Predavačica sugerira muškom dijelu publike u dobi iznad 50 godina svakodnevno konzumiranje 15 g peluda kao prevenciju u hipertrofiji prostate.

Matična mliječ koju nazivaju kraljicom pčelinjih prozvoda, izlučevina je posebnih žlijezda (mladih pčela radilica. Sirova „čista“ prirodna matična mliječ (koja je ujedno najbolja i najkvalitetnija za ljudski organizam) je bijele do bljedožućkaste boje, gusta i tekuća, karakteristična mirisa i kiselkastog, pomalo ljutog okusa. Na tržište se stavlja u izvornom obliku ili liofizirana. Mora se čuvati u tamnoj hermetički zatvorenoj posudi na temperaturi -18*C. Rok trajanja u izvornom obliku je 1 godina, a u liofiziranom 2 godine. Matična mliječ je pokazala pozitivan terapijski učinak kod angine, alergija, anemije, gripe, psorijaze, krvnog pritiska (bez obzira: visok ili nizak!), nedostatka apetita, opekotina i problema s probavom.

079Apiterapija – primjena pčelinjih proizvoda u liječenju određenih zdravstvenih tegoba, ali i svakodnevna upotreba pčelinjih proizvoda u prehrani kojoj je cilj očuvanje zdravlja odnosno prevencija bolesti kod ljudi i životinja,  sastavni je dio prirodne medicine, komplementarna je metoda: ne liječimo osnovnu bolest, ali pomažemo njenom izliječenju, često i tamo gdje je konvencionalna medicina nemoćna. Primjena pčelinjih proizvoda u apiterapiji nije samo oralna već i lokalna: aplikacira se putem kože na mjesta gdje je to potrebno, primjerice med na rane koje sporo zarastaju, otopina propolisa na gljivične infekcije stopala, kod pojave herpesa, pčelinjeg voska u raznim prirodnim melemima i kremama, pčelinjeg otrova kod reumatskih tegoba, matične mliječi u kremama protiv bora i sl.

Med se odlikuje izvanrednom prolaznošću kroz kožu hraneći tako mišićne slojeve glikogenom koji usporava starenje kože, pa se koristi i za apikozmetiku. Zbog bolje ishranjenosti potkožno mišičje dobiva bolji tonus, a zahvaljujući ugljikohidratima, mineralima, vitaminima i kiselinama od kojih se sastoji, med kožu njeguje, vlaži i pomaže joj da zadrži vlastitu vlagu te tako sprječava prerano starenje i pojavu bora, štiti kožu od gljivica i bakterija, ublažava upalne procese, štiti od slobodnih radikala i na kraju hrani kožu. Med se preporučuje kod opekotina, rana, ekcema, dekubitusa, herpesa, psorijaze hiperkeratoze i atrofije kože. Gotovo nezaobilazni sastojak svakog prirodnog melema je pčelinji vosak, jer sadrži 4.096 IJ vitamina A i dosta vitamina F koji igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka ekcema i isušivanja kože.

Pred sam kraj predavanja dr. sc. Gordana Hegić je ponovila činjenicu da je vrijednost meda i u tome što se mnoge djelotvorne tvari (lijekovi, vitamini, hormoni, aktivne tvari iz ljekovitog bilja) bolje iskoriste u ljudskom organizmu, pošto med poboljšava njihovu resorpciju jer sadrži organske kiseline, mineralne tvari, prirodne boje, eterična ulja te aromatske tvari. I dalje naglašava da je važno uzimati med svakodnevno.  Razloga za redovitu upotrebu ima na stotine – zubi i zubno meso će biti zdraviji, probava i stolica redovita, metabolizam uspješniji, najveći organ – koža elastičnija i zdravija, naš će organizam biti otporniji na viruse, bakterije, karcinom, alergije…

I na kraju predavanja dr. sc. Gordana Hegić kaže da je potrošači obično pitaju gdje i kako kupiti kvalitetan med? Njen je odgovor bio jednostavan: direktno od lokalnog pčelara, na kućnom pragu ili u pčelinjaku. Upravo iz ovog razloga je publici podijeljen i prigodan letak Udruge na kojem je popis svih registriranih pčelara na području sjeverozapadne Istre

Gordana Hegić je darivala sve prisutne proizvodima iz apiaromaterapijske linije tvrtke „Biorad“ čiji je vlasnik, kao i knjižice sa sažecima s Prvog hrvatskog simpozija o apiterapiji nedavno održanim u sklopu 2. Pčelarskog sajma „Apitera“ u Zagrebu. Nakon predavanja dr. sc. Hegić je odgovarala na brojna pitanja iz publike, te održala i malo apiterapijsko savjetovalište uz kratku prezentaciju apiinhalatora. Zahvaljujemo vrsnoj predavačici ljubaznim kao i organizatorima, te se nadamo još kojem ovakvom događaju u Umagu.

