Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

U ponedjeljak, 7. travnja 2014. u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Bujama za članove Udruge pčelara Bujštine i druge zainteresirane građane Buja, dipl. inž. Nedjeljko Jovanović iz Rijeke je održao predavanje pod naslovom: « PRIMJENA PROBIOTIKA U PČELARSTVU I EKOLOŠKI UZGOJ U POLJOPRIVREDI BEZ UPOTREBE KEMIKALIJA».

 

POJAM I KONCEPT “EM” TEHNOLOGIJE

 

004U uvodnom dijelu predavač je ukratko predstavio svoju tvrtku EM Tehnologija Rijeka d.o.o. koja je ekskluzivni zastupnik japanskog proizvođača efektivnih mikroorganizama EMRO. Dio asortimana proizvode sami u svojim pogonima u Rijeci, a dio uvoze preko poljske tvrtke Greenland tehnologija, distributera za istočnu Europu. Povodeći se za zaštitom okoliša, očuvanjem prirodnih ljepota, proizvodnjom zdrave hrane i poboljšanjem zdravlja stanovništva u Hrvatskoj kao osnovnim načelima Nedjeljko i Mira Jovanović bave se ovim poslom od 2010. godine. Izumitelj efektivnih mikroorganizama je dr. Teruo Higa iz Japana kojem je istraživanje i razvoj EM tehnologije donijelo niz priznanja i međunarodni ugled. Ovaj proizvod ima široku primjenu (u kućanstvu, poljoprivredi, zbrinjavanju otpada i proizvodnji komposta, održavanju i čišćenju kanalizacijskih odvoda) i u 30 godina se dokazao kao kvalitetan i učinkovit, siguran po ljudsko zdravlje u 150 zemalja svijeta.

 

EFEKTIVNI MIKROORGANIZMI – definicija i opća primjena

 

To je kompleks 80 probiotika, dakle prijateljskih mikroorganizama (mliječna kiselina, fotosintetske bakterije, kvasci i drugi prirodni mikroorganizmi) koji u sinergiji (međusobnom prožimanju najboljih svojstava svih sastojaka) djeluju antioksidativno i dezinfekcijski, pa (u tekućem ili krutom stanju: od melase i vode ili s organskim materijalima) mogu nezdravu i ekološki neprihvatljivu materiju pretvoriti u kvalitetan i koristan proizvod, a sve to jednostavnom primjenom i po prihvatljivoj cijeni. Bakterije mliječne kiseline vrenjem razgrađuju organske tvari i sprječavaju razvoj štetnih mikroorganizama, a fotosintetske bakterije razgrađuju štetne plinove (amonijak i sumporovodik) i pretvaraju ih u ugodne mirise, što je važno u zbrinjavanju otpada  (gradska odlagališta smeća), životinjskog izmeta (staje) i mulja (kanalizacija). U poljoprivredi EM tehnologija poboljšava kvalitetu tla, povećava prinose i čini plod boljim, organski otpad može pretvoriti u gnojivo. Enzimi i organske kiseline koje proizvodi EM pomažu u čišćenju sanitarija, a svojim antioksidativnim sastojcima suzbijaju hrđu i prašinu u kući.

 

PRIMJENA EM TEHNOLOGIJE U PČELARSTVU

 

Osnovno načelo proizvođača efektivnih mikroorganizama prilikom korištenja u pčelarstvu je ciljano jačanje pčelinje zajednice kako bi se one same mogle zaštititi od uzročnika bolesti. Za jačanje kompletnog imunološkog sustava pčele treba zdravim održavati mikrobnu floru u njenom probavnom traktu, a u tome će nam pomoći EM dodani u vodu u pojilicama, sirupu ili pogačama, odnosno direktnim prskanjem pčela. Učinak je bolji ako se razrijeđenom otopinom EM tretiraju košnice, okviri, leto i pčelarski pribor. Ako se uzme u obzir činjenica da s jedne strane bakterije mliječne kiseline u predželucu pčela proizvode supstance koje ih štite od patogenih mikroba i da crijevna flora (s kiselom pH vrijednošću) štiti njen organizam od američke i europske gnjiloće pčelinjeg legla, a s druge strane na nju negativno djeluje prekomjerno korištenje šećerne otopine, jer se uništavaju dobre bakterije mliječne kiseline, onda je jasno da EM (jer ih ima u obilju) kao probiotička hrana održavajući mikrobnu floru u probavnom traktu pčele indirektno pomaže u obrani od bolesti. Korištenje EM kao eksternog dezinfekcijskog sredstva učinkovito je u suzbijanju uzročnika nozemoze. PH vrijednost EM probiotika za pčele je 3,5. U takvom mediju varoa ne nestaje potpuno, ali EM čini hranjive sastojke nedostupnim granjama, pčelinji imunosustav jača i one normalno nastavljaju svoje aktivnosti i razvoj zajednice. Neki su pčelari primijetili da su pčele nakon primjene EM mirnije, drugi da su dugovječnije i vitalnije. Prema iskustvu gospodina Damira Rogulje, pčelara i predsjednika PU «Pčelinjak» iz Zagreba EM može pomoći pčelarima i u odvikavanju odlaska pčela na bazene. Prskanjem EM po unutrašnjosti košnice smanjuje se i pojava voskovog moljca, a predavač tvrdi da korištenjem EM probiotika pčele postaju otpornije na štetne učinke pesticida.

 

DOZE EM PROBIOTIKA PREMA PODRUČJU PRIMJENE

 

005

EM probiotik – dodatak hrani za pčele koji sadrži efektivne mikroorganizme EM-1  koriste pčelari u Europi na više načina.

Ako EM koristimo u pogačama, u masu valja dodati 50 ml probiotika na 1 kg tijesta.

Dodavanjem EM u vodu za piće snižava se njen pH i postaje slađa, te pomaže jačanju otpornosti pčele. Potrebno je 1 litru proizvoda razrijediti u 100 litara neklorirane vode (bunarske, kišnice), kontinuirano, jednom mjesečno tijekom cijele sezone, 50 ml po zajednici.

Za higijenu košnice izvana i prostora oko košnice, te dezinfekciju opreme i alata koristi se 0,3 litre otopine + 5 litara neklorirane vode, sprejanjem fine maglice preparata, preventivno 4 puta godišnje (za punu biološku zaštitu jednom mjesečno). Da bi se u košnici stvorili optimalni higijenski uvjeti od proljeća do jeseni tretirati s 50 ml + 2 litre neklorirane vode po zajednici.

U svrhu zaštite od nozemoze (zimi) izravno na pčele 50 ml + 1 l neklorirane vode.

EM probiotik za pčele nije genetski modificiran, potpuno je siguran za ljude, životinje i biljke, a med proizveden na pčelinjaku tretiranom ovom tehnologijom je biološki zdrav (nema rezidua), pa ga proizvođač i predavač preporučuju ekološkim pčelarima. EM probiotik za pčele ćete naći u specijaliziranim trgovinama pčelarske opreme i repromaterijala. Za više informacija o ovom proizvodu i EM tehnologiji na stranici: www.emrojapan.com Svoja iskustva i zaključke nakon primjene proizvoda možete proslijediti Nedjeljku i Miri Jovanović na e-mail adresu: emtehri(a)emtehri.com

Tekst i foto:

Damir Gregurić

001

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Nedjeljko Jovanović: Efektivni mikroorganizmi u pčelarstvu

        Iako je epidemiološka situacija već početkom jeseni u čitavoj zemlji, pa tako i u Istri postala zabrinjavajuća i organizatori šestih po redu Dana meda Labinštine, do posljednjeg dana nisu mogli znati hoće li se manifestacija održati u očekivanom terminu i opsegu ili će sve završiti kao 2020. godine, kada je iz istih razloga izostala svečanost obilježavanja jubilarne obljetnice osnivanja udruge, labinski pčelari i njihovi partneri ipak nisu klonuli duhom, kao ni u ožujku kada je u Labinu u organizaciji PU  Labin u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom i Gradom Labinom, a uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Zahvaljujući njihovom entuzijazmu, upornosti i zajedništvu 19. – 20. studenog 2021. godine ipak je održana najslađa jesenska priredba istočne Istre.     U petak, 19. studenog, Gradski pčelinjak koji su prije dvije godine podigli i od tada održavaju članovi UP Labin, posjetili su učenici OŠ "Vitomir Širola Pajo" iz Nedešćine i PŠ Martinski, te OŠ Vladimira Nazora iz Potpićna. Na pitanja što rade radilice, a što matica, jesu li trutovi stvarno lijeni kako se priča i kako to da se svi u košnici tako dobro slažu, najmlađoj publici su odgovarali dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Darko Martinović i Cvetko Gortan ispred PU Labin, te voditeljice dječjih radionica i odgojiteljice. Isti se dan u manifestaciju uključila i Gradska knjižnica Labin u čijem je prostoru bila postavljena retrospektivna izložba dječjih radova o pčelama, pčelarima i medu 2015. – 2020. U restoranima Dorina i Velo Kafe, hotelu Peteani i konobi Dišpet nudio se poseban medeni meni, a sladokusci koji ne stignu tamo u Dane meda ove će specijalitete u istim lokalima moći isprobati do kraja studenog. Naredni je dan Gradski pčelinjak bio domaćin mališanima iz dječjih vrtića "Kockica" iz Kršana, "Lišnjak" iz Pićna i "Snjeguljica" iz Rijeke.     Središnji program manifestacije se odvijao u subotu, 20. studenog u šatoru ispred Osnovne škole Matije Vlačića u Labinu. Činjenice da su svi sudionici morali imati važeće Covid potvrde, da se na ulazu kontrolirala tjelesna temperatura i broj posjetitelja bio ograničen, u želji da kušaju i kupe najbolji med iz svog kraja, nisu omele građane iz Labina i drugih dijelova Istre koji cijene pčelarstvo i domaće pčelare, svjesni da se u toj maloj teglici meda krije puno zdravlja i energije neophodne za svakodnevne izazove i imunitet toliko potreban u doba epidemije.     Šeste po redu Dane meda Labinštine nakon kratkog, ali slatkog glazbenog uvoda harmonikaškog dueta iz labinske Umjetničke škole  Matka Brajše, u 10 sati je otvorio gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić koji je i ovom prigodom pohvalio kontinuirano zalaganje i rad aktivista PU Labin, te obećao potporu organizatorima i u svim narednim projektima. U ime organizatora sve prisutne je pozdravio Darko Martinović, predsjednik PU Labin, naglasivši kako su važni i ljudi i proizvodi, ali još su važnije pčele i njihov opstanak, jer bez njih ne bi bilo ni nas. U ime organizatora pčelarskog tečaja POU Labin, PU Labin i HAD-a „Glavne bolesti medonosne pčele - kako spriječiti, prepoznati i liječiti“ održanog u rujnu ove godine, tridesetorici polaznika su u 12 sati podijeljene diplome. Svima njima je na uspjehu čestitao Darko Martinović, napomenuvši kako je njihov odaziv dokaz koliko se vrednuje ova profesija među mladim naraštajima i jamstvo da do stagnacije i degradacije pčelarstva u ovom dijelu Istre neće doći dokle god bude volje i sloge kao i podrške od strane  gradskih i županijskih institucija.   Najvažniji događaj manifestacije - dodjela diploma za najbolje ocjenjene medove 6. ocjenjivanja kvalitetnog meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ kao i priznanja za sudjelovanje te posebna nagrada za ukupnog pobjednika održana je u 15 sati. Uvodni govor održala je dr. sc. Gordana Hegić, a plakete i zahvalnice pčelarima je podijelio Ezio Pincan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije koji je u svom govoru istaknuo značaj pčelarstva u pravcu produktivnosti i povezivanja s turističkim sektorom, zapošljavanja mladih ljudi koji žele ostati na svojoj rodnoj grudi i pohvalio aktiviste PU Labin koji se uz rast broja pčelara i pčelinjih zajednica na Labinštini, trude i educirati građanstvo, posebice one najmlađe u svim aspektima konzumacije i korištenja pčelinjih proizvoda.     Javni natječaj za 6. ocjenjivanje kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim apiterapijskim društvom i pčelarskim društvima iz Idrije, Škofje Loke i Cerkna objavljen je sredinom listopada, a stručnu komisiju su činili Cvetko Gortan, Roberta Mijaton i Lorena Šumberac. Fizikalno-kemijsku analizu i melisopalinološku analizu (pelud, voda, elektroprovodljivost) na temelju Pravilnika ocjenjivanja kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ izvršio je ovlašteni laboratorij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na čelu sa prof. dr. sc. Draganom Bubalom.     Činjenica je da je iza labinskih pčelara, kao i svih drugih u široj regiji, još jedna loša sezona koja se negativno odrazila na kvantitetu proizvodnje, pa posljedično i na broj pristiglih uzoraka meda (podsjetimo da ih je 2017. godine na prvim Danima meda Labinštine bilo čak 80!), srećom se nije odrazila na kvalitetu, pa smo imali prigodu kušati najbolje od najboljih medova iz ovog dijela Istre, Primorsko-goranske županije i Slovenije. Na 6. ocjenjivanje u kvaliteti meda Istočne Istre „Ripenda 2021.“ stigao je trideset i jedan uzorak meda, od kojih je 12 osvojilo zlatnu, 17 srebrnu, a 2 brončanu medalju.     Ukupan pobjednik na ovogodišnjem natjecanju je OPG Pčelarstvo Fajdetić iz Ozlja kojem je za kaduljin med ocjenjivačka komisija dodijelila 19,70 bodova te mu je pripala zlatna plaketa. Za nijansu slabiji rezultat imao je kaduljin med OPG- a Mladen Dragoslavić sa Cresa (19,65) i med od lipe Marijana Lapanje iz Cerkna (19,57). Osim njih zlatna odličja su osvojili: Viktor Gatej (Cerkno), OPG Robert Kos (Matulji), Lavoslav Knežević (Opatija), Vlado Hrvatin (Bartići), Danijel Kancijanić (Rijeka), Danilo i Ivan Čargonja (Čavle), Darko Martinović (Labin) i Teodor Likar (Cerkno). Srebrna priznanja za kvalitetu meda su dobili: Mauro Škopac, Ivan Pifar, PD Škofja Loka, Branko Franković, Vili Rožman, OPG Pčelarstvo Fajdetić, Viktor Gatej, Darko Martinović, Patrik Blašković, Klaudio Peteani, Igor Batelić, Cvetko Gortan, OPG Robert Kos, Marijan Novak, dok su Marijan Lapanja i OPG Pčelarstvo Burić osvojili broncu. Sav pristigli med po završetku natjecanja će se pokloniti u humanitarne svrhe.      U vrijeme trajanja manifestacije održano je i apiterapijsko savjetovalište dr. sc. Gordana Hegić, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, a istovremeno su posjetitelji u holu mogli degustirati sve uzorke medova pristiglih na natjecanje. Manifestaciju su kao i prethodnih godina u medijima i na društvenim mrežama popratili Turistička zajednica Grada Labina i Radio Labin, „Glas Istre“, „Hrvatska pčela“ i portal „Pčelina školica“.     Na kraju 6. Dana meda Labinštine predsjednik organizacijskog odbora Darko Martinović još se jednom zahvalio na potpori lokalnoj zajednici, Gradu Labinu i općinama Labinštine, aktivistima LAG-a Istočna Istra kao i slovenskim kolegama, koji zbog epidemioloških razloga nažalost nisu mogli prisustvovati manifestaciji, najavivši nove akcije i projekte Udruge i njihovih partnera s ciljem da labinski pčelari i dalje napreduju u zadanom pravcu.     Podsjetimo da je PU „Labin“ osnovana 13. travnja 1980. godine, a danas na području Grada Labina, te općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja  pčelarstvom bavi preko 100 pčelara s oko 3.800 pčelinjih zajednica. Uz uobičajene edukativne i humanitarne aktivnosti, Udruga je prije par godina pokrenula i međunarodni projekt MED-O-VITA u sklopu kojeg je otvoren prvi edukativni gradski pčelinjak u Istri i održana 1. Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Na čelu Udruge već dva mandata je Darko Martinović. Još jednom od srca čestitamo kolegama na dosadašnjim aktivnostima i želimo puno uspjeha u svim budućim projektima! U ime PU Labin: Damir Gregurić