U posljednjih par godina pčelari se sve češće žale na kvalitetu satnih osnova zbog deformacije, ali i destrukcije izgrađenog saća zbog čega je vrcanja veoma otežano ili nemoguće, a posljedično je narušena i kvaliteta meda, te dovedena u pitanje snaga i vitalnost pčelinje zajednice. Koji su razlozi takvoj situaciji na tržištu satnih osnova? Koliko se smije vjerovati prerađivačima pčelinjeg voska koji se pozivaju na neupitnu stručnost i dugogodišnje iskustvo? Internetski forumi su prepuni komentara koji kroz polemike i kritike, čak i razne teorije o kojekakvim urotama dodatno stvaraju negativnu atmosferu i bude još više straha, pogotovo kod pčelara početnika. Kome onda vjerovati?

Pčelinji vosak se najčešće patvori zbog potražnje, nedostatnih količina na tržištu, relativno visoke cijene te nedostatka međunarodno propisanih standardiziranih analitičkih metoda i zakonske regulative za ispitivanje kakvoće voska uopće. Satne osnove se proizvode u samo nekoliko tvrtki u Hrvatskoj, što  za više od deset tisuća pčelara ni izdaleka nije dovoljno, pa se uvozi više od 40 vrsta satnih osnova iz Srbije, BiH i drugih zemalja, koje nažalost nitko ne kontrolira. Danas na tržištu postoji preko 15 supstanci različitog podrijetla kojima se patvori pčelinji vosak, a najzastupljeniji je parafin, zbog svojih fizikalno-kemijskih odlika, niske cijene i dostupnosti. Nedavno provedene analize satnih osnova na našem tržištu su pokazale da je većina patvorena s 5 – 20 %, a gotovo jedna trećina s više od 45 % parafina.

Ovi veoma zabrinjavajući podaci ponukali su mjerodavne službe na hitnu akciju, pa je u siječnju ove godine u prostorijama Hrvatskog pčelarskog saveza u Zagrebu održan prvi sastanak inicijalne grupe za izradu prijedloga Nacrta Pravilnika o kakvoći pčelinjeg voska namijenjenog primjeni u pčelarstvu.

Neki pčelari su odlučili stati na kraj ovom problemu preuzimanjem stvari u svoje ruke. Pošto je veoma upitna i kvaliteta pogača za prihranu pčela, 13 bivših branitelja i pčelara iz Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije osnovalo je braniteljsku socijalno-radnu zadrugu „Slavonija“ i uz pomoć poticaja za braniteljske zadruge, oslanjajući se na svoje znanje i iskustvo, pokrenuli proizvodnju vlastitih satnih osnova, prije svega za svojih 800 pčelinjih zajednica, a uskoro i za šire tržište. Profesionalne linije za proizvodnju satnih osnova nisu jeftine, a upuštati se u individualnu preradu je ispod granice rentabilnosti i upitne kvalitete zbog nedovoljne stručnosti. Što onda preostaje pčelarima?
Odgovor leži u analizi kupljenih uzoraka u mjerodavnom laboratoriju. Nama najbliži u Hrvatskoj analize satnih osnova (kao i sirovog pčelinjeg voska) vrši Laboratorij za analizu pčelinjih proizvoda i biologiju pčela pod voditeljstvom dr. sc. Lidije Svečnjak pri Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje se metodom infracrvene spektroskopije i uspostavljenom pouzdanom analitičkom procedurom može otkriti prisutnost i utvrditi udio patvorina u vosku/satnim osnovama.

Međutim, obzirom na ozbiljnost situacije na tržištu satnih osnova provedba analize i dobivanje službenih rezultata o autentičnosti ispitivanih uzoraka voska mora biti postavljena u okvire zakonske regulative. Jedini pravno valjani i mjerodavan mehanizam borbe protiv patvorenja proizvoda na tržištu jest upravo zakonska regulativa. Stoga će za provedbu službenih analiza biti potrebno još neko vrijeme, no svakako se ide u tom smjeru obzirom da je prijedlog Pravilnika već izrađen te se nadamo da će isti uz razumijevanje i podršku Ministarstva poljoprivrede uskoro biti i realiziran.

U međuvremenu molimo pčelare za strpljenje jer se zaista aktivno radi na tome da se njihovi problemi i problemi svih sudionika vezanih za aktivnosti ovog segmenta pčelarskog sektora riješe, a patvorenju konačno stane na kraj.