029 028 033 038 043 046

06/10/2016 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

dr.sc. GORDANA HEGIĆ: PČELINJI PROIZVODI I NJIHOVO KORIŠTENJE U PREHRANI I APITERAPIJI

        Iako je epidemiološka situacija već početkom jeseni u čitavoj zemlji, pa tako i u Istri postala zabrinjavajuća i organizatori šestih po redu Dana meda Labinštine, do posljednjeg dana nisu mogli znati hoće li se manifestacija održati u očekivanom terminu i opsegu ili će sve završiti kao 2020. godine, kada je iz istih razloga izostala svečanost obilježavanja jubilarne obljetnice osnivanja udruge, labinski pčelari i njihovi partneri ipak nisu klonuli duhom, kao ni u ožujku kada je u Labinu u organizaciji PU  Labin u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom i Gradom Labinom, a uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Zahvaljujući njihovom entuzijazmu, upornosti i zajedništvu 19. – 20. studenog 2021. godine ipak je održana najslađa jesenska priredba istočne Istre.     U petak, 19. studenog, Gradski pčelinjak koji su prije dvije godine podigli i od tada održavaju članovi UP Labin, posjetili su učenici OŠ "Vitomir Širola Pajo" iz Nedešćine i PŠ Martinski, te OŠ Vladimira Nazora iz Potpićna. Na pitanja što rade radilice, a što matica, jesu li trutovi stvarno lijeni kako se priča i kako to da se svi u košnici tako dobro slažu, najmlađoj publici su odgovarali dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Darko Martinović i Cvetko Gortan ispred PU Labin, te voditeljice dječjih radionica i odgojiteljice. Isti se dan u manifestaciju uključila i Gradska knjižnica Labin u čijem je prostoru bila postavljena retrospektivna izložba dječjih radova o pčelama, pčelarima i medu 2015. – 2020. U restoranima Dorina i Velo Kafe, hotelu Peteani i konobi Dišpet nudio se poseban medeni meni, a sladokusci koji ne stignu tamo u Dane meda ove će specijalitete u istim lokalima moći isprobati do kraja studenog. Naredni je dan Gradski pčelinjak bio domaćin mališanima iz dječjih vrtića "Kockica" iz Kršana, "Lišnjak" iz Pićna i "Snjeguljica" iz Rijeke.     Središnji program manifestacije se odvijao u subotu, 20. studenog u šatoru ispred Osnovne škole Matije Vlačića u Labinu. Činjenice da su svi sudionici morali imati važeće Covid potvrde, da se na ulazu kontrolirala tjelesna temperatura i broj posjetitelja bio ograničen, u želji da kušaju i kupe najbolji med iz svog kraja, nisu omele građane iz Labina i drugih dijelova Istre koji cijene pčelarstvo i domaće pčelare, svjesni da se u toj maloj teglici meda krije puno zdravlja i energije neophodne za svakodnevne izazove i imunitet toliko potreban u doba epidemije.     Šeste po redu Dane meda Labinštine nakon kratkog, ali slatkog glazbenog uvoda harmonikaškog dueta iz labinske Umjetničke škole  Matka Brajše, u 10 sati je otvorio gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić koji je i ovom prigodom pohvalio kontinuirano zalaganje i rad aktivista PU Labin, te obećao potporu organizatorima i u svim narednim projektima. U ime organizatora sve prisutne je pozdravio Darko Martinović, predsjednik PU Labin, naglasivši kako su važni i ljudi i proizvodi, ali još su važnije pčele i njihov opstanak, jer bez njih ne bi bilo ni nas. U ime organizatora pčelarskog tečaja POU Labin, PU Labin i HAD-a „Glavne bolesti medonosne pčele - kako spriječiti, prepoznati i liječiti“ održanog u rujnu ove godine, tridesetorici polaznika su u 12 sati podijeljene diplome. Svima njima je na uspjehu čestitao Darko Martinović, napomenuvši kako je njihov odaziv dokaz koliko se vrednuje ova profesija među mladim naraštajima i jamstvo da do stagnacije i degradacije pčelarstva u ovom dijelu Istre neće doći dokle god bude volje i sloge kao i podrške od strane  gradskih i županijskih institucija.   Najvažniji događaj manifestacije - dodjela diploma za najbolje ocjenjene medove 6. ocjenjivanja kvalitetnog meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ kao i priznanja za sudjelovanje te posebna nagrada za ukupnog pobjednika održana je u 15 sati. Uvodni govor održala je dr. sc. Gordana Hegić, a plakete i zahvalnice pčelarima je podijelio Ezio Pincan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije koji je u svom govoru istaknuo značaj pčelarstva u pravcu produktivnosti i povezivanja s turističkim sektorom, zapošljavanja mladih ljudi koji žele ostati na svojoj rodnoj grudi i pohvalio aktiviste PU Labin koji se uz rast broja pčelara i pčelinjih zajednica na Labinštini, trude i educirati građanstvo, posebice one najmlađe u svim aspektima konzumacije i korištenja pčelinjih proizvoda.     