Služba za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije je nedavno objavila poražavajuće činjenice o zdravstvenom stanju školaraca i mladih u Istri, a prema podacima državnih institucija nadležnih za isti sektor ni u drugim dijelovima Hrvatske situacija nije ništa optimističnija. Po ovom izvješću čak 12 % pučkoškolaca je pretilo, a zbog tzv. sjedalačkog načina života (uz TV i Internet) i smanjene fizičke aktivnosti, djecu muče i drugi problemi (skolioza, ravna stopala, slabiji vid). Današnji školarci u usporedbi sa svojim roditeljima sve manje vremena provode s vršnjacima na igralištu, a sve više ispred kompjutora i televizora, jedu rafiniraniju hranu i slatkiši su im daleko dostupniji. Po nekim statistikama, Hrvati spadaju u deblje Europljane, pa postoji opravdana bojazan da pretiloj djeci prijeti sve veći rizik od visokog pritiska, dijabetesa, kardiovaskularnih i bolesti koštano-mišićnog sustava. Sve ove činjenice pogubne su podjednako i za djecu i za njihove roditelje, ali i za osoblje koje se po školama brine za prehranu djece. Ima li naša struka odgovor za takvo stanje? Mogu li med i pčelinji proizvodi u svakodnevnoj ishrani pomoći da djeca odrastaju zdrava, puna energije i elana za učenje i druge aktivnosti?

PREHRAMBENE NAVIKE DJECE U HRVATSKOJ

www.slorest.si

U dobi između 5. i 12. –te godine djeca imaju sve veću potrebu za slobodom u izboru odjeće i obuće, frizure, ali i – hrane! Velik utjecaj na nastanak debljine prije svega imaju kulturološke navike u obitelji, a najkritičnije razdoblje je upravo – adoscelencija! Roditelji moraju svojoj djeci pružiti pozitivan primjer, a ne poticati ih na pizze, hamburgere i slično, opravdavajući se kako zbog zauzetosti nemaju vremena za kuhanje, jer svi znamo da je kuhani obrok – najbolji obrok! Djeca u čijem se domu jede kuhano, domaće i raznoliko, zadržat će dobre navike i u odrasloj dobi, a dobrobiti zdrave i uravnotežene prehrane će osjećati još dugo. Pošto prehrambene navike koje se stvore u djetinjstvu ostaju za čitav život, zajednički ručak ili večera (bez uključenog televizora!) ne bi smjeli biti iznimka vikendom i praznicima, već temelj obiteljske kulture blagovanja!

ORGANIZIRANA PREHRANA DJECE U ŠKOLAMA

      Iako roditelji igraju najvažniju ulogu u stvaranju prehrambenih navika, ne smije se zaboraviti ni odgovornost vrtića i škole glede zdrave i uravnotežene ishrane djece. Ako dijete nema organiziranu užinu u školi, bolje da od kuće nosi sendvič nego da pribjegava brzim gotovim obrocima (fast food, razne grickalice, slatkiši, gazirani sokovi) koji su visoke kalorijske, a male nutritivne vrijednosti. S obzirom da rastu i troše puno kalorija, djeca u školskoj dobi imaju velike potrebe za energijom, pa je izuzetno važno da energetski izdašni i bogati svim potrebnim nutrijentima budu prvi jutarnji obroci: zajutrak i užina. Nažalost, većina djece u Hrvatskoj odlazi u školu bez doručka i zato su tijekom nastave pospana i slabije koncentrirana. Preskakanje prvog jutarnjeg obroka može uzrokovati mučninu tijekom dana i rezultirati lošim raspoloženjem, a na kraju i – slabijim postignućima. Ta djeca ne samo da su manje zainteresirana za nastavu, pa posljedično imaju lošije ocjene, već imaju i više psiholoških problema.

SMJERNICE  ZA PREHRANU UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA

Uz poštivanje načela zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane, u školskoj je prehrani najvažnija kvaliteta, raspored i nutritivna uravnoteženost obroka. Još 2010. godine vlada RH je pokrenula Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine, u okviru kojeg je donesen i Normativ za prehranu učenika osnovnih škola. Preporučen broj obroka je pet: 3 glavna obroka i 2 užine. Po većini nutricionista, dijete u školskoj dobi treba svakodnevno uzimati mliječni obrok (sir, jogurt, mlijeko), najmanje 2 x tjedno morsku hranu (srdela, skuša), a 3 x tjedno mogu jesti jaja! Naglasak je na proteinima (puretina i piletina) i to 1 gram dnevno na 1 kg tjelesne težine djeteta, sezonskom povrću i voću (zbog potreba za mineralima i vitaminima), zdravim masnoćama (riba, maslinovo ulje, orašasti plodovi) zbog djelovanja Omega 3 masnih kiselina na razvoj djetetovog mozga. Bar 1/3 kruha i tjestenina bi trebala biti od punozrnatih žitarica, a djeci moramo osigurati i dovoljno tekućine. Jedna od smjernica u normativu za prehranu djece u osnovnim školama je da izbjegavaju gazirana pića  i slatke sokove, a preferiraju vodu, svježe cijeđene sokove i biljne ili voćne čajeve bez dodanog šećera ili umjereno zaslađene medom. U nastavku teksta autor  napominje da  pri odabiru meda treba paziti na njegovu kvalitetu i izvornost. Jedno od pitanja u anketi o kvaliteti prehrane koja bi se prebala provoditi bar jednom tromjesečno je: „Da li je djeci uvijek dostupna zdravstveno ispravna pitka voda ili nezaslađen ili malo (medom) zaslađen čaj?“ Med se spominje i u dijelu teksta gdje se govori o prednostima namirnica od punozrnatih žitarica: „U mješavinu žitarica se po potrebi može, radi jačeg slatkog okusa, dodati još suhog voća (grožđice su najslađe) te mala količina meda (ako djeca odbijaju jesti jer im je premalo slatko), a postupno s prilagodbom djece na manje sladak okus smanjivati i stupanj zaslađivanja.“ Kako vam to zvuči? Pomalo gorko, zar ne?! Ne zaslužuje li med daleko bolju poziciju u toj rang listi zdrave hrane za djecu? Zašto je med još uvijek podcijenjen i slabo zastupljen u kuhinjama vrtića i osnovnih škola?

MED U PREHRANI ŠKOLSKE DJECE

      Naši susjedi su prije nekoliko godina napravili velik kvalitativan odmak od ovakve sheme: otkako je 2011. godine pokrenut projekt „Tradicionalni slovenski zajtrk“ djeca u većini vrtića i škola u Sloveniji za užinu dobivaju: crni kruh, jabuku, mlijeko, maslac i – med! Zašto med? Prije svega jer je idealan izvor energije: kao prirodan invertni šećer koji ne nadražuje stijenke želuca i crijeva, organizam ga ne treba razgrađivati (bez probavljanja se apsorbira u krv) i u malim količinama ima visokokaloričnu vrijednost i zato brzo vraća potrošenu energiju. Uz to je i izvrstan posrednik između različitih vitamina i minerala, što je važno jer su i te male količine (svega 4 %) kojima med raspolaže dovoljne da se sačuva organska ravnoteža. Med djeluje smirujuće na živčani sustav, dobar je za očuvanje krvnih žila, rad bubrega, a pri liječenju osigurava brži oporavak organizma. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je med jedna od rijetkih namirnica čiste prirodne hrane koja (za razliku od voća i povrća) dugo vremena ne gubi svojstva svojih sastojaka.. Djeca koja uzimaju med imat će zdravije kosti i zube, bolju krvnu sliku, bolju probavu i intezivniji rast i razvoj. Zato stručnjaci preporučuju davati djeci (u otopljenom obliku – zbog lakšeg uzimanja i apsorpcije). Osim svojih prehrambenih i preventivnih vrijednosti, med u svih uzrasta poboljšava koncentraciju i pamćenje i utječe na bolji, kvalitetniji i mirniji san, što dolazi do izražaja pred važan test ili usmeni ispit (mozak treba glukozu, a ne kofein ili „Red Bull“!). Treba li navesti još prednosti meda zbog kojih ne bi smio izostati iz školskih kuhinja?

RECEPTI ZA ZDRAV DORUČAK S MEDOM

KUHANE JABUKE S ZOBENIM PAHULJICAMA I MEDOM

Sastojci: 2 jabuke, 2 žlice zobenih pahuljica, 2 žlice meda, 1 jogurt, malo vanilin- šećera

Priprema: Jabuke oguliti i kuhati 30-tak minuta, zatim ih miješati s ostalim sastojcima do kremastog stanja. Ako se doda još jedna žlica zobenih pahuljica, dobit ćemo namaz za kruh.

MEDENI JOGURT

Sastojci: 1 jogurt, 1 žumanjak, 2 žlice meda

Priprema: Jogurt, žumanjke i med pomiješati 1 minutu mikserom, a zatim ohladiti najmanje 1 sat u hladnjaku. Poslužiti uz mliječno pecivo i namaz po izboru.

MEDENI NAMAZ

Sastojci: 250 g maslaca, 50 g meda, 50 g mljevenog cvjetnog praha

Priprema: Maslac ostaviti par sati da omekša na sobnoj temperaturi, zatim mu dodati med i cvjetni prah, te dobro izmješati (izmiksati). Ovaj namaz je najukusniji s integralnim ili raženim kruhom.

ZAKLJUČAK

      Više je nego sigurno da zajedničko objedovanje u školama (po uzoru na tradicionalno obiteljsko objedovanje) unaprjeđuje međuljudske odnose i stvara osjećaj blagostanja i dobrobiti. Usprkos tome, samo manji broj škola povremeno vodi ankete o zadovoljstvu školskom prehranom, a u većini škola predstavnici roditelja i učenika uopće nisu uključeni u planiranje i unaprjeđenje školske prehrane. Iako edukacija o prehrani spada u nadležnost sanitarne inspekcije i zavoda za javno zdravstvo, na poslovima vezanim za školsku prehranu trebali bi surađivati i drugi kompetentni stručnjaci  (nutricionisti, prehrambeni tehnolozi, pedijatri), ali i laici, prije svega roditelji, koji bi trebali pomagati u izradi jelovnika. Pčelarske udruge se također moraju uključiti u inicijative o obrazovanju o pravilnoj ishrani i projekte promocije zdravlja, jer bez komunikacije između nadležnih subjakata, obitelji i vaninstitucionalnih partnera neće biti ni učinkovite sinergije. Usprkos brojnim dokazima da med (i drugi pčelinji proizvodi) spadaju u najprirodnije i najzdravije što se djeci u fazi rasta i razvoja može dati, u službenim jelovnicima školskih kuhinja još uvijek su zanemareni i spominje ih se tek kao zdravije sladilo – zamjena za šećer, a ne integralni dio menija. Zašto je tako, ne treba se pitati, već prionuti razradi novog uvjerljivijeg pristupa nadležnim institucijama i pokrenuti tribine, prezentacije i degustacije za građanstvo, prije svega roditelje, na kojima ćemo popularizirajući med i druge pčelinje proizvode, na višu razinu podići i svoju struku, odnosno poziv. Projekt „Tradicionalni slovenski zajtrk“ je svoj cilj ostvario u potpunosti, čak štoviše ovu su promotivno-edukativnu akciju uspjeli proširiti i na druge zemlje u Europi i svijetu. Na manifestaciji „Dani meda“ u Pazinu 2013. Udruga pčelara „Lipa“ i partneri su predstavili  dječju slikovnicu „Med za doručak“ čija je zadaća također bila  skretanje pozornosti predškolske i školske djece, ali i šire javnosti na važnost jutarnjeg obroka. U rujnu je UP „Radilica“ na Gajevoj tržnici organizirala „Medeni doručak“ kada se građanima nudio med na kruhu uz limunadu s medom. Ohrabrujuća vijest stiže i iz Pule: u OŠ Šijana održana je 2. Promocija pravilne prehrane u osnovnim školama u sklopu koje je jelovnik pripremalo čak 11 kuhara, a kušali nastavnici, ravnatelji i učenici skupa s roditeljima i uzvanicima iz Grada Pule i Županije istarske. Svi su bili oduševljeni menijem koji se sastojao iz svježih i zdravih namirnica redom od domaćih proizvođača i svi su se složili da je pravilna prehrana jedan od ključeva zdravlja. Hvala organizatorima ovakvih akcija kojih treba još puno više širom čitave zemlje ako stvarno želimo mijenjati prehrambene navike, jesti zdravu i prirodnu hranu od domaćih proizvođača i na kraju krajeva, ako uistinu želimo  pomladiti pčelarski korpus u Hrvatskoj!

Tekst: Damir Gregurić (UPB)