Članovi

Pronađite najbližeg pčelara kod kojeg možete kupiti med na kućnom pragu!

 

R.b. Prezime Ime Mjesto Adresa Tel. Gsm e-mail
Brtonigla            
1. Prekali Aldo Brtonigla Srednja 7   091/5242319  
2. Sinožić Dario Brtonigla Srbani 133 052/774-533 091/5333060 dario.sinozic@pu.t-com.hr
3. Šudić Zvonko Brtonigla Srbani 131A   098/420683  
4. Valenta Albino Brtonigla Ronko 2   098/1880939  
               
Buje            
6. Basiaco Libero Buje Belvedere 11 052/772-191    
7. Štelko Mario Buje Istarska 20 052/773-775 091/9276031  
8. Marušić Danijel Buje Fratrija 1 777-374 091/9020393 danijel.mar.mac@gmail.com
9. Mojzeš Dalibor Buje J.B.Tita 9   099/665-1873  
Grožnjan            
10. Miani Oliviano Grožnjan Završje 51 052/776-205 098/9637482 honey.istra@gmail.com
Livade            
11. Janković Svetozar Livade Livade 9 052/664-143 095/9075470 istramed@gmail.com
12. Marušić Tomica Livade Valice 70   095/9083227  
13. Vižintin Maja Livade Gradinje 57 052/664-169 091/7628902 maja.vizintin@gmail.com
Momjan            
14. Bubola Arduino Novigrad Epulonova 2 052/757-305 091/5284612 arduino.bubola@gmail.com
15. Valenta Gabrijela Momjan Dolinja Vas 4   098/366474 vlado.valenta@gmail.com
Motovun            
16. Mikić Miroslav Motovun Gradizol 15   091/5597778  
Novigrad            
17. Cvenček Mladen Novigrad Monterol 4   098/9048390  
18. Jažić Vlado Novigrad Ribarnička 18 052/757-669 091/320 2107  
19. Jugovac Sergio Novigrad Svetog Antona 2   098/255894 sergio.jugovac@pu.t-com.hr
20. Kosinožić Mira Nova Vas Stanići 7a   091/9195953  
21. Mileusnić Boško Novigrad Emonijska 6      
22. Petelin Elvio Novigrad Emonijska 28   098/998 733 elvio.petelin@novigrad.hr
23. Pilat Sanja Novigrad Puljere 28   098/9754242 sanja.pilat@gmail.com
24. Radić Sonja Novigrad Stancija Bruzada 40   098/9235613 note4sonja@gmail.com
Oprtalj            
25. Katarinčić Danijel Oprtalj Žnjidarići 10      
26. Vežnaver Dean Oprtalj Škofi 34 052/644-052 091/720 65 53 pcelarstvo.veznaver@gmail.com
27. Vežnaver Dario Oprtalj Škofi 34 052/644-052 092/1142423 pcelarstvo.veznaver@gmail.com
Savudrija            
28. Jakac Korado Savudrija Istarska 18 052/759-127 098/1331376  
29. Kavo Franko Savudrija Borozija 1 052/759-416    
30. Majdič Rado Savudrija Frančeskija 51      
31. Rota Davide Savudrija – Zambratija Vinogradska 1   098/420043  
Umag            
32. Biuk Slavko Umag Segetska 17, Finida   091/5949493 slavkobiuk@hotmail.com
33. Blažević Marinko Umag Barboj 36   098/254166 marinko.blazevic@afp.hr
34. Božić Zdravko Umag Vardica-Grota 15   091/9207570  
35. Gregurić Damir Umag Treća ulica 25, Murine 052/773-039 091/5589232 damir.greguric@pu.t-com.hr
36. Jozić Stipo Umag Voćarska 2A   095/9046671 pcelarstvo2903@gmail.comhr
37. Juričić Đordano Umag Koparska 8 052/720-119 091/2060411 dordano.juricic@gmail.com
38. Kmet Flavio Umag Seget 18c   091/543 0740 maslina.umag@gmail.com
39. Martinčić-Ocovich Cinzia Umag Galići 45   091/2528159 cinzia.martincic@gmail.com
40. Matijašić Franko Umag Žrtava fašizma 9E   091/5784265  
41. Matijašić Milan Umag Umaška 27, Petrovija 052/740-087    
42. Milanović Rade Umag Trgovačka 13   091/551716  
43. Pević Dragana Umag A.Vivode 16   091/1741904 pevic.dragana@gmail.com
44. Radovanović Ivanka Umag Sarbarica 46 052/742-445   ivanka.radovanovic@gmail.com
45. Sirotić Danilo Umag Trg A.Gramsci 1 052/753-602 095/1753602 danilo.sirotic@gmail.com
46. Šusterajter Ivan Umag V.C.Emina 3 052/753-340    
47. Vojić Đani Umag Žrtava fašizma 5b 052/743-951 091/5458286 vojic.djani@gmail.com
48. Đopa Tomislav Umag     098/1802103  
Ostali            
49. Peterka Nevenka Komenda – SLO Križ 29a 38641578078 38641284430 hor@siol.net

 

 

Članovi

   U Istri ima preko 420 pčelara koji s oko 13.500 košnica godišnje proizvedu između 250 i 300 tona meda, a kad im se pribroje i pčelari iz liburnijskog i zapadnootočnog dijela Primorsko-goranske županije te iz slovenske Istre, ukupne količine su veće. Zbog svoje iznimne kvalitete med s ovih područja često je nagrađivan i van granica naše domovine i nikad nije imao problema sa plasmanom, no oduvijek je među istarskim pčelarima postajala želja da svoj proizvod zaštite od nelojalne konkurencije, stvore zajednički brend i tako podignu kvalitetu domaće proizvodnje na višu razinu. Na prijedlog Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije 2016. godine je izrađena Studija o razvoju pčelarstva Istarske županije u kojoj je jedan od najvažnijih koraka u unapređivanju ove gospodarske grane zaštita izvornosti Istarskog meda. Iste godine UP „Lipa“ iz Pazina postaje glavni nositelj priprema i predregistracijske faze zaštite i podnosi Zahtjev za izradu Specifikacije za „Istarski med“. Sredstva u tu svrhu dodijelilo im je Ministarstvo poljoprivrede RH i Županija Istarska, a proceduru izrade Specifikacije na sebe je preuzeo Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču. Potom je uslijedila izrada elaborata, ocjena nadležnih tijela, prezentacije pčelarskim udrugama, pa na kraju izmjene i dopune. Tako se 2017. godine počelo razmišljati o širenju projekta na Liburniju (područje općina Opatija, Lovran, Mošćenička Draga i Matulji, otoci Cres i Lošinj s pripadajućim manjim otocima Unije, Ilovik, Sušak, Vele Srakane te niz manjih nenaseljenih otočića) i na slovenski dio Istre (područje primorskih općina Kopar, Izola, Piran i Ankaran), te je ubrzo i potpisan dokument o zajedničkoj prekograničnoj zaštiti oznakom izvornosti “Istarski med – Istrski med”. Specifikacija je potom dostavljena Ministarstvima poljoprivrede Hrvatske i Slovenije, kako bi krenula prvo na nacionalnoj razini: istarskog meda u Hrvatskoj, te istrskog meda u Sloveniji, dok bi zahtjev za zaštitu europskom oznakom izvornosti krenuo  u drugoj fazi projekta. Ove godine iz Ministarstva poljoprivrede RH stiže dugo očekivano Rješenje o prijelaznoj zaštiti istarskog meda nacionalnom oznakom izvornosti. U Hrvatskoj pod nazivom "Istarski med", a u Sloveniji pod nazivom "Istrski med" je zaštićeno sedam vrsta meda - uniflorni od bagrema, kadulje, kestena, lipe i vrijeska, te dva multiflorna: cvjetni med, i bjelogorični medljikovac koji se proizvode na području cijele Istarske županije, u dijelu Primorsko-goranske županije odnosno na području grada Opatije te općina Lovran, Mošćenička Draga i Matulji, zatim otoka Cresa i Lošinja i okolnih manjih otoka, te slovenskih istarskih općina Kopar, Izola, Piran i Ankaran.       U subotu, 27. veljače 2021. godine u  prostoru školsko-gradske sportske dvorane u Pazinu održan je sastanak s osvrtom na specifikaciju i kontrolu za „Istarski med/Istrski med“ na kojem je prisustvovalo dvadesetak predstavnika lokalnih pčelarskih udruga (broj zainteresiranih je bio veći, no zbog obaveze pridržavanja epidemioloških mjera broj sudionika je bio ograničen). Tijekom sastanka svi su imali maske za lice i održavali propisanu distancu. U ime domaćina sve prisutne je pozdravio Ranko Anđelini, predsjednik UP Lipa, nakon kojeg se skupu obratio i županijski pročelnik za poljoprivredu Ecio Pincan, poručujući da je Istarska županija uvijek podržavala zaštitu autohtonih proizvoda i da će to činiti i ubuduće.     U razjašnjavanju najbitnijih pojmova u specifikaciji za „Istarski med/Istrski med“ svojim stručnim iskustvom okupljenim je pčelarima puno pomogla Blanka Sinčić Pulić, viša stručna suradnica za zaštitu i valorizaciju autohtonih proizvoda u upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu županije Istarske.  U zakonodavnim okvirima registracije i zaštite na razini Republike Hrvatske i Europske unije najvažnija je Uredba EU parlamenta i Vijeća EU br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode koji je osnova za zakone i podzakonske akte u RH. Na nacionalnoj razini u tom je kontekstu najvažniji Zakon o poljoprivredi (NN br. 30/2015) i Pravilnik o zaštićenim oznakama izvornosti (ZOI), zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i zaštićenoj oznaci tradicionalnog specijaliteta (ZTS) objavljen u NN br. 65/2015. Nadležno tijelo za provedbu ovih zakona je Ministarstvo poljoprivrede. Prema Uredbi br. 1151/2012 oznaka izvornosti predstavlja naziv regije, određenog mjesta ili u iznimnim slučajevima zemlje koji se koristi za označavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji potječu iz te regije, mjesta ili zemlje, čija kakvoća ili karakteristike, u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine, čija se proizvodnja, prerada i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području. Blanka Sinčić Pulić se u nastavku zadržala na fizikalno-kemijskim svojstvima, melisopalinološkim, senzorskim i drugim specifičnim obilježjima različitih vrsta istarskog meda, granicama područja ispaše, proizvodnje i pakiranja, dokazima o podrijetlu, pravilima označavanja te vođenju potrebnih  evidencija. Razjasnila je i razlike između žiga i oznaka općenito, te zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP), zaštićene oznake izvornosti (ZOI) i zajamčenog tradicionalnog specijaliteta (ZTS), naglašavajući da se pod pojmom ZOI podrazumijeva da se baš sve faze proizvodnje, prerade i priprema proizvoda odvijaju u definiranom zemljopisnom području. Da bi med dobio pravo nositi naziv “Istarski/Istrski med” i zaštićenu oznaku izvornosti, mora u potpunosti (od pčelinje ispaše pa do vrcanja i pakiranja) biti proizveden u području koje je definirano Specifikacijom. Zajednički znak je kapljica meda obojena naizmjeničnim sivim i crnim vodoravnim prugama smještena na žutom šesterokutu koji stilizirano prikazuje saće. Naziv „Istarski med/Istrski med“ na etiketama mora biti veći od ostalih podataka. Blanka Sinčić Pulić je ponovila da ZOI štiti od zlouporabe i narušavanja izvornog proizvoda, podiže ga u višu cjenovnu kategoriju,  a što to znači da će proizvođaču rasti prihodi, čime se doprinosi održivom razvitku ruralnog područja, povećava mogućnost izvoza, jača i turistička ponuda uz očuvanje lokalnog, regionalnog i nacionalnog identiteta, ali i prirodnih vrijednosti (pasmine i sorte) toga kraja, a indirektno se smanjuje odljev stanovništva iz destinacije. Na kraju izlaganja je naglasila da će pčelari obuhvaćeni ZOI sustavom morati slijediti stroga pravila upisnika, kontrole i cijelog procesa proizvodnje o čemu će voditi posebne zapisnike i evidencije, a što će kontinuirano kontrolirati ovlaštena tvrtka.                                                    Tvrtka Biotechnicon poduzetnički centar d.o.o. iz Splita 25 godina se bavi stručnom podrškom primarno malih i srednjih poduzetnika u prehrambenom sektoru i poljoprivredi, stvarajući preduvjete za njihovu konkurentnost, napredak i uspjeh. Jamstvo za sve navedeno je akreditacija po HRN EN 17065 kod Hrvatske akreditacijske agencije i stručan tim na čelu sa Anom Marušić Lisac, koja je na skupu iznijela Plan kontrole za „Istarski med/Istrski med“. U uvodu je objasnila pojam certifikacije, koji su elementi tog postupka i naknade. Ovdje je važno napomenuti da su u programu ruralnog razvoja RH zacrtane mjere o financijskim poticajima u ovoj gospodarskoj grani: Mjera 3. Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu s naglaskom na Podmjeru 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete i Podmjeru 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu. I u ovom je izlaganju naglašeno da bi domaćim pčelarima zaštita izvornosti meda trebala pružiti i ekonomski izvjesnije uvjete proizvodnje i prodaje, jer sada nitko ne zna koliko meda dolazi izvana u Istru i kakav je to med, ali se zna da ga ima znatno više nego što ga istarski pčelari proizvedu. Zaštićeni istarski med imat će deklaracije i oznake iz kojih će se jasno razaznati njegovo podrijetlo i kvaliteta, pa će i potrošači biti sigurniji što zapravo kupuju i konzumiraju. Kao destinacijski brend istarski bi značajno doprinio ne samo u stvaranju buduće dodane vrijednosti tog proizvoda, već postao i temelj za buduću zajedničku razvojnu agrarnu politiku u regiji.        O planu kontrole od strane njihovog centra te samokontroli proizvođača govorila je Dragana Milosavljević, dipl. ing. Ponovila je da je ulazak u sustav dobrovoljan, ali da bi proizvod mogao nositi atribut vrhunskog, onda to mora biti u svim svojim komponentama, što podrazumijeva i dodatne napore samog proizvođača. Tako primjerice, ako bi pčelar iz Istre svoje pčele prevozio na ispašu i Gorski Kotar ili Liku, med iz te serije ne bi se mogao zvati istarski, a isto važi i za med koji bi nastao ako bi neki pčelar izvan definiranog područja doveo svoje pčele na ispašu unutar područja definiranog Specifikacijom, a taj med vrcao i pakirao kod kuće. U nastavku izlaganja Dragana Milosavljević je navela i druga pravila kojih se treba pridržavati u proizvodnji (primjerice, pčele se ne smije dohranjivati u vremenu dok nose med), te niz drugih odredbi kojima je cilj očuvanje posebnih svojstava i kvalitete meda koji se tradicionalno proizvodi na ovom području. Analize meda moraju se vršiti u ovlaštenim i akreditiranim laboratorijima. U slučaju nesukladnosti kod monoflornih medova vezano za udio peludi isti se mogu rekategorizirati u cvjetni med, ukoliko odgovara po ostalim zahtjevima za tu sortu meda.         Pred sam kraj bilo je riječi i o oznaci „Istarska kvaliteta“ za istarska vina kao snažnoj alatki u poticanju razvoja i konkurentnosti subjekata u vinarskoj industriji Istarske županije o čemu je govorio Krešimir Juričić iz Udruge „Vinistra“. Različitih mišljenja i drugačijih stavova u raspravi pred kraj skupa nije nedostajalo, a kako se radi o izuzetno delikatnoj temi za sva je pitanja i sugestije otvorena i mogućnost kontakta putem e-maila: marusic@biotechnicon.hr  ili  milosavljevic@biotechnikon.hr         Na kraju ovog odlično organiziranog stručnog skupa, treba dodati činjenicu da istarsko pčelarstvo ne čine samo neposredni proizvođači, već i institucije: općine i gradovi, županijska tijela, institut za poljoprivredu i turizam, domovi zdravlja i bolnice, vrtići, škole, pučka učilišta, pa će se, ukoliko budu svi složno i kvalitetno radili na promidžbi novog brenda, kroz samozapošljavanje stvoriti čvrsti temelji za ostanak mladih u ovom sektoru i na taj način dugoročno dati snažan poticaj za održivi razvitak ove gospodarske grane i ruralnih područja u Istri i na Kvarneru, te očuvati njihov lokalni, regionalni i nacionalni identitet i prirodne vrijednosti.   TEKST: Damir Gregurić   Predsjednik UP Lipa Ranko Anđelini najavio je još jedan sastanak na kojem očekuje veći broj istarskih pčelara, pogotovo profesionalaca direktno zainteresiranih za ulazak u sustav ZOI.