KLAVDIJO BABIČ: RADOVI NA PČELINJAKU U PROLJEĆE

Predavanje Klavdija Babiča (potpresjednika OCD iz Kopra i terenskog savjetodavca JSSČ) u POU Buje, 13. travnja 2015.

PROLJETNI RAZVOJ LEGLA I SPREČAVANJE ROJIDBENOG NAGONA

Za proljetni razvoj pčelinje zajednice znakoviti su meteorološki uvjeti: više je sunčanih dana i sami dani su dulji, cvjeta prvo medonosno bilje, kreće unos nektara i peludi, pa je i aktivnosti pčela u košnici življa. Matica intenzivnije leže jaja, povećava se potrošnja hrane iz zalihe, kao i iz prirode. Ako je proljetna paša obilna, uslijedit će brzi razvoj čitave zajednice: reproduktivnost matice je na najvišem stupnju, pa je u košnici sve više mladih pčela. Pojačana gradnja trutovskog saća iznad mednih okvira je dokaz da je zajednica na vrhuncu svog razvoja, ali je to i predznak rojidbenog nagona. Kod radilica se u tom razdoblju javlja nagon za stvaranje zaliha, povećan unos peludi i nektara smanjuje prostor za leglo, pa više je pokrivenog nego otkrivenog legla i može doći do „blokade“ matice. Radilice mijenjaju svoj odnos prema matici: sve je rjeđe hrane, a ona nese manje jaja i postaje vitkija i lakša. Kako bi sprječili prirodno bujanje rojidbenog nagona, zajednici moramo dodati satne osnove i okvire građevnjake i na taj način zaposliti mlade pčele (starosti između 5 – 18 dana) sklone rojenju.

ROJENJE I RAZROJAVANJE

http://pcelarske-majstorije.50webs.com

Zbog prenapučenosti u košnici otežan je prijenos matičnog feromona, pa ako iznad plodišta još nismo dodali drugi (odnosno treći) nastavak, sad je krajnje vrijeme za tu radnju kako bi sprječili rojenje kojem teže jake zajednice. Posljedica je gradnja više generacija matičnjaka na rubovima okvira i zajednica se dijeli na 2 dijela. Znakovi po kojima ćemo prepoznati zajednicu koja se sprema na rojenje su: pčele rjeđe idu na izlet, zadržavaju se na letu, s vremena na vrijeme se uzbude, ali se i brzo umire, ne unose nektar i pelud, niti grade saće. Kada pčele nisu više zadovoljne maticom, na rubovima saća izvlače više matičnjaka, prisile maticu da ih zaleže. U staroj košnici nova matica razori preostale matičnjake, za nekoliko dana se spari i počne zalijegati jaja. Stara matica čeka novu da počne sa zalijeganjem jaja, nakon čega bude izbačena van. Prije izletanja pčele se nasišu meda tako da imaju rezerve za nekoliko dana. Tek kad jedna polovina pčela napusti košnicu, za njima izleće stara matica. Najčešće se okupe na prvom obližnjem stablu u obliku grozda i to je prvi roj (prvenac). Roj ostaje na tom mjestu nekoliko sati i to vrijeme pčelar treba iskoristiti da ih „ulovi“ i strese u novu košnicu. Ako roj ipak „pobjegne“ tj. izvidnice nađu prikladno mjesto, u novom će domu pčele početi gradnju saća, a matica će početi zalijeganje jaja, no ako se to dešava kasno, pa ne bude dovoljno vremena za stvaranje zaliha za prezimljavanje, zajednice nemaju velike šanse da prežive. Osim ove tzv. „tihe izmjene matice“ moguće su i druge reakcije pčela unutar košnice: ako mlada matica ostane nesparena, radilice će uzgojiti tzv. „matice trutovnjače“ koje ne nesu oplođena jaja ili ako matica nestane, a u košnici nema mladog nepoklopljenog legla, doći će do pojave „lažnih matica“ ili ako matica nestane iznenada, pčele će uzgojiti novu tzv. „prisilnu maticu“ iz ličinke (1 – 3 dana starosti) koja je izvorno trebala postati radilica.

FEROMONI PČELINJE ZAJEDNICE

Feromoni su organski spojevi ili mješavine organskih spojeva koje omogućuju sporazumjevanje i orijentaciju pčela. Tipovi feromora se razlikuju prema žlijezdama koje ih proizvode i prema funkciji u zajednici. Neke su žlijezde razvijenije kod matica, a neke kod radilica. Neki feromoni služe kao signal za orijentaciju, neki kao alarm, a neki kao sredstvo za prepoznavanje matice. Feromoni tarzalnih žlijezda sprečavaju gradnju matičnjaka u prenapučenim košnicama. Feromoni Nasanovljeve žlijezde imaju veliku ulogu u procesu rojenja: ako pčele izgube kontakt s maticom, prve koje je pronađu počinju lučiti ovaj sekret, pa se roj brzo okupi oko matice. Feromoni legla olakšavaju pčelama hraniteljicama legla identifikaciju prema spolu i stadiju razvoja.

UZGOJ MATICA

U godišnjem ciklusu pčelinje zajednice uzgoj matica ima svoje značajno mjesto i taj se čin ne događa slučajno, već je predodređen specifičnim uvjetima unutar zajednice. Matica je neophodna zajednici i samo će u njenoj prisutnosti radilice funkcionirati kao integralni dio te zajednice. Kvaliteta matice određuje i kvalitetu čitave zajednice, pa je nužno obratiti posebnu pažnju pri izboru i uzgoju matice koja će biti majka slijedećoj generaciji matica. Tražene osobine pri tom izboru su: mirnoća, nagon za čišćenje, smanjen rojidbeni nagon, vitalnost i zdravlje (otpornost na varou), proizvodni potencijal, brzina proljetnog razvoja i čistoća pasmine.

KOMENTAR UZ PREDAVANJE: Otkako sam ušao u pčelarske vode, a tome ima 7 godina, s vremena na vrijeme čujem stari sintagmu: „100 pčelara – 101 način pčelarenja“. Postoje li između tehnoloških metoda drastične razlike ili su u pitanju tek nijanse koje pčelari vole predstavljati  kao svoje vlastite, originalne i u praksi najučinkovitije? Tijekom svih tih godina imao sam priliku slušati veliki broj predavanja vrsnih pčelarskih stručnjaka – teoretičara i raznih iskustava pčelara s dugogodišnjim stažom. Moram priznati da sam često bio zbunjen kontradiktornim informacijama koje sam kasnije provjeravao u polemici s kolegama iz udruge, a oni bi me još dodatno zbunili svojim varijacijama na istu temu. Primjetio sam da se dio pčelara koji nisu „uhvatili“ svaki detalj predavanja, ipak ustručavaju naglas tražiti odgovore i tako riješiri svoje nedoumice, jer se ne žele eksponirati u javnosti kao neke „neznalice“, ali zato ima na pretek svakakvih komentara u neformalnim „ćakulama“ nakon predavanja. Sve je to dokaz da našem pčelarstvu nedostaje jedinstven obrazovni sustav koji će na najkvalitetniji mogući način povezati akademsko znanje renomiranih domaćih i stranih stručnjaka i provjerena praktična tehnološka riješenja.

Mnogi mi zamjeraju što kao prvi uzor za obrazovanje pčelara uzimam naše zapadne susjede, no činjenica je da se u Sloveniji sve što ima veze s ovom gospodarskom granom ne prepušta slučajnosti, već se sustavno pomaže, što ne podrazumjeva samo formalnu potporu od strane nadležnih institucija, već i posve drugačiji pristup istom području interesa za čitavu državu, s naglaskom na obrazovanje članstva, mentorstvo, te edukaciju djece i omladine u ovoj domeni. Predavanja drže samo certificirani stručnjaci ovlašteni da predaju o temama po izboru na najvišoj razini, a ne po vlastitom nahođenju. Termini se određuju uoči sezone, a udruge su obvezne samo osigurati prostor za predavanja. Dakako na samim je pčelarima odluka hoće li prisustvovati i sudjelovati u raspravama ili će ostati doma i nastaviti raditi po svom. Vjerujte mi: nema napretka niti u jednoj struci bez oba uha otvorena na predavanjima, bila ona dobra ili loša, te kasnije otvorene diskusije! Zato i nisam previše iznenađen profesionalnošću našeg gosta – predavača Klavdija Babiča iz Gračišća kraj Kopra, jer ništa manje nisam ni očekivao od jednog predstavnika slovenske javne savjetodavne pčelarske službe, a uz to i potpredsjednika OCD (Obalnog čebelarskog društva) Koper (koje broji preko 100 članova). Ipak moram priznati da me više nego ugodno iznenadila jednostavnost izlaganja, širina znanja uz jasno prepoznavanje suštinskih pitanja, svima razumljiv riječnik i konkretni primjeri s vlastitog pčelinjaka uz argumente temeljene na bogatom iskustvu. Iako na predavanja o pčelarstvu u POU Buje dolazi tek trećina članova Udruge, nas 20-tak smo u ponedjeljak gotovo 2 sata naprosto „gutali“ sve izrečeno te večeri. Ovo ističem kako bih skrenuo pozornost onima koji uporno nalaze razloge za svoj nedolazak na predavanja da ipak u njima pokušam probuditi radoznalost i želju za učenjem jer bez toga nema napredovanja ni u struci ni u proizvodnji. Gospodina Babiča kojem još jednom zahvaljujemo na gostovanju u Bujama u nadi da ćemo imati još koju prigodu slušati njegova predavanja, možete kontaktirati na 00386 041 825 680 ili na e-mail: klavdijo.babic@siol.net