Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

U ponedjeljak, 7. travnja 2014. u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Bujama za članove Udruge pčelara Bujštine i druge zainteresirane građane Buja, dipl. inž. Nedjeljko Jovanović iz Rijeke je održao predavanje pod naslovom: « PRIMJENA PROBIOTIKA U PČELARSTVU I EKOLOŠKI UZGOJ U POLJOPRIVREDI BEZ UPOTREBE KEMIKALIJA».

 

POJAM I KONCEPT “EM” TEHNOLOGIJE

 

004U uvodnom dijelu predavač je ukratko predstavio svoju tvrtku EM Tehnologija Rijeka d.o.o. koja je ekskluzivni zastupnik japanskog proizvođača efektivnih mikroorganizama EMRO. Dio asortimana proizvode sami u svojim pogonima u Rijeci, a dio uvoze preko poljske tvrtke Greenland tehnologija, distributera za istočnu Europu. Povodeći se za zaštitom okoliša, očuvanjem prirodnih ljepota, proizvodnjom zdrave hrane i poboljšanjem zdravlja stanovništva u Hrvatskoj kao osnovnim načelima Nedjeljko i Mira Jovanović bave se ovim poslom od 2010. godine. Izumitelj efektivnih mikroorganizama je dr. Teruo Higa iz Japana kojem je istraživanje i razvoj EM tehnologije donijelo niz priznanja i međunarodni ugled. Ovaj proizvod ima široku primjenu (u kućanstvu, poljoprivredi, zbrinjavanju otpada i proizvodnji komposta, održavanju i čišćenju kanalizacijskih odvoda) i u 30 godina se dokazao kao kvalitetan i učinkovit, siguran po ljudsko zdravlje u 150 zemalja svijeta.

 

EFEKTIVNI MIKROORGANIZMI – definicija i opća primjena

 

To je kompleks 80 probiotika, dakle prijateljskih mikroorganizama (mliječna kiselina, fotosintetske bakterije, kvasci i drugi prirodni mikroorganizmi) koji u sinergiji (međusobnom prožimanju najboljih svojstava svih sastojaka) djeluju antioksidativno i dezinfekcijski, pa (u tekućem ili krutom stanju: od melase i vode ili s organskim materijalima) mogu nezdravu i ekološki neprihvatljivu materiju pretvoriti u kvalitetan i koristan proizvod, a sve to jednostavnom primjenom i po prihvatljivoj cijeni. Bakterije mliječne kiseline vrenjem razgrađuju organske tvari i sprječavaju razvoj štetnih mikroorganizama, a fotosintetske bakterije razgrađuju štetne plinove (amonijak i sumporovodik) i pretvaraju ih u ugodne mirise, što je važno u zbrinjavanju otpada  (gradska odlagališta smeća), životinjskog izmeta (staje) i mulja (kanalizacija). U poljoprivredi EM tehnologija poboljšava kvalitetu tla, povećava prinose i čini plod boljim, organski otpad može pretvoriti u gnojivo. Enzimi i organske kiseline koje proizvodi EM pomažu u čišćenju sanitarija, a svojim antioksidativnim sastojcima suzbijaju hrđu i prašinu u kući.

 

PRIMJENA EM TEHNOLOGIJE U PČELARSTVU

 

