Jeste li znali da na svjetskom kozmetičkom tržištu postoje parfemi s mirisom meda? Popularna američka pjevačica Mariah Carey je svojevremeno plasirala parfemsku vodu u spreju „Lollipop Bling Honey“, par godina kasnije reality zvijezda Kim Kardashian predstavlja svoj parfem „Pure Honey“, a poznati modni dizajner Marc Jacobs ima brand „Honey Eau de Parfum“, dok se u našem okruženju u tome još nitko do sada nije okušao.
Parfemi su tekuće mješavine alkohola, destilirane vode i mirisa – otopljenih prirodnih ili sintetičkih esencija eteričnih ulja biljnog ili životinjskog podrijetla. Za plasiranje novog parfema na tržište potrebno je mnogo znanja o sirovinama i tehnologiji, ali i mnogo mašte u kombiniranju, no najvažniji je – nos! Nos dizajnera, ali i nos poduzetnika koji ulazi u ovaj posao!
Za nekoliko dana na europskom tržištu pojavit će se „Medena noč“ (Honey night) – novi miris i ujedno prvi parfem s notom slovenskoga meda namijenjen ljepšem spolu. Iza ovoh poslovnog poduhvata stoji Boštjan Noč, vlasnik obrta „Čebelarstvo Noč“, našoj javnosti poznatiji kao dugogodišnji predsjednik Čebelarske zveze Slovenije. Rođen u Žirovnici 1974. godine veoma se rano potpuno posvetio tradicionalnom obiteljskom poslu, ali i unaprjeđivanju ove gospodarske grane – prvo u Gorenjskom kraju, a odmah zatim u čitavoj Sloveniji. 2007. godine postaje predsjednik slovenskog pčelarskog saveza na čijem je čelu i danas. 2011. godine postaje „Vitez Kraljice pčela“, dobitnik je više nagrada i priznanja u svojoj zemlji, ali i drugdje za zasluge u promicanju pčelarstva kroz niz projekata (“Ohranimo čebele”, “En dan za zajtrk med slovenskih čebelarjev”, “Posadi rožo za čebelo”) i manifestacija (Međunarodni kongres „Apimedica & Apiquality“). Boštjan Noč je od samog početka svoje karijere bio velik entuzijast i vizionar, pa ne čudi da je i prvi slovenski pčelar koji se odlučio upustiti u proizvodnju mirisa. Parfem „Medena Noč“ puni se u Francuskoj, pa je već i sama poveznica između prijestolnice kozmetičke industrije i slovenske pčelarske tradicije jamstvo za tržišni uspjeh ove robne marke, koja je tek začetak nove linije inovativnih medenih proizvoda.
Neke zaključke o parfemu često donosimo i prije nego li isprobamo miris. Već sama kutija i bočica u koje se pakira „Medena noč“ nisu nametljivi niti ektravagantni poput onih koje plasiraju medijske zvijezde poput Christine Aguilere, Naomi Campbell ili Jennifer Lopez i upravo nas takav dizajn od prve asocira na samozatajnost pčelara i poruku „Ohranimo čebele!“ koju je tako često na javnim skupovima znao ponavljati naš slovenski kolega. Sigurno je da iza ovog proizvoda stoji jedna čitava povijest obitelji Noč u kojoj je Boštjan četvrta generacija koja se bavi pčelarstvom baš u Žirovnici, rodnom mjestu Antona Janše „oca slovenskog pčelarstva“ čiji će se rođendan ubuduće slaviti kao Svjetski dan pčela. Zato ovaj parfem – već na prvi pogled – nije samo još jedan kozmetički proizvod, već jedinstveno umjetničko djelo – odraz autorovog karaktera, ideala i čežnji.
I na kraju mali savjet: pri ocjenjivanju parfema nikad nemojte donositi zaključke na prečac! Ako udahnete miris direktno iz bočice, osjetit ćete samo visoke note kompozicije – treba pustiti parfemu da zaživi na vašoj koži 15 – 20 minuta i tek ćete tada osjetiti najtopliji i najsenzualniji dio kompozicije. Naša koža ima svoju specifičnu „kemiju“ koja utječe na miris koji nanosite na nju: jedan te isti parfem miriše drugačije na različitim osobama, ali i na vašoj koži ovisno o raspoloženju, ambijentu, vanjskim čimbenicima. Zato je najbolje malo prošetati i pomirisati ga s vremena na vrijeme: tek tada ćete osjetiti njegovu nježnu strukturu, a možda će vam u slučaju najnovijeg parfema probuditi sjećanje na hit Antonije Šole: „Kakva noć, medena, a postelja ledena/Prazna mi ostala, nemaš ti vremena/Samo u parfemu čekat ću te ja…“ Ne preostaje nam ništa drugo nego se malo strpiti dok se „Medena noč“ ne pojavi na našem tržištu, pa ćemo moći objektivnije ocijeniti njegove specifičnosti i prednost nasuprot konkurentskih proizvoda na svjetskom tržištu. U svakom slučaju, hvalevrijedan potez i putokaz kreativnijem i inovativnijem dijelu pčelara kako se može unaprijediti proizvodnju i preradu pčelinjih proizvoda, povećati im vrijednost i ostvariti dodatnu dobit.