Intervju: Sanja Pilat, dobitnica zlatnog odličja na “Danima meda” u Pazinu 2014.

20     Sanja Pilat je  po zanimanju 31-godišnja učiteljica razredne nastave u OŠ «Rivarela» u Novigradu, živi na selu i bavi se pčelarstvom tek 3 godine, a već je dobitnica Zlatnog priznanja za kestenov med na XVIII senzorskom ocjenjivanju istarskog meda koje se održava u sklopu manifestacije «Dani meda» u Pazinu. Sanju poznajem otkako se učlanila u našu Udrugu i oduvijek mi je bila simpatična zbog svoje druželjubivosti, komunikativnosti i spremnosti na šalu. Svojom vedrinom i dobrodušnošću osvojila je i druge naše kolege, tako da ni od koga nisam baš nikad čuo ništa loše. Da li je to siguran znak da je Sanja u kratko vrijeme stasala u prava stručnjaka za pčelarstvo, ne znam, ali da je itekako zanimljiva osoba zbog svog karaktera, temperamenta i svjetonazora, to je činjenica koju nitko neće sporiti. Intervju smo zbog obostranih obveza odradili putem interneta, no to ne umanjuje njegovu vrijednost, jer je na sva pitanja odgovorila iskreno, iz duše i u svom stilu – bez dlake na jeziku.

 

–       Je li pčelarstvo u tvojoj obitelji tradicija? Tko ti pomaže u radovima na pčelinjaku?

 

Neko vrijeme se pčelarstvom bavio moj stric, od kojeg sam dobila i vrcaljku. U radovima i odlukama mi pomaže tata Edo i moj mentor Arduino Bubola.

 

–   Razmišljaš li o pčelarstvu kao mogućoj profesiji?

Trenutačno mi pčelarstvo hobi, služi mi za opuštanje i čini mi posebno zadovoljstvo. Iako često o pčelarstvu razmišljam kao mogućoj profesiji, mislim da trebam još puno iskustva i znanja.

 

–  Kada ste otkrila svoju ljubav prema pčelama i sama poželjela biti  pčelar?

Nisam nikad otkrivala tu ljubav…jednostavno mislim da je         uvijek bila u meni. Rođena sam na selu i kao dijete nisam se ničeg bojala, no nisam podnosila pčelinje ubode: užasno me boljelo, uspaničila bih i pobjegla s pčelinjaka. Najljepši i najdramatičniji doživljaj je bio kad sam kupila prvu pčelinju zajednicu (od Arduina Bubole) i prebacivanje iste zajednice u novu košnicu. Jako sam bila uzbuđena i sretna, ali završilo je tako da sam morala bježati u šumicu jer su me izbole.

 

–  Koliko trenutno imaš pčelinjih zajednica?

 

Trenutačno pčelarim s 20 LR košnica. Pored kuće imamo stacionarni pčelinjak. U doba paše kestena i akacije selimo većinu košnica. 2013. godine je prinos po košnici bio  10 – 20 kg meda.

 

–  Da li si pohađala pčelarsku školu?

 

Završila sam pčelarsku školu u Pazinu 2011. godine. U sjećanju ostali su mi većina polaznika, profesori Kezić i Bubola. Moj mentor je bio i još uvijek je Arduino Bubola.

 

–  Koje pčelinje proizvode prodaješ?

 

Za sada prodajem samo med i propolis. Ne smatram da sam bolja od drugih, ali to što prodam znam da je kvalitetno i dobro po tome da me kupci ponovno pitaju za taj isti med. Prodajem kolegama s posla, prijateljima i prijateljima od prijatelja i svake godine prodam svu proizvedenu količinu. Nadam se da ću jednog dana imat svoj OPG i tada prodavati med i na  sajmovima i ostalim manifestacijama.

 

–  Jeste li si aktivna u Udruzi pčelara?

 

Idem redovno na sastanke i stručna predavanja, kao i na ostale pčelarske manifestacije. Prošle sam godine po prvi put bila na sajmu u Gudovcu, ove je godine bio moj otac. Zajedno s ocem bila sam i na sajmu u Pazinu. Nikad nisam bila u Celju, nadam se da ću otići.