Osnovno načelo proizvođača efektivnih mikroorganizama prilikom korištenja u pčelarstvu je ciljano jačanje pčelinje zajednice kako bi se one same mogle zaštititi od uzročnika bolesti. Za jačanje kompletnog imunološkog sustava pčele treba zdravim održavati mikrobnu floru u njenom probavnom traktu, a u tome će nam pomoći EM dodani u vodu u pojilicama, sirupu ili pogačama, odnosno direktnim prskanjem pčela. Učinak je bolji ako se razrijeđenom otopinom EM tretiraju košnice, okviri, leto i pčelarski pribor. Ako se uzme u obzir činjenica da s jedne strane bakterije mliječne kiseline u predželucu pčela proizvode supstance koje ih štite od patogenih mikroba i da crijevna flora (s kiselom pH vrijednošću) štiti njen organizam od američke i europske gnjiloće pčelinjeg legla, a s druge strane na nju negativno djeluje prekomjerno korištenje šećerne otopine, jer se uništavaju dobre bakterije mliječne kiseline, onda je jasno da EM (jer ih ima u obilju) kao probiotička hrana održavajući mikrobnu floru u probavnom traktu pčele indirektno pomaže u obrani od bolesti. Korištenje EM kao eksternog dezinfekcijskog sredstva učinkovito je u suzbijanju uzročnika nozemoze. PH vrijednost EM probiotika za pčele je 3,5. U takvom mediju varoa ne nestaje potpuno, ali EM čini hranjive sastojke nedostupnim granjama, pčelinji imunosustav jača i one normalno nastavljaju svoje aktivnosti i razvoj zajednice. Neki su pčelari primijetili da su pčele nakon primjene EM mirnije, drugi da su dugovječnije i vitalnije. Prema iskustvu gospodina Damira Rogulje, pčelara i predsjednika PU «Pčelinjak» iz Zagreba EM može pomoći pčelarima i u odvikavanju odlaska pčela na bazene. Prskanjem EM po unutrašnjosti košnice smanjuje se i pojava voskovog moljca, a predavač tvrdi da korištenjem EM probiotika pčele postaju otpornije na štetne učinke pesticida.

 

DOZE EM PROBIOTIKA PREMA PODRUČJU PRIMJENE

 

005

EM probiotik – dodatak hrani za pčele koji sadrži efektivne mikroorganizme EM-1  koriste pčelari u Europi na više načina.

Ako EM koristimo u pogačama, u masu valja dodati 50 ml probiotika na 1 kg tijesta.

Dodavanjem EM u vodu za piće snižava se njen pH i postaje slađa, te pomaže jačanju otpornosti pčele. Potrebno je 1 litru proizvoda razrijediti u 100 litara neklorirane vode (bunarske, kišnice), kontinuirano, jednom mjesečno tijekom cijele sezone, 50 ml po zajednici.

Za higijenu košnice izvana i prostora oko košnice, te dezinfekciju opreme i alata koristi se 0,3 litre otopine + 5 litara neklorirane vode, sprejanjem fine maglice preparata, preventivno 4 puta godišnje (za punu biološku zaštitu jednom mjesečno). Da bi se u košnici stvorili optimalni higijenski uvjeti od proljeća do jeseni tretirati s 50 ml + 2 litre neklorirane vode po zajednici.

U svrhu zaštite od nozemoze (zimi) izravno na pčele 50 ml + 1 l neklorirane vode.

EM probiotik za pčele nije genetski modificiran, potpuno je siguran za ljude, životinje i biljke, a med proizveden na pčelinjaku tretiranom ovom tehnologijom je biološki zdrav (nema rezidua), pa ga proizvođač i predavač preporučuju ekološkim pčelarima. EM probiotik za pčele ćete naći u specijaliziranim trgovinama pčelarske opreme i repromaterijala. Za više informacija o ovom proizvodu i EM tehnologiji na stranici: www.emrojapan.com Svoja iskustva i zaključke nakon primjene proizvoda možete proslijediti Nedjeljku i Miri Jovanović na e-mail adresu: emtehri(a)emtehri.com

Tekst i foto:

