Produktivnost pčelinjih zajednica osim pašnih prilika ovisi neposredno i od količine (broja) pčela kao i njihovih nasljednih osobina. Samo jake, zdrave i izuzetno aktivne pčelinje zajednice mogu donjeti velike količine meda i peludi, graditi novo saće i dati izuzetne rezultate u oprašivanju voća i ostalih poljoprivrednih kultura. Preko zime i u rano proljeće jake zajednice bolje održavaju toplinu u samom gnijezdu i troše manje hrane za održavanje temperature (što je izračunato po kilogramu pčela). Zbog toga takve zajednice uspješnije zimuju, a ušteđenu hranom koriste za bolji i brži proljetni razvoj. Osim toga jake zajednice izlaze iz zime sa vitalnim i neizmučenim pčelama, koje duže žive i sam proljetni razvoj takve zajednice je buran i brz.

Razvoj jakih zajednica počinje već u kasnoj zimi brzim tempom, matice intenzivno polažu jaja, a pčele pripremaju ćelije i uzgajaju leglo, čija količina zavisi od jačine pčelinje zajednice i sposobnosti matice da polaže jaja (sve zavisi o starosti i mogućem oštećenju matice).

Kod slabih pčelinjih zajednica polaganje jaja je ograničeno usljed nedostatka pčela koje bi trebale pripremati ćelije,hraniti leglo i graditi novo saće.

Zahvaljujući većem broju pčela u jakim zajednicama, hranjenje i uzgoj legla je bolje jer one hrane relativno manji broj ličinki te se od takvog legla izlježu vitalnije pčele, koje su otpornije na razne bolesti, imaju veću radnu sposobnost i naravno duže žive. Razna ispitivanja su pokazala da pčele koje su odgojene u jakim zajednicama žive 5-8 dana duže, rilca su im duža za 8%, muskulatura nogu i krila su im bolje razvijena, a medni mjehuri su znatno veći. Zbog svega toga one mogu dalje letjeti na pašu i donjeti duplo više nektara u usporedbi sa pčelama koje su odgojene u slabijim zajednicama. U proljeće u jakim zajednicama je veliki broj sabiračica koje su u stanju od slabe paše napraviti prosječnu i to prije glavne paše. Međutim, kod slabih zajednica se nastavlja razvoj i za vrijeme glavne paše, jer je veliki broj pčela angažiran uzgojem legla i samim grijanjem tog legla. Tako slabe zajednice imaju mali broj pčela sabiračica, koje jednostavno ne mogu iskoristiti pašu u potpunosti, pa propuštaju i samu glavnu pašu, ne uspjevajući skupiti dovoljno meda ni za svoje potrebe.

I kada spojimo više slabih zajednica u jednu veliku zajednicu, to je samo prividno jaka zajednica, te pčele ostaju uvijek slabe jer su loše hranjene i to će uvjek biti slabo i loše društvo (dokaz tome je loša ili nikakva gradnja saća, a sami prinosi meda i peludi su slabi). Kao što je i normalno, jake zajednice izgrađuju puno satnih osnova, samim tim proizvode puno voska, iz jakih zajednica pčele su znatno otpornije, tako da jake zajednice nemaju problema sa napadom tuđica (grabežom) jer se puno lakše brane od neprijatelja i raznih štetočina.

KAKO ODREĐUJEMO JAČINU PČELINJE ZAJEDNICE?

Jačina pčelinje zajednice određuje se po broju gusto zaposjednutih ulica između okvira sa saćem ili po broju okvira sa saćeme normalno pokrivenih sa pčelama, uzimajući u obzir plodišni okvir sa saćem. Po broju okvira sa saćem gusto pokrivenih pčelama može se odrediti i približna količina u jednom kilogramau, kao i njihov broj, imajući u vidu da težina pčela na jednom LR okviru iznosi oko 200-250 grama i da je u jednom kg pčela oko 10.000 pčela. Kod izvođenja pokusa, radi veće preciznosti važu se samo pčele, koje se istresu u polietilensku vrečicu. Prema broju pčela u košnici pčelinje zajednice se dijele na jake, srednje i slabe. Međitim, vrijednost tih veličina budu različita, a sve zavisi od doba godine kada se rade ocijenjivanja. Na primjer: jake su zajednice koje za vrijeme glavnog proljetnog pregleda imaju 7-8 okvira legla i svi ostali okviri su gusto pokriveni pčelama. Isto tako za vrijeme glavne paše da pčele pokrivaju cijelo plodište i još dva nastavka medišta ili ukupno 30 okvira saća (od prilike 45.000 pčela), a u kasnu jesen pokrivaju 15 okvira, slabe su one zajednice koje prilikom proljetnog pregleda imaju 5 okvira pokrivenih sa pčelama, a u kasnu jesen prije uzimljavanja 6 i manje.

MJERE ZA ODRŽAVANJE JAKIH PČELINJIH ZAJEDNICA

Da bi se stvorila i održavala jaka, zdrava i aktivna pčelinja zajednica tijekom cijele godine, trebamo primjenjivati niz mjera, koje se sastoje od sljedećeg:

1. Osigurati uvjete za jesnski razvoj pčelinjih zajednica, da bi se odgojile mlade, fiziološki zdrave pčele prije uzimljavanja,
2. Pravilno uzimiti pčelinje zajednice i osigurati zaštitu košnica od sjevernih vjetrova kako u zimi tako i u rano proljeće,
3. Na vrijeme pružiti pomoć gladnim i slabim zajednicama,
4. Stvoriti uvjete za brzi razvoj pčelinjih zajednica i uzgoj vitalnih mladih pčela za glavnu pašu, osiguravajući im dovoljno hrane i kvalitetno saća,
5. Koristiti standardne tipove košnica i primjenjivati provijerenu tehnologiju rada sa pčelama,
6. Održavati pčelinje zajednice u stalnom radnom raspoloženju i koristiti metode za veću proizvodnju voska, a i prakticirati pokretno pčelarenje,
7. Redovita zamjena starih i istrošenih matica mladima provjerenog  porijekla,
8. Stalna briga i borba protiv varooe,
9. Formiranje novih pčelinjih zajednica od njjaćih i najproduktivnijih zajednica,
10. Razmjena selekcioniranog materijala za daljnje razmnožavanje (matice i cijele zajednice) sa drugih područja pod uvjetom da su pčelinje zajednice zdrave,  visoko produktivne i da nisu u nikakvom srodstvu,
11. Osiguravanje stalnih uvjeta za najpotpuniji razvoj i usavršavanje produktivnih kvaliteta matica i samih pčela,
12. Zaštita pčelinjih zajednica od trovanja, bolesti i raznih štetočina. Prisustvovati edukacijskim predavanjima, kako znanstvenika (teoretičara) tako i predavača pčelara (praktičara).

Kod potpune primjene ovih mjera, koje se trebaju uskladiti sa bonitetom paša i klimatskim uvjetima mjesta gdje se nalazimo, stvaranje jakih, zdravih i produktivnih pčelinjih zajednica, koje predstavljaju osnovu visoko produktivnog  i rentabilnog amaterskog i profesionalnog  pčelarenja rezultati neće izostati. Ako ćemo se držati ovih 12 mjera imati ćemo zdrave, jake i produktivne zajednice, ali ako zanemarimo izneseno i dalje ćemo uzgajati nisko produktivne pčele i stvarati probleme sebi i okolnim pčelarima i pčelinjacima.

Pčelar:  Josip Križ