 

–  Pratiš li stručnu literaturu?

Redovno primam i čitam Hrvatsku pčelu. Kad mi se pruži prilika kupim po koju zanimljivu knjigu. Redovito čitam i pratim web stranicu Udruge pčelara Bujštine i uključila sam se u našu Facebook grupu.

 

–  Što za tebe znači Udruga pčelara? Da li si korisnik poticaja?

 

Ne očekujem od nikog ništa, osim od same sebe. Nisam nikada tražila poticaje. Mislim da mi treba još koja godina iskustva i veći broj košnica da bih osnovala vlastiti OPG, pa ako mi tada bude trebala pomoć, razmislit ću o poticajima.

 

–  Prenosiš li znanje i iskustvo na nove generacije?

 

Mislim da nisam dovoljno aktivna u društvu što se tiče prenošenja znanja. Pošto radim u školi i razrednik sam često spominjem pčelarstvo, ali više kao nešto osobno nego u smislu edukacije. Prošle sam godine sa svojim razredom za maškare smislila koreografiju o životu pčela i načinu prikupljanja meda iz košnica. Bilo je jako zanimljivo i kreativno, dobili smo prvu nagradu na natjecanju za najbolju masku. Voljela bih jednog dana prenositi znanje na najmlađe. U svakom slučaju mlade bi trebali češće obrazovati na temu pčela i pčelarstva.

 

–  Da li i inače sudjeluješ na takmičenjima u kvaliteti meda ili ti je ovo prvo u životu?

Nisam nikad sudjelovala na natjecanja do ove godine. 21.veljače 2014. osvojila zlatnu medalju za kestenov med na Danima meda u Pazinu. Prošle smo godine prvi put vodili pčele na kesten, prvi put sam sudjelovala na natjecanje i prvi put sam nešto pobijedila. Nemam riječi…za izraziti koji je to prekrasan osjećaj sreće.

 

–   Kako se postaje dobar i uspješan pčelar?

 

Ne znam kako se može postati dobar pčelar, znam samo da sve što se čini u životu  – treba raditi sa srcem, bez pretjeranih očekivanja i biti uporan. Kad promatram druge pčelare, vidim da treba imati i puno znanja, volje, a na kraju krajeva i – sreće!

 

–   Što očekuješ ove sezone?

 

Nadam se da će nas ova godina poslužiti boljim vremenom kako bi pčele imale dobru pašu. Željela bi povećati broj košnica i kupiti novu vrcaljku.

 

–   Imaš li poruku za čitatelje intervjua i potencijalne kolegama?  

 

„Trebalo bi odgajati djecu da pronađu u sebi svoje interese i ostvare ciljeve, kako bi poboljšali okruženje u kojem žive na prirodan način bez utjecaja već isprobanih i neuspjelih metoda.“

 

      Dragoj kolegici Sanji želimo još puno uspjeha u profesionalnoj karijeri i pčelarenju, te dakako još mnogo, mnogo zlatnih medalja, plaketa i priznanja na natjecanjima u Hrvatskoj i van nje!

 

Za portal «Pčelari Bujštine»:

Damir Gregurić

 

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Intervju: Sanja Pilat, dobitnica zlatnog odličja na “Danima meda” u Pazinu 2014.

Hrvatski pčelarski savez na svojoj web-stranici je dao informaciju da je priprema sustava za ažuriranje Evidencije pčelara i pčelinjaka za 2024. godinu u tijeku. Obavijest o početku prikupljanja obrazaca za ažuriranje Evidencije pčelara i pčelinjaka za 2024. godinu od strane povjerenika pašnog reda biti će uskoro objavljena, a obrazac za ažuriranje Evidencije pčelara i pčelinjaka bit će dostavljen putem časopisa „Hrvatska pčela“ br. 12/prosinac 2023. godine. Temeljem Delegirane uredbe EU 2021/126. i važećeg Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše, zaključno do dana 31. 12. 2023. godine obavljat će se prikupljanje podataka za ažuriranje Evidencije pčelara i pčelinjaka (EPP) za 2024. godinu. Ovim obrazloženjem daje se naglasak na radnje koje treba poštovati prilikom predaje podataka za ažuriranje. EPP 2024.: OBRAZAC MORA BITI POPUNJEN ČITKO I VELIKIM TISKANIM SLOVIMA. Prikupljanje podataka za ažuriranje EPP obavlja se u jesenskom razdoblju od 01. rujna do zaključno 31. prosinca 2023. godine. Propisani obrasci čine prilog 2 i prilog 3 važećem Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše. Svaka Godišnja dojava (Prilog 3) ili Upis u EPP (Prilog 2) mora biti potpisana od strane pčelara i s upisanim datumom (isključivo od 01. rujna do 31. prosinca 2023. godine). Naprijed navedeni obrasci ostaju u arhivi udruge, a služe za ažuriranje podataka EPP u 2024. godini. Kopiju predanog Priloga 2 ili Priloga 3 mora imati i sam pčelar u vlastitoj arhivi, za slučaj kontrola. Za točnost podatka navedenih u obrascu 3 - Godišnja dojava broja pčelinjih zajednica, odgovoran je pčelar koji istinitost podataka jamči svojim potpisom. Pozivaju se pčelari da u naprijed navedene obrasce upisuju trenutno stanje broja pčelinjih zajednica na svojim pčelinjacima (pčelinje zajednice spremne za prezimljavanje). Svaki pčelar dužan je predati Prilog 3 - Godišnja dojava broja pčelinjih zajednica povjereniku na čijem području je smješten pčelinjak, neovisno o članstvu u matičnoj udruzi. Ukoliko pčelar ima pčelinjake na području nadležnosti više povjerenika, svakome od povjerenika mora dostaviti godišnju dojavu za pčelinjak/e koji se nalazi/e na području nadležnosti tog povjerenika. Obrazac godišnje dojave moguće je predati povjereniku: - OSOBNO, pčelar predaje original obrasca (Prilog 3) u terminima koje odredi udruga/ povjerenik ili po dogovoru s povjerenikom, a na kopiju koju zadržava pčelar povjerenik mora staviti svoj potpis i datum u svrhu potvrde primitka. - PUTEM E-MAILA, pčelar mora dostaviti jasno čitljiv scan (presliku) Priloga 3. povjereniku. Povjerenik na mailom zaprimljen Prilog 3 odgovara kratkim mailom potvrde primitka. Ukoliko od povjerenika ne zaprimite potvrdu primitka provjerite uspješnost slanja e-maila. Zaprimljenom godišnjom dojavom smatra se isključivo ona čiji primitak je povjerenik potvrdio. E-mail adresa Biuk Slavka, povjerenika pašnog reda Udruge pčelara Bujštine je: slavkobiuk@hotmail.com  E-mail adrese povjerenika za druga pašna područja u Hrvatskoj se nalaze na web-stranici Hrvatskog pčelarskog saveza www.pcela.hr - PUTEM POŠTE, na adresu pčelarske organizacije: Udruga pčelara Bujštine, Trg J. B. Tita 6, 52460 Buje), s napomenom „za povjerenika, (Slavko Biuk). Slanje preporučeno s povratnicom, zaprimljenom godišnjom dojavom smatra se isključivo ona za koju pčelar posjeduje povratnicu s potvrdom primitka. Ažuriranje EPP za 2024. godinu pčelarima se ne naplaćuje. Ažuriranjem Evidencije pčelara i pčelinjaka za 2024. godinu, pčelar ostvaruje pravo na subvencije u pčelarstvu (državne i lokalne), potvrde za registraciju pčelarskih vozila, „plavi dizel“, nacionalnu staklenku za med te sva ostala prava koja proizlaze temeljem broja pčelinjih zajednica iz Evidencije pčelara i pčelinjaka u 2024. godini. U slučaju nejasnoća kontaktirajte stručnu službu Hrvatskog pčelarskog saveza na tel: 01 481 95 36 Obrazac možete preuzeti i ovdje: Godišnja-dojava-Prilog-3-sa IBAN-om-2023