Fešta pčelara Bujštine na kraju sezone
„Sve je isto k’o i prije, samo su nam košnice praznije…“ – konstatirao je s tugom u očima jedan od pčelara sa stažem preko 30 godina u kojem se ne sjeća lošije sezone. Uzroci su tom pčelarskom jadu u Istri identični stanju u pčelinjacima s kontinentalnog dijela Hrvatske: kao da su se protiv težaka, posebice vinogradara i pčelara ove godine ujedinile sve moguće i nemoguće klimatske neprilike. Bagrem kao glavna paša istarskih pčela je potpuno podbacio, a nisu se ni kesten ni lipa pokazali u najboljem izdanju. Pčelarima su ovo proljeće i ljeto oči bile non-stop uprte u nebo („Bar da se bar malo smiluje i poštedi nas kiša i tuče!“), a naposlijetku u livadu kao posljednju šansu – ne za „med i šolde“, već za puko preživljavanje njihovih ljubimica! „Još nije kraj priče!“ – tvrde optimistično oni pčelari koji se nadaju da će se ipak njihove pčelice za rujanskog sunca stići spremiti za zimu. I zaista: livade kao da su živnule, a s njima i najmarljiviji kukci što postoje na ovom svijetu. „Tvornica na otvorenom nikada nije sigurna!“ – gorka je istina o slatkom biznisu, a jedina sreća u nesreći je ovogodišnji pad cijene šećeru, neophodnom za prihranjivanje pčela kojeg ove sezone nitko u Istri nije mogao izbjeći. No, svi ovi problemi ipak nisu toliko razjadili pčelare Bujštine i njihove prijatelje iz drugih dijelova Istre da ne bi održali tradicionalni rujanski domjenak. Sve sreća, ovaj put je pčelarima bilo vrijeme naklonjeno, a prostor za održavanje fešte ustupio im je NK Dajla i ovim im se putem još jednom želimo zahvaliti na velikodušnosti i srdačnosti. Okupljanje je počelo već izjutra, jer se spremao bogat meni: čuveni gulaš u kotliću s palentom a la Slavko & Marinko, roštiljada u režiji Marčela i Istoka, te kolači koje je i za ovu priliku pripremila gospođa Vežnaver. Pozivu na feštu u Dajli se odazvalo se 50-tak članova udruge, njihove obitelji i prijatelji iz UP „Lipa“, UP „Nektar“ i OČD iz Kopra, tako da je prostor nogometnog kluba bio pun kao košnica, a tako se i doimao zbog silnih komentara, savjeta, pohvala i kritika okupljenih koji su izvana podsjećali na zujanje pčela. Možda se nekome sve učinilo poput reprize već viđenog: ista lica, iste priče, samo drugi prostor, no kad su ekipa, ambijent i raspoloženje svih za pet, zašto mijenjati scenarij, ako osigurava vedar i topao doživljaj? Kratak pozdravni govor održao je predsjednik Udruge pčelara Bujštine gospodin Arduino Bubola, radostan zbog broja okupljenih koji raste iz godine u godinu, bez obzira što se susret održava tijekom jesenjih poljoprivrednih radova. Zahvalio je upravi NK Dajla na gostoprimstvu, te ih pozvao da nam se pridruže. Iskoristio je prigodu da još jednom podsjeti na važne predstojeće događaje: predavanje o apiterapiji u Pazinu i na Međunarodno ocjenjivanje meda u Kopru. Odličan ručak zalili smo još boljom malvazijom i teranom našeg kolege Korada iz Savudrije, a kompletan doživljaj je recitacijama upotpunio naš dragi pjesnik Alojz Sinčić. Iznenađenje je bio naš gost iz Slovenije Radoslav Konstantin Košte koji se pokazao kao pravi vicmaher, pjevač i zabavljač, a za vrhunac ugođaja se pobrinuo Đorđe Radovanović iz Sarbarice kad je zasvirao u harmoniku i zapjevao iz sveg srca. Ideja o neformalnom druženju pčelara na otvorenom pokazala se kao pun pogodak i svima je drago što se ovaj događaj pretvara u tradiciju, pa se nadamo da će tako i ostati ubuduće.
Tekst i fotografije:
Damir Gregurić, Udruga pčelara Bujštine
[Not a valid template]
[Not a valid template]
Komentari
Nema komentara.