Damir Gregurić

001

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

   U Istri ima preko 420 pčelara koji s oko 13.500 košnica godišnje proizvedu između 250 i 300 tona meda, a kad im se pribroje i pčelari iz liburnijskog i zapadnootočnog dijela Primorsko-goranske županije te iz slovenske Istre, ukupne količine su veće. Zbog svoje iznimne kvalitete med s ovih područja često je nagrađivan i van granica naše domovine i nikad nije imao problema sa plasmanom, no oduvijek je među istarskim pčelarima postajala želja da svoj proizvod zaštite od nelojalne konkurencije, stvore zajednički brend i tako podignu kvalitetu domaće proizvodnje na višu razinu. Na prijedlog Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije 2016. godine je izrađena Studija o razvoju pčelarstva Istarske županije u kojoj je jedan od najvažnijih koraka u unapređivanju ove gospodarske grane zaštita izvornosti Istarskog meda. Iste godine UP „Lipa“ iz Pazina postaje glavni nositelj priprema i predregistracijske faze zaštite i podnosi Zahtjev za izradu Specifikacije za „Istarski med“. Sredstva u tu svrhu dodijelilo im je Ministarstvo poljoprivrede RH i Županija Istarska, a proceduru izrade Specifikacije na sebe je preuzeo Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču. Potom je uslijedila izrada elaborata, ocjena nadležnih tijela, prezentacije pčelarskim udrugama, pa na kraju izmjene i dopune. Tako se 2017. godine počelo razmišljati o širenju projekta na Liburniju (područje općina Opatija, Lovran, Mošćenička Draga i Matulji, otoci Cres i Lošinj s pripadajućim manjim otocima Unije, Ilovik, Sušak, Vele Srakane te niz manjih nenaseljenih otočića) i na slovenski dio Istre (područje primorskih općina Kopar, Izola, Piran i Ankaran), te je ubrzo i potpisan dokument o zajedničkoj prekograničnoj zaštiti oznakom izvornosti “Istarski med – Istrski med”. Specifikacija je potom dostavljena Ministarstvima poljoprivrede Hrvatske i Slovenije, kako bi krenula prvo na nacionalnoj razini: istarskog meda u Hrvatskoj, te istrskog meda u Sloveniji, dok bi zahtjev za zaštitu europskom oznakom izvornosti krenuo  u drugoj fazi projekta. Ove godine iz Ministarstva poljoprivrede RH stiže dugo očekivano Rješenje o prijelaznoj zaštiti istarskog meda nacionalnom oznakom izvornosti. U Hrvatskoj pod nazivom "Istarski med", a u Sloveniji pod nazivom "Istrski med" je zaštićeno sedam vrsta meda - uniflorni od bagrema, kadulje, kestena, lipe i vrijeska, te dva multiflorna: cvjetni med, i bjelogorični medljikovac koji se proizvode na području cijele Istarske županije, u dijelu Primorsko-goranske županije odnosno na području grada Opatije te općina Lovran, Mošćenička Draga i Matulji, zatim otoka Cresa i Lošinja i okolnih manjih otoka, te slovenskih istarskih općina Kopar, Izola, Piran i Ankaran.       U subotu, 27. veljače 2021. godine u  prostoru školsko-gradske sportske dvorane u Pazinu održan je sastanak s osvrtom na specifikaciju i kontrolu za „Istarski med/Istrski med“ na kojem je prisustvovalo dvadesetak predstavnika lokalnih pčelarskih udruga (broj zainteresiranih je bio veći, no zbog obaveze pridržavanja epidemioloških mjera broj sudionika je bio ograničen). Tijekom sastanka svi su imali maske za lice i održavali propisanu distancu. U ime domaćina sve prisutne je pozdravio Ranko Anđelini, predsjednik UP Lipa, nakon kojeg se skupu obratio i županijski pročelnik za poljoprivredu Ecio Pincan, poručujući da je Istarska županija uvijek podržavala zaštitu autohtonih proizvoda i da će to činiti i ubuduće.     