(predavanje u POU Buje, 9.11.2024.)

     U subotu, 9. studenog 2024. godine Udruga pčelara Bujštine u Pučkom otvorenom učilištu Buje organizirala je drugo po redu predavanje o tehnologiji pčelarenja u sklopu projekta s potporom Grada Buja. Gost predavač iz Velike Gorice bio je Miroslav Antolčić,  dipl. ing. elektrotehnike, višegodišnji ravnatelj Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici, koji se pčelarstvom bavi kao 4. generacija pčelara u svojoj obitelji s kojom skrbi o 570 pčelinjih zajednica na 7 lokacija, proizvodi med, propolis, matičnu mliječ, vosak, pergu, apitoksin i selekcionirane matice. Uz sve to je i aktivan član Udruge uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske i predsjednik pčelarske udruge Turopolje. Tema predavanja, kojem je prisustvovalo tridesetak pčelara sa Bujštine te kolega iz Labina, Pazina i Kopra, bila je „Moj način pčelarenja: Tehnologija proizvodnje matične mliječi, proizvodnja perge – fermentirane peludi“.

    U uvodnom dijelu svog izlaganja predavač je predstavio svoje pčelarsko gospodarstvo, obiteljsku tradiciju i organizaciju proizvodnje. Uz bazni pčelinjak s više od 300 zajednica, stacioniranih u mjestu Kuče te na još dvije lokacije u blizini Velike Gorice, obitelj Antolčić ima i 3 seleća pčelinjaka – u okolici Vrbovca, u okolici Petrinje i u Lonjskom polju. U poslu s pčelama uz stalno zaposlenog Dalibora, Miroslavu mnogo pomaže i supruga Ines, koja se specijalizirala za proizvodnju matične mliječi, ali se brine i o marketingu, distribuciji i oglašavanju. Da je to veoma opsežan posao, jasno govori činjenica da OPG Antolčić proizvodi 7 vrsta sortnog meda, propolis, vosak, apitoksin, kao i med s raznim dodacima. Pčelinja se pelud sakuplja sa čak 150 zajednica, a posljednjih je godina poseban naglasak na proizvodnji selekcioniranih matica, matične mliječi i perge – fermentirane peludi. Nakon predstavljanja svog OPG-a, Antolčić se kratko zadržao na temi „Matična mliječ – proizvod pčela“ gdje je opisao i objasnio najrelevantnije činjenice o ovom fascinirajućem, ali i iznimno osjetljivom pčelinjem proizvodu, te važnosti poznavanja biologije pčela prije nego se pčelar upusti u samu proizvodnju.

    Najzanimljiviji dio predavanja bio je prikaz vlastitih iskustava predavača u proizvodnji matične mliječi i rezultatima postignutim nakon višegodišnje specijalizacije i prakse. Jasno naglasivši važnost dobre organiziranosti pčelara, upozorio je na još par podjednako bitnih segmenata u proizvodnji, a to su, uz neophodan pribor i opremu, prilagodba poslovnog prostora i dobro osmišljen rashladni proces. Predavač je potom iznio sve bitne detalje u narednim fazama proizvodnje matične mliječi od pripreme osnova matičnjaka, odabira i pripreme zajednica za proizvodnju matične mliječi preko oduzimanja matične mliječi iz zajednice, održavanja zajednice proizvodnom i prekida vađenja matične mliječi do skladištenja i izrade transportne ambalaže za zamrznutu matičnu mliječ. Pri svom izlaganju Antolčić je naglašavao kako su, uz uvažavanje iskustava drugih proizvođača, njegovi zaključci rezultat osobnih stavova i prakse, te da usprkos zahtjevnosti već na prvi pogled, proizvodnja matične mliječi pruža velike mogućnosti i solidnu perspektivu u proširivanju osnovne djelatnosti – uzgoja pčela i proizvodnje meda – posebice mladim pčelarima.

   U posljednjem dijelu predavanja Antolčić je iznio svoja iskustva iz proizvodnje perge – fermentirane peludi. Ponovio je da perga nastaje od svježe peludi sakupljene sa cvjetova koji pčele čuvaju u saću. Granule peludi radilice unose u stanice saća gdje ih utiskuju da bi dobili kompaktnu masu, te ga obogaćuju enzimima i drugim tvarima i konzerviraju nektarom. Pod utjecajem enzima koje pčele izluče, kao i mikroorganizama, velike vlažnosti i temperature u košnici dolazi do fermentacije peludi u pergu.  Zbog svega toga, ona ima drugačiji sastav i hranjiviju vrijednost u odnosu na svježe sakupljenu pelud i ujedno predstavlja osnovnu hranu za pčelinje ličinke i mlade pčele. U odnosu na pelud, perga ima više slobodnih aminokiselina, vitamina K i folne kiseline, veći stupanj kiselosti te manje ugljikohidrata i veće količine lako probavljivih proteina. Ovaj lako probavljiv i iznimno hranjiv proizvod za jačanje imuniteta i obnavljanje vitalnosti organizma, po funkcionalnosti u prehrani ljudi deset puta jači od peludi, tržište je vrlo brzo prepoznalo, te se prema riječima predavača ulaganje u opremu veoma brzo isplatilo, što je uz činjenicu da potražnja perge na tržištu ima visok trend potražnje, njegova proizvodnja može biti još jedan poticaj svim pčelarima koji žele proširiti i dohodovno upotpuniti osnovnu proizvodnju.  

    Nakon predavanja i rasprave, Antolčić se zadržao u neformalnom razgovoru s upravom Udruge pčelara Bujštine, koji su mu se još jednom zahvalili na odazivu s napomenom za sve koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati predavanju, da je zahvaljujući uviđavnosti predavača, prezentacija njegovog izlaganja u pdf-formatu već idućeg dana proslijeđena elektronskom poštom svim članovima Udruge, a uz to je najavljena i mogućnost organizacije jednodnevnog posjeta OPG-u Antolčić iduće godine s ciljem nabave selekcioniranih matica i edukacije na samom pčelinjaku. Organizatori se ovom prigodom još jednom zahvaljuju Gradu Buje na podršci i potporama kao i Pučkom otvorenom učilištu Buje na prostoru u kojem se održavalo predavanje.

Prezentaciju sa predavanja možete pogledati OVDJE:

Tehnologija proizvodnje matične mliječi – proizvodnja perge – Buje c

TEKST/FOTO: Damir Gregurić, tajnik Udruge pčelara Bujštine