Javni natječaj za 6. ocjenjivanje kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim apiterapijskim društvom i pčelarskim društvima iz Idrije, Škofje Loke i Cerkna objavljen je sredinom listopada, a stručnu komisiju su činili Cvetko Gortan, Roberta Mijaton i Lorena Šumberac. Fizikalno-kemijsku analizu i melisopalinološku analizu (pelud, voda, elektroprovodljivost) na temelju Pravilnika ocjenjivanja kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ izvršio je ovlašteni laboratorij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na čelu sa prof. dr. sc. Draganom Bubalom.     Činjenica je da je iza labinskih pčelara, kao i svih drugih u široj regiji, još jedna loša sezona koja se negativno odrazila na kvantitetu proizvodnje, pa posljedično i na broj pristiglih uzoraka meda (podsjetimo da ih je 2017. godine na prvim Danima meda Labinštine bilo čak 80!), srećom se nije odrazila na kvalitetu, pa smo imali prigodu kušati najbolje od najboljih medova iz ovog dijela Istre, Primorsko-goranske županije i Slovenije. Na 6. ocjenjivanje u kvaliteti meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ stigao je trideset i jedan uzorak meda, od kojih je 12 osvojilo zlatnu, 17 srebrnu, a 2 brončanu medalju.     Ukupan pobjednik na ovogodišnjem natjecanju je OPG Pčelarstvo Fajdetić iz Ozlja kojem je za kaduljin med ocjenjivačka komisija dodijelila 19,70 bodova te mu je pripala zlatna plaketa. Za nijansu slabiji rezultat imao je kaduljin med OPG- a Mladen Dragoslavić sa Cresa (19,65) i med od lipe Marijana Lapanje iz Cerkna (19,57). Osim njih zlatna odličja su osvojili: Viktor Gatej (Cerkno), OPG Robert Kos (Matulji), Lavoslav Knežević (Opatija), Vlado Hrvatin (Bartići), Danijel Kancijanić (Rijeka), Danilo i Ivan Čargonja (Čavle), Darko Martinović (Labin) i Teodor Likar (Cerkno). Srebrna priznanja za kvalitetu meda su dobili: Mauro Škopac, Ivan Pifar, PD Škofja Loka, Branko Franković, Vili Rožman, OPG Pčelarstvo Fajdetić, Viktor Gatej, Darko Martinović, Patrik Blašković, Klaudio Peteani, Igor Batelić, Cvetko Gortan, OPG Robert Kos, Marijan Novak, dok su Marijan Lapanja i OPG Pčelarstvo Burić osvojili broncu. Sav pristigli med po završetku natjecanja će se pokloniti u humanitarne svrhe.      U vrijeme trajanja manifestacije održano je i apiterapijsko savjetovalište dr. sc. Gordana Hegić, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, a istovremeno su posjetitelji u holu mogli degustirati sve uzorke medova pristiglih na natjecanje. Manifestaciju su kao i prethodnih godina u medijima i na društvenim mrežama popratili Turistička zajednica Grada Labina i Radio Labin, „Glas Istre“, „Hrvatska pčela“ i portal „Pčelina školica“.     Na kraju 6. Dana meda Labinštine predsjednik organizacijskog odbora Darko Martinović još se jednom zahvalio na potpori lokalnoj zajednici, Gradu Labinu i općinama Labinštine, aktivistima LAG-a Istočna Istra kao i slovenskim kolegama, koji zbog epidemioloških razloga nažalost nisu mogli prisustvovati manifestaciji, najavivši nove akcije i projekte Udruge i njihovih partnera s ciljem da labinski pčelari i dalje napreduju u zadanom pravcu.     Podsjetimo da je PU „Labin“ osnovana 13. travnja 1980. godine, a danas na području Grada Labina, te općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja  pčelarstvom bavi preko 100 pčelara s oko 3.800 pčelinjih zajednica. Uz uobičajene edukativne i humanitarne aktivnosti, Udruga je prije par godina pokrenula i međunarodni projekt MED-O-VITA u sklopu kojeg je otvoren prvi edukativni gradski pčelinjak u Istri i održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Na čelu Udruge već dva mandata je Darko Martinović. Još jednom od srca čestitamo kolegama na dosadašnjim aktivnostima i želimo puno uspjeha u svim budućim projektima! U ime PU Labin: Damir Gregurić