ISTARSKI MED MORA U POTPUNOSTI BITI PROIZVEDEN U ISTRI
Službena procedura zaštite istarskog meda najprije nacionalnom, a zatim i europskom oznakom izvornosti započela je još prošle godine, kada je za tu aktivnosti Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo pčelarskoj udruzi Lipa iz Pazina 75.000 kuna za troškove izrade specifikacije, koja se po obvezi iz tada potpisanog ugovora mora dovršiti i predati u Ministarstvo do konca ove godine. Županijski Odjel za poljoprivredu pokriva razliku do 187.500 kuna (s uključenim PDV-om), koliko iznose ukupni troškovi izrade specifikacije, čija je izrada povjerena porečkom Institutu za poljoprivredu i turizam.
Slično kao i s pršutom
Ono što je kod procedure zaštite istarskog meda zanimljivo je da se ona od početka provodi s ciljem da buduće područje zaštićenog istarskog meda obuhvati ne samo cijelu sadašnju Istarsku županiju, već i područje Liburnije od Kastva preko Opatije do granice Primorsko-goranske i Istarske županije, zatim otoke Cres, Lošinj, Unije, Susak i Ilovik, te područje slovenske Istre, od Rakitovca do Portoroža. Dok porečki Institut kao znanstvena institucija provodi svoj dio posla – kemijske i mikrobiološke analize, klasifikacija meda, određivanje minimuma i maksimuma dozvoljenih sastojaka i osobina; u isto vrijeme svoj dio posla na ostvarenju ove ideje provodi i “politika”. Naime, u koordinaciji Odjela za poljoprivredu i istarskih pčelarskih društava još od prošle godine traju pregovori s pčelarskim udrugama planiranog proizvodnog područja, koje su već pri prvom kontaktu izrazile svoj jednodušni pristanak. Taj je pristanak formaliziran i u odlukama skupština pčelarskih udruga Liburnije, te Cresa i Lošinja, a slovenski su pčelari u ime svojih udruga već poslali pismeni pristanak, kojeg će uskoro potvrditi i na skupštinama.
K tome, izvješćuje nas županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović, s uključenjem slovenske Istre u područje proizvodnje zaštićenog istarskog meda suglasni su Pčelarski savez Slovenije, te slovensko i hrvatsko ministarstvo poljoprivrede. Model će biti sličan kao kod zajedničke hrvatsko-slovenske zaštite istarskog pršuta, samo što je tada suradnja pokrenuta nakon slovenskog prigovora na hrvatski zahtjev za samostalni zaštitu istarskog pršuta, a sada Hrvatska i Slovenija u startu zajednički od Bruxellesa traže prekograničnu zaštitu jednog regionalnog proizvoda. Zasad u pregovore nisu uključeni eventualni proizvođači meda iz talijanskog grada Muggie, koji pripada talijanskom dijelu Istre, no Antolović kaže da će nakon potpunog usuglašavanja sa Slovencima uslijediti i zajedničko obraćanje kolegama iz talijanske Istre. Time će zapravo jedan poljoprivredni projekt uspjeti postići nešto što je politika dosad željela, ali nikad nije dostigla: zajednički angažman oko jedne “istarske stvari” cijele Istre u geografskom smislu.
Kad je osmišljavanje projekta zaštite istarskog meda tek započelo, na popisu vrsta meda koje će se uključiti u zaštitu bili su bagremov, kaduljin, kestenov i cvjetni med, te bjelogorični medljikovac odnosno medunac, no kako se na području Liburnije intenzivnije proizvode i medovi od lipe i vrijeska, i ta su dva meda uvrštena u popis. No, jedna je odredba buduće specifikacije nemilosrdna: da bi med dobio pravo nositi naziv “Istarski med” i zaštićenu oznaku izvornosti, mora u potpunosti (od pčelinje ispaše pa do vrcanja i pakiranja) biti proizveden u Istri, odnosno na području koje je definirano specifikacijom. Ako bi, na primjer, pčelar iz Istre svoje pčele prevozio na ispašu i Gorski kotar ili Liku (a ima takvih slučajeva), med iz te serije ne bi se mogao zvati istarski, a jednako važi i za med koji bi nastao ako bi neki pčelar izvan definiranog područja, primjerice iz Karlovca, doveo svoje pčele na ispašu u Istru (ili na Učku, Cres, gdjegod unutar definiranog područja), a taj med vrcao i pakirao kod kuće: ni u tom slučaju med se ne bi mogao nazivati istarskim.
Potrebna sloga
Nakon što se proizvođači iz svih definiranih područja (čeka se formalna odluka slovenskih pčelarskih udruga) slože oko zajedničke zaštite, aktivnosti će dalje ići glatko jer je znanstveno-tehnički dio specifikacije već gotov. Prema proceduri, najprije će Hrvatska i Slovenija svaka za sebe obaviti postupak (koji obuhvaća javnu objavu i rok za eventualnu žalbu, koje u slučaju ovakve suradnje ne bi smjelo biti) zaštite nacionalnom oznakom izvornosti za proizvod jedinstvenog naziva istarski/istrski med (kao što je bio slučaj s istarskim/ istrskim pršutom); a zatim će Hrvatska i Slovenija zajedno od Europske komisije zatražiti zajedničku odnosno prekograničnu zaštitu istarskog meda europskom oznakom izvornosti.
“Suglasnost svih uključenih strana da se pri zaštiti istarskog meda odmah u startu radi zajedno s idejom da se time stvara jedinstveni brend poluotoka Istre značajan je doprinos ne samo u stvaranju buduće dodane vrijednosti tog proizvoda, već predstavlja temelj i za buduću zajedničku razvojnu politiku u pčelarskom sektoru, s osnovom u stoljetnoj tradiciji i povezanosti ovih krajeva”, zaključio je o značaju ove suradnje Milan Antolović.
IZVOR: članak novinara Davora Šišovića za Glas Istre , 26. studeni 2016.
Komentari
Nema komentara.