25.svibnja 2013. godine u organizaciji pokreta „Marš protiv Monsanta“ (čija je pokretačica Tami Canal) u 436 gradova iz 52 zemlje na 6 kontinenata prvi je put prosvjedovalo preko 2 milijuna ljudi protiv multinacionalne kompanije vodećeg svjetskog proizvođača pesticida i GMO sjemena „Monsanto“ (SAD) kako bi se javnost upozorilo na opasnosti koje nosi konzumacija genetski modificirane hrane.

Podsjetimo se: GMO su organizmi čiji je genetski materijal izmijenjen dodavanjem novog genetskog materijala u genom organizma. Od samog početka razvoj GMO je pratilo razmimoilaženje znanstvenika, političara, poljoprivrednika i proizvođača hrane, kao i običnog građanstva glede koristi i štete koju donosi. Bilo kako bilo, previše je lobiranja, zataškavanja, premalo istraživanja i preispitivanja savjesti i odgovornosti, a ostaju činjenice koje nitko ne može osporiti: u ovom se biznisu „vrte“ teške pare, najveći dio GMO usjeva na svijetu je u vlasništvu „Monsanta“, koji je – da stvari budu još gore – čak i patentirao prava na sjeme, a 90%  ukupne svjetske proizvodnje GMO hrane se nalazi u siromašnim zemljama u razvoju!

„Monsanto“ je osnovan 1901. godine u St. Louisu, zapošljava 18.000 zaposlenika u filijalama diljem svijeta, a godišnji promet mjeri u milijardama dolara. Usprkos čestim prozivkama od strane aktivista i potrošača zbog djelatnosti koja graniči s etikom i tehnološkom ispravnošću proizvoda, „Monsanto“ bi nastavljao proizvodnju i prodaju zbog iznimno jakog lobija i čvrste političke pozadine. Organizatorima globalnog marša je „prekipilo“ nakon što je američki Kongres ozakonio tzv. „Zakon za zaštitu Monsanta“, jer je to bio znak da će GMO hrana uskoro smjeti nositi etiketu „100% prirodno“.

Zato ovaj pokret traži jasno označavanje GMO hrane i dodatna znanstvena istraživanja na zdravstvene posljedice konzumiranja takvih proizvoda. „Monsanto“ koji je ubrzo stekao reputaciju „najzločestije korporacije na svijetu“ se pravdao da njihovo sjeme omogućuje poljoprivrednicima da veću proizvodnju na istoj površini uz manje troškove i tako povećavaju profit. Mnoga su istraživanja  pokazala da GMO hrana nije bezopasna, dapače može prouzrokovati ozbiljne zdravstvene tegobe kao što su: zloćudni tumori, neplodnost, poremećaji imuniteta, alergije i urođene mane. Početkom devedesetih američka Agencija za hranu i Agencija za lijekove ignorirala je upozorenja vlastitih znanstvenika koji su upozoravali da GMO usjevi mogu imati negativne posljedice po ljudsko zdravlje. Genetski modificirano sjeme opasno je i za okoliš, a znanstvenici su utvrdili da je ono doprinijelo i pomoru dijela svjetske populacije pčela. Upravo zato globalnim prosvjedima diljem svijeta pridružiti će se i pčelari.

GMO je u zemljama EU prisutan od 2001. godine, a lani je dopušteno korištenje 58 proizvoda za stočnu hranu. Iako Monsanto u Hrvatskoj ne prodaje GMO sjeme, jer je ono zakonom zabranjeno, potpisivanjem ugovora između EU i SAD-a „Transatlantic Trade and Investment Partnership“ (TTIP) širom su se otvorila vrata ulasku GMO-a u zemlje EU. GMO je u zemljama EU prisutan od 2001. godine, a lani je dopušteno korištenje 58 proizvoda za stočnu hranu. Iako su se u Hrvatskoj sve županije proglasile GMO slobodnim zonama, odnosno izjasnile protiv uzgoja genetski modificiranih usjeva na svom području, tragove GMO u prirodi čak i ekološkim proizvodima je nemoguće isključiti, iako mnogi smatraju da bi naša zemlja s brendom zemlje slobodne od GMO mogla zadržati mlade u poljoprivrednoj proizvodnji i iznimno profitirati.

Prosvjednicima u „Maršu protiv Monsanta“ u 286 svjetskih gradova pridružiti će se i istomišljenici u Hrvatskoj. Na njihovom čelu će biti stranka „Slobodna Hrvatska“, do nedavno aktivistički pokret (više o njihovim ciljevima, ideologiji i programskim smjernicama na: www.slobodnahrvatska.hr ). Prosvjednici će se okupiti točno u podne 21. svibnja 2016.  na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu i na Trgu Ante Starčevića u Osijeku. Pridružite se i vi, radi zdravije sadašnjosti i sigurnije budućnosti, radi opstanka pčelinje, ali i ljudske vrste na Zemlji!