dr.sc. Nediljko Landeka, dipl. ing. sanit. „BORBA PROTIV STRŠLJENA, OSA I KOMARACA“
Udruga pčelara Bujštine u petak, 15. studenog 2019. godine je u Pučkom otvorenom učilištu Buje organizirala stručna predavanja za pčelare i građanstvo. Prvo predavanje pod nazivom: „Borba protiv stršljena, osa i komaraca“ je održao dr. sc. Nediljko Landeka, dipl. ing. sanit. voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u Puli, aktivan član PU Pula i predstavnik istarskih pčelara u Hrvatskom pčelarskom savezu.
U svom se izlaganju dr. sc. Landeka osvrnuo na rezultate nedavno završenog monitoringa stršljena na području Poreštine i Bujštine s ciljem ranog otkrivanja azijskog stršljena i načinu suzbijanja prirodnih neprijatelja pčele medarice. Problem širenja invazivnih vrsta u Europi sve je rašireniji, a posljednjih se nekoliko godina azijski stršljen Vespa velutina nigrithorax širi se Europom. Nije ovo prvi put da se u Istri govori o ovom neprijatelju medonosne pčele: bila je to tema predavanja dr. sc. Maje Dražić u Pazinu, 28. veljače 2015. godine, iako se u Europi azijski stršljen se prvi put pojavio još 2004. u jugozapadnoj Francuskoj, a otad se proširio u Španjolsku, Veliku Britaniju i Italiju, gdje je izazvao velike štete na pčelinjacima.
Vespa velutina je manja od domaćeg europskog stršljena, a možemo ga prepoznati po tipičnim žutim nogama i crnoj boji tijela. Ovaj se stršljen hrani pčelama koje lovi u neposrednoj blizini košnice čime narušava prirodnu ravnotežu pčelinje zajednice a može uzrokovati ekonomske gubitke zbog smanjenog prinosa meda i drugih pčelinjih proizvoda. Upravo iz tog razloga je Centar za invazivne vrste Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i pokrenuo monitoring ranog otkrivanja ove vrste, a Istarska županija dala financijsku potporu projektu.
U sklopu projekta na području Poreštine i Bujštine monitorirano je 16 pčelinjaka u koje su postavljene specijalizirane lokve za stršljena. Prve rezultate monitoringa na temelju obrađenih uzoraka iznijela je dr. sc. Barbara Sladonja, voditeljica projekta 18. listopada 2019. godine na paleo farmi u Radošima kada je i dr. sc. Landeka održao predavanje pod naslovom „Biologija i ekologija stršljena i nove vrste koje nam prijete“. Već tada, a dr. Landeka je ponovio i na predavanju u Bujama da preliminarnom analizom u ovom dijelu Istre nije utvrđena prisutnost azijskog stršljena. No, bez obzira na tu činjenicu, predavač je objasnio kako se boriti protiv stršljena, odnosno kako ih hvatati u zamke upotrebom mamaca za stršljene.
PVC-bocu (od 1,5 l) prerežemo na pola, gornji dio okrenemo prema dnu i na krajevima probušimo rupe kroz koje provučemo žicu kojom bocu objesimo na granu. U bocu treba staviti meso, ribu, pivo ili jabučni ocat – hranu koja odbija pčele (jer nisu mesožderke), a stršljenima (i osama) je atraktivna. Privučen mirisom hrane stršljen će ući kroz grlo boce i ostati zarobljen u njoj.
Nakon ove teme dr. sc. Landeka se dotaknuo i teme “Kako umanjiti rizik stradavanja pčela zbog korištenja pesticida” o čemu je već držao predavanje u Umagu 11. listopada 2019. godine i o čemu je pisano na ovim stranicama, s ciljem da još jednom upozorimo sve nesavjesne korisnike pesticida na štetu koju čine pčelama i drugim oprašivačima tretirajući poljoprivredne kulture za vrijeme cvatnje, kao i službe za suzbijanje komaraca.
Komentari
Nema komentara.