U razjašnjavanju najbitnijih pojmova u specifikaciji za „Istarski med/Istrski med“ svojim stručnim iskustvom okupljenim je pčelarima puno pomogla Blanka Sinčić Pulić, viša stručna suradnica za zaštitu i valorizaciju autohtonih proizvoda u upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu županije Istarske.  U zakonodavnim okvirima registracije i zaštite na razini Republike Hrvatske i Europske unije najvažnija je Uredba EU parlamenta i Vijeća EU br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode koji je osnova za zakone i podzakonske akte u RH. Na nacionalnoj razini u tom je kontekstu najvažniji Zakon o poljoprivredi (NN br. 30/2015) i Pravilnik o zaštićenim oznakama izvornosti (ZOI), zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i zaštićenoj oznaci tradicionalnog specijaliteta (ZTS) objavljen u NN br. 65/2015. Nadležno tijelo za provedbu ovih zakona je Ministarstvo poljoprivrede. Prema Uredbi br. 1151/2012 oznaka izvornosti predstavlja naziv regije, određenog mjesta ili u iznimnim slučajevima zemlje koji se koristi za označavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji potječu iz te regije, mjesta ili zemlje, čija kakvoća ili karakteristike, u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine, čija se proizvodnja, prerada i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području. Blanka Sinčić Pulić se u nastavku zadržala na fizikalno-kemijskim svojstvima, melisopalinološkim, senzorskim i drugim specifičnim obilježjima različitih vrsta istarskog meda, granicama područja ispaše, proizvodnje i pakiranja, dokazima o podrijetlu, pravilima označavanja te vođenju potrebnih  evidencija. Razjasnila je i razlike između žiga i oznaka općenito, te zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP), zaštićene oznake izvornosti (ZOI) i zajamčenog tradicionalnog specijaliteta (ZTS), naglašavajući da se pod pojmom ZOI podrazumijeva da se baš sve faze proizvodnje, prerade i priprema proizvoda odvijaju u definiranom zemljopisnom području. Da bi med dobio pravo nositi naziv “Istarski/Istrski med” i zaštićenu oznaku izvornosti, mora u potpunosti (od pčelinje ispaše pa do vrcanja i pakiranja) biti proizveden u području koje je definirano Specifikacijom. Zajednički znak je kapljica meda obojena naizmjeničnim sivim i crnim vodoravnim prugama smještena na žutom šesterokutu koji stilizirano prikazuje saće. Naziv „Istarski med/Istrski med“ na etiketama mora biti veći od ostalih podataka. Blanka Sinčić Pulić je ponovila da ZOI štiti od zlouporabe i narušavanja izvornog proizvoda, podiže ga u višu cjenovnu kategoriju,  a što to znači da će proizvođaču rasti prihodi, čime se doprinosi održivom razvitku ruralnog područja, povećava mogućnost izvoza, jača i turistička ponuda uz očuvanje lokalnog, regionalnog i nacionalnog identiteta, ali i prirodnih vrijednosti (pasmine i sorte) toga kraja, a indirektno se smanjuje odljev stanovništva iz destinacije. Na kraju izlaganja je naglasila da će pčelari obuhvaćeni ZOI sustavom morati slijediti stroga pravila upisnika, kontrole i cijelog procesa proizvodnje o čemu će voditi posebne zapisnike i evidencije, a što će kontinuirano kontrolirati ovlaštena tvrtka.                                                    Tvrtka Biotechnicon poduzetnički centar d.o.o. iz Splita 25 godina se bavi stručnom podrškom primarno malih i srednjih poduzetnika u prehrambenom sektoru i poljoprivredi, stvarajući preduvjete za njihovu konkurentnost, napredak i uspjeh. Jamstvo za sve navedeno je akreditacija po HRN EN 17065 kod Hrvatske akreditacijske agencije i stručan tim na čelu sa Anom Marušić Lisac, koja je na skupu iznijela Plan kontrole za „Istarski med/Istrski med“. U uvodu je objasnila pojam certifikacije, koji su elementi tog postupka i naknade. Ovdje je važno napomenuti da su u programu ruralnog razvoja RH zacrtane mjere o financijskim poticajima u ovoj gospodarskoj grani: Mjera 3. Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu s naglaskom na Podmjeru 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete i Podmjeru 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu. I u ovom je izlaganju naglašeno da bi domaćim pčelarima zaštita izvornosti meda trebala pružiti i ekonomski izvjesnije uvjete proizvodnje i prodaje, jer sada nitko ne zna koliko meda dolazi izvana u Istru i kakav je to med, ali se zna da ga ima znatno više nego što ga istarski pčelari proizvedu. Zaštićeni istarski med imat će deklaracije i oznake iz kojih će se jasno razaznati njegovo podrijetlo i kvaliteta, pa će i potrošači biti sigurniji što zapravo kupuju i konzumiraju. Kao destinacijski brend istarski bi značajno doprinio ne samo u stvaranju buduće dodane vrijednosti tog proizvoda, već postao i temelj za buduću zajedničku razvojnu agrarnu politiku u regiji.        O planu kontrole od strane njihovog centra te samokontroli proizvođača govorila je Dragana Milosavljević, dipl. ing. Ponovila je da je ulazak u sustav dobrovoljan, ali da bi proizvod mogao nositi atribut vrhunskog, onda to mora biti u svim svojim komponentama, što podrazumijeva i dodatne napore samog proizvođača. Tako primjerice, ako bi pčelar iz Istre svoje pčele prevozio na ispašu i Gorski Kotar ili Liku, med iz te serije ne bi se mogao zvati istarski, a isto važi i za med koji bi nastao ako bi neki pčelar izvan definiranog područja doveo svoje pčele na ispašu unutar područja definiranog Specifikacijom, a taj med vrcao i pakirao kod kuće. U nastavku izlaganja Dragana Milosavljević je navela i druga pravila kojih se treba pridržavati u proizvodnji (primjerice, pčele se ne smije dohranjivati u vremenu dok nose med), te niz drugih odredbi kojima je cilj očuvanje posebnih svojstava i kvalitete meda koji se tradicionalno proizvodi na ovom području. Analize meda moraju se vršiti u ovlaštenim i akreditiranim laboratorijima. U slučaju nesukladnosti kod monoflornih medova vezano za udio peludi isti se mogu rekategorizirati u cvjetni med, ukoliko odgovara po ostalim zahtjevima za tu sortu meda.         Pred sam kraj bilo je riječi i o oznaci „Istarska kvaliteta“ za istarska vina kao snažnoj alatki u poticanju razvoja i konkurentnosti subjekata u vinarskoj industriji Istarske županije o čemu je govorio Krešimir Juričić iz Udruge „Vinistra“. Različitih mišljenja i drugačijih stavova u raspravi pred kraj skupa nije nedostajalo, a kako se radi o izuzetno delikatnoj temi za sva je pitanja i sugestije otvorena i mogućnost kontakta putem e-maila: marusic@biotechnicon.hr  ili  milosavljevic@biotechnikon.hr         Na kraju ovog odlično organiziranog stručnog skupa, treba dodati činjenicu da istarsko pčelarstvo ne čine samo neposredni proizvođači, već i institucije: općine i gradovi, županijska tijela, institut za poljoprivredu i turizam, domovi zdravlja i bolnice, vrtići, škole, pučka učilišta, pa će se, ukoliko budu svi složno i kvalitetno radili na promidžbi novog brenda, kroz samozapošljavanje stvoriti čvrsti temelji za ostanak mladih u ovom sektoru i na taj način dugoročno dati snažan poticaj za održivi razvitak ove gospodarske grane i ruralnih područja u Istri i na Kvarneru, te očuvati njihov lokalni, regionalni i nacionalni identitet i prirodne vrijednosti.   TEKST: Damir Gregurić   Predsjednik UP Lipa Ranko Anđelini najavio je još jedan sastanak na kojem očekuje veći broj istarskih pčelara, pogotovo profesionalaca direktno zainteresiranih za ulazak u sustav